Komentar: Kuna svetica - Monitor.hr
12.03.2018. (18:15)

Novčani problem

Komentar: Kuna svetica

Na nerealnoj i nepromjenjivoj kuni sagrađen je cijeli sustav nerealne ekonomije. U toj klimavoj građevini našli su utočište i svi dužnici s deviznom klauzulom, uključujući i državu koja ima goleme inozemne kredite. Svima se njima čini da bi diranje u tečaj ugrozilo njihove živote, a i samu državu. Ali pravo je pitanje može li opstati tečaj koji njima odgovara. Može, ali po cijenu koju Hrvatska sada plaća. Po cijenu uništavanja proizvodnje i trajnog zaostajanja za drugim, sretnijim ili pametnijim zemljama, pišu Novosti.


Slične vijesti

05.02. (06:00)

Kuna bjelica svugdje sakriva svoj plijen: poznati domaći biolog ispod haube pronašao – kokošju nogu

14.07.2020. (14:30)

Bit će kovanica pun novčanik i slabo papira

Kad uvedemo euro krediti će pojeftiniti, a nekretnine poskupjeti

Krediti građanima trebali bi pojeftiniti zato što neće biti troška konverzije valute i zato što će prelaskom na euro kreditni rejting Hrvatske porasti. Hrvatskom gospodarstvu bit će olakšano širenje na druga tržišta, što bi moralo dovesti do povećanja njegove konkurentnosti. S druge strane, pposlovanje unutar jedne valutne zone jako dinamizira trgovinu, protok ljudi, roba i kapitala, a ta dinamizacija po prirodi stvari pogoduje jačima – piše Boris Rašeta za 24 sata i opisuje širu sliku prelaska s kune na euro.

11.07.2020. (20:30)

Turisti i izvoznici unaprijed sretni

Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam po tečaju od 7,5345 kuna za jedan euro

Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. Plan je da uvedemo euro do 2024. Kaže guverner Vujčić da je Hrvatska ušla u ERM II po tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro i da ga namjerava držati stabilnim. Šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija, a nakon toga kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda, i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja. Poslovni

28.05.2019. (11:30)

Životinja koju se na da pripitomiti

Zašto kuna nije postala prava valuta?

Vrlo dobar članak Ekonomskog laba o kuni i euru gdje analiziraju zašto kuna nije postala prava valuta. Kuna je, dakle, zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca:
Kao mjerilo vrijednosti kuna funkcionira za predmete manje vrijednosti – od novina i kava, do perilica za suđe. Kad je riječ o velikim vrijednostima – automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje – mjerilo vrijednosti je euro.
Sredstvo plaćanja – Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta.
Valuta štednje – više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći i kreće se oko 65%.

24.02.2018. (14:18)

Zato što ima toplo krzno

Kuna najjača u posljednjih šest godina, zašto?

Od 2012. do 2017. svakog 19. veljače tečaj kune prema euru bio je iznad 7,5 kuna, krećući se u rasponu od 7,52 do 7,67 kuna za euro, dok je ovaj tjedan euro koštao 7,43 kune. Zašto je ove zime kuna jaka, odgovara Slobodna: od 2015. se popravila situacija na europskom financijskom tržištu zbog mjera Europske središnje banke, kao i gospodarska situacija u Hrvatskoj, značajno su smanjene vanjske neravnoteže, što se prije svega odnosi na ostvarenje suficita na tekućem računu platne bilance, što je posljedica turističkog sektora i rasta izvoza u godinama nakon pristupanja EU-u. Smanjena je i premija rizika na kunu.

01.11.2017. (12:19)

Ni kune ni lipe

Vojković: Hrvati nikada nisu prihvatili kunu

“Hrvati nisu nikada prihvatili kunu, kao što nisu ni prije prihvaćali dinar – sve stalne i trajne vrijednosti, od stanova do automobila, uvijek se računalo u njemačkim markama, a poslije u eurima. Rijetko bismo čuli da je stan netko kupio za 9500 kuna kvadrat, ili polovnog Golfa za 67.000 kuna, uvijek su to euri, kao što su nekada bile marke. U državi koja je inače potpuno eurizirana jer u eurima su nam mnogi krediti, ali i velika većina štednje i o većim iznosima razmišljamo u eurima – formalno uvođenje te valute samo će dovesti do toga da će se poštovati stvarnost – a euro je stvarnost. U ovih 27 godina u državi nismo napravili ništa značajno kako bi postala gospodarska sila, pa da njena valuta nešto vrijedi u svijetu”, komentira Goran Vojković uvođenje eura. Index

09.10.2017. (09:40)

Još 5 godina u krznu kune

HNB: Hrvatska bi mogla uvesti euro 2022.

HNB je pripremio strategiju za uvođenje eura, koja u sebi sadrži izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu. Hrvatska vlada treba prvo podnijeti zahtjev za ulazak Hrvatske u ERM II tečajni mehanizam, onda treba uvjeriti Europsku komisiju da kontrolira javni dug te će ga spustiti prema granici od 60% u razumnom roku, i onda može u eurozonu, što bi moglo biti najranije 2022. ili 2023. godine. Večernji

17.06.2017. (22:03)

Plusevi i minusi

Kuna i dalje jača, na ovoj razini bila posljednji put 2011.

Zahvaljujući prošlotjednim deviznim intervencijama HNB-a, kao i isplati mirovina, likvidnost sustava dosegnula je novu rekordnu razinu, iznos od gotovo 17 milijardi kuna. Na tečajnici HNB-a vrijednost domaće valute trenutačno iznosi 7,40 za euro i čak je neznatno veća nego što je bila prije dvije intervencije centralne banke (7,41), na kojima je od banaka otkupila 374 milijuna eura i u sustav pustila 2,78 milijardi kuna. To samo znači da bi u slučaju izostanka deviznih intervencija tečaj sigurno pao ispod 7,4 kune za euro. Na toj razini posljednji je put bio 2011. godine. Kao što to uvijek biva kada kuna jača, izvoznici neće biti sretni, ali dužnici uz valutnu klauzulu kojima će rate kredita biti nešto manje sigurno nemaju ništa protiv toga. Jutarnji

30.03.2017. (11:20)

Zanimljive činjenice o hrvatskom novcu – kuni

13.03.2017. (08:33)

Krznašica zlatna...

Tečaj: Kuna najjača od 2012., zašto?

Tijekom prošlog tjedna tečaj kune prema euru spustio se sve do 7,40 kuna, što je najniža razina tečaja od rujna 2012. godine, čime su financijski stručnjaci iznenađeni. Vrijednost kune raste već dvije godine, dok je od početka ove godine ojačala 1,74 posto, zbog oporavka gospodarstva i sve češćih investicija. Generalno razlozi su bolje makroekonomskookružje te vrlo česte korporativne ponude deviza, objašnjavaju iz RBA. Intervenciju HNB-a može se očekivati kad tečaj padne ispod 7,40 kuna, što se očekuje krajem lipnja. Poslovni