Koliko nas koštaju 'gratis' proizvodi? - Monitor.hr
23.03.2015. (13:56)

Ništa nije besplatno

Koliko nas koštaju ‘gratis’ proizvodi?

U trgovinama često nailazimo na proizvode koji dolaze u pakiranjima od više komada na kojima stoji oznaka +1 gratis. No, iako su oglašeni kao besplatni, ti proizvodi ipak koštaju, nekad lipu, nekad kunu, nekad kao sam osnovni proizvod, piše Jutarnji, koji donosi i listu tih proizvoda. Time se izravno krši Zakon o zaštiti potrošača.


Slične vijesti

23.05.2018. (21:11)

Tko se vozi taj i troši, čemu karta

Besplatan prijevoz za sve Estonce

Svi će se Estonci moći od 1. srpnja besplatno voziti u svojim lokalnim autobusima, što su dosad mogli stanovnici glavnog grada Tallinna još od 2013. godine, a zato jer su vidjeli da se to isplati. Veli neki šef Estonac: “Dobra je stvar da najviše koristi od toga imaju oni s nižim i srednjim primanjima, no besplatan javni prijevoz stimulira pokretnost i bogatijih. Jednostavno više odlaze u restorane, barove, kina pa konzumiraju više domaćih roba i usluga.”. Večernji

15.04.2016. (14:00)

KineDok, program besplatnih dokumentaraca, u galeriji Greta

U nedjelju, 17. travnja, s početkom u 19 sati, u Galeriji Greta (Ilica 92) održat će se zagrebačka kino-premijera filma Drifer, uz gostovanje mađarskog redatelja Gábora Hörchera s kojom započinje drugi po redu KineDok.

Nakon projekcije filma “Drifter” razgovor se redateljem filma Gáborom Hörcherom moderirat će redatelj Igor Bezinović (“Blokada”, “Veruda – film o Bojanu”).

Film Drifter prikazuje crticu iz života buntovnog tinejdžera Riscija koji pod svaku cijenu želi sudjelovati na lokalnom reliju, unatoč protivljenju obitelji i škole te činjenici da nema ni auto, ni vozačku dozvolu. Nagrađen na festivalima u Amsterdamu i Jihlavi, film je prikazan u regionalnoj konkuranciji na prošlogodišnjem Zagreb Dox festivalu.

Film je nagrađen na IDFA-i u Amsterdamu za najbolji debitantski film te posebnim priznanjem na festivalu u Jihlavi.

U srijedu, 20. travnja, s početkom u 21 sat u Judinom Drvu u Splitu, održat će se projekcija filma Lijepo mi je s tobom, znaš uz gostovanje i razgovor s autoricom filma Evom Kraljević.

Redateljica Eva Kraljević deset godina kamerom prati svoj život sa sestrom Mijom. Mia je vesela, otvorena, ima Downov sindrom, ne mari previše za modu i voli ljude. U tom pokušaju nastaje prekrasan portret dviju sestara, ispunjen radošću, strahom i željom da se nadiđe malograđanski ukus koji postavlja granice sestrinske ljubavi.

Film je osvojio srca publike i kritike na brojnim filmskim festivalima, a između ostalih nagrađen je na Zagreb Dox-u, Sarajevo Film Festivalu te DokuArtu u Bjelovaru.

Ulaz na obje projekcije je besplatan za sve posjetitelje.

U 20 gradova

KineDok će se do kraja 2016. godine održati na više od 20 lokacija diljem zemlje uključujući Zagreb, Karlovac, Čakovec, Zabok, Vukovar, Varaždin, Bjelovar, Pulu, Umag, Rijeka , Zadar, Split, Orebić i mnoge druge.

Hrvatsku dokumentarnu scenu na KineDoku predstavljat će i film Razred redateljice Vesne Ćudić koja je za isti film osvojila nagradu za režiju te nagradu publike za najbolji film na Liburnija Film Festivalu u Ičičima kraj Opatije.

Češki, mađarski, rumunjski i slovački predstavnici

Češku predstavljaju uspješan dokumentarni film Jana Foukala Amerika, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Karlovim Varyma, koji se bavi skitnjom – potragom za slobodom u šumi, pod vedrim nebom, kraj logorske vatre i uz prebiranje po gitari. Drugi češki film u selekciji je višegodišnji opservacijski dokumentarac Jiříja Stejskala Moj dom, film o energičnoj Nataši koja živi u kućici usred golemog novog stambenog naselja u središtu Kijeva. Nataša živi s dvoje partnera, četvero djece te nekoliko svinja i koza, a kao glava obitelji daje sve od sebe kako bi svoju ruševnu kućicu zaštitila od investitora i svoju obitelj od opasnosti koje im prijete – od Jehovinih svjedoka do teorija zavjere.

Drugi mađarski film u selekciji, osim ‘Driftera’, Song Brothers Balásza Lévaija, prožet je živom glazbom: priča je to o pjesmi koja je pripomogla liječenju pjevača najpoznatijeg mađarskog sastava, ovisnog o drogi. Verzija ove pjesme u izvedbi folk benda privukla je više od 15 milijuna pogleda na YouTubeu te učvrstila vjeru nekolicine amaterskih glazbenika, koji za život zarađuju svirajući po vjenčanjima, u njihovu ljubav prema glazbi.

Za svjetski uspjeh suvremene rumunjske kinematografije nisu zaslužni samo igrani filmovi, što najbolje pokazuje dokumentarac Alexandera Nanaua Toto i njegove sestre, koji je osvojio brojne nagrade, primjerice na festivalima u Leipzigu, Varšavi, Firenci, Londonu, New Yorku i Jihlavi, gdje je osvojio nagradu Silver Eye. Desetogodišnji Toto živi u oronulom stanu s dvije starije sestre, dok im majka služi zatvorsku kaznu za prodavanje droge. Kako to izgleda kada se djeca sama brinu o sebi i drugima? Što se dogodi kada si međusobno pomažu više no što bi im roditelji? Drugi rumunjski film, Zlatni robot, u režiji Constantina Mocanua i Mihaija Dragolee, priča je o Steluti, 32-godišnjoj boksačici, koja je odrasla u dječjim domovima i na ulici, nakon čega će osvajati europske i svjetske naslove.

U ovogodišnjoj selekciji Slovačku će predstavljati dva kratka dokumentarna filma – Majke i kćeri i Novi svijet, u režiji Ivane Hucíkove i Tereze Michalove, studentica na Akademiji izvedbenih umjetnosti u Bratislavi, koji se bave osjetljivom temom suživota četiri naraštaja žena te životom usamljene, psihički nestabilne žene u ruševnoj kući. KineDok će prikazati i najhvaljeniji prošlogodišnji slovački dokumentarni film, Tako blizu, tako daleko. Iskusni redatelj Jan Vojtek vodi publiku u ne tako drugačiji svijet autističnih osoba i istražuje njihov odnos s roditeljima, izbjegavajući jeftinu sentimentalnost.

Predstavnici Norveške i Poljske novi na programu

Dvije nove KineDokove zemlje partnerice u 2016. bit će Norveška i Poljska. Publici će se predstaviti poetičan norveški dokumentarac Obitelj je zauvijek, Frodea Fimlanda, o spokojnom suživotu Magnara i Oddny, brata i sestre u sedamdesetima koji brinu o obiteljskom gospodarstvu, gdje su pokvareni kasetofon i kutija beskorisnih vrpci najnaprednija tehnologija. Drugi norveški film, Medvjeđi otok, režirali su Inge Wegge i Edda Grjotheim. Priča je to o trojici braće i njihovom drugom adrenalinskom pothvatu (prvi je opisan u festivalskom hitu Inge Wegge North of the Sun), posjetu jednom od najhladnijih otoka u regiji, na kojem žive samo polarni medvjedi.

Radnja poljskog dokumentarnog filma Domino efekt smještena je u Abhaziju, nekadašnje rusko ljetovalište koje je u međuvremenu poharao rat za nezavisnost. Film „crnog humora s Crnog mora“, u režiji Piotra Rosolowskog i Elwire Niewiere, osvojio je nekoliko nagrada na brojnim festivalima, a govori o abhaškom ministru sporta Rafaelu, koji pokušava organizirati svjetsko prvenstvo u dominu kako bi poboljšao vidljivost svoje zemlje. Istodobno se očajnički trudi spasiti vezu s histeričnom ruskom opernom pjevačicom Natašom koja, protivno svojim očekivanjima, nažalost nije pronašla smisao života u Abhaziji. Drugi poljski film u selekciji, 6 stupnjeva, u režiji Bartosza Dombrowskog, nadahnulo je šest stupnjeva razdvojenosti, teorija socijalnog psihologa Stanleyja Milgrama koja tvrdi da se sve ljude na svijetu može međusobno povezati preko šest zajedničkih poznanika. Redatelj ispituje tu teoriju u filmu ceste, proučavajući odnos varšavske punk rokerice Martyne i meksičkog poljoprivrednika Antonija.

Posljednji u ovogodišnjoj KineDokovoj selekciji dokumentarnih filmova je Moj otac bankar latvijske redateljice Ieve Ozoline. Autorica opisuje svoju potragu za ocem koji se nakon raspada Sovjetskog Saveza brzo obogatio, a još brže nestao. Danas, 18 godina poslije, Interpol ga je pronašao u umobolnici u Malaji.

02.03.2015. (09:08)

Free or not free

Jurica Pavičić: Može li ručak biti besplatan?

“Postoje studije koje se rade profesionalno i koje se rade besplatno. A čim je nešto besplatno meni je to jako sumnjivo. There is no free lunch. Ili to ništa ne valja, ili je riječ o nečijem interesu”, izjavio je svojevremeno Radimir Čačić, kada je propao projekt Ombla, upravo zbog besplatne studije o utjecaju na okoliš. Izjava je uskrsla na ekranu u dokumentarcu Besplatno Vlatke Vorkapić, prikazanom na festivalu Zagreb Dox. Prema njemu, piše Jurica Pavičić, ispada da smo stigli do točke kad onaj koga pitamo gdje je Frankopanska očekuje da mu – platimo. Ili – još gore – očekuje da mu netko drugi plati ako nas pošalje krivo. To je ono što se dogodi kad nešto što je besplatno postane roba. Jutarnji