Temelji li se rasprava na određivanju krivice najbolje je koristiti prošlo vrijeme. Ako se sudjeluje u žustroj raspri vezanoj uz vrijednosti, najbolje će za postizanje cilja proći prezent, a ako je o mogućnosti izbora riječ, svoj posao optimalno će odraditi futur. Lider
Korisnici su, očito, umorni od mora sadržaja i sponzoriranih objava. Shvatili su da nemaju kontrolu nad sadržajem koji konzumiraju (iako se na prvu možda čini da imaju), a raznih društvenih mreža toliko je da ih jednostavno ne mogu sve ‘pohvatati‘. Društvene mreže i dalje su dominantne u medijskom pejzažu, ali se promijenio način na koji se upotrebljavaju. Tako su sada sve popularnije različite grupe i zajednice poput onih na Facebooku i WhatsAppu te Viberu, Signalu i Telegramu. Odnosno, dok Instagram i TikTok služe uglavnom za zabavu, za informacije i interese tu su spomenute grupe, dok su za prijatelje, roditelje i poznanstva znajzastupljeniji WhatsApp i druge messenger aplikacije. Drugim riječima, svatko si stvara svoj balon, sa sadržajem koji ih zanima, gdje konzumira sadržaj sa stavovima s kojim se slaže, zbog čega se istodobno izolira od drugačijih perspektiva. Lider
Nova vremena sa sobom uvijek nose i nove izazove, pa ne čudi što je čak dvije trećine seniorki u istraživanju organizacije Women in PR priznalo da je razmišljalo o davanju otkaza zbog burnouta, a čak ih 83 posto odnose s javnošću smatra izazovnijom od drugih industrija. PR se kontinuirano spominje među top 20, pa i top 10 najstresnijih zanimanja na svijetu, ali ta istraživanja treba uzeti s dozom rezerve. Činjenica je da industrija mora u kratko vrijeme progutati ogromnu količinu promjena, njima se prilagoditi kako bi klijentima bilai u stanju pomoći da to i sami učine. Više nije dovoljno samo istaknuti važnost nekog problema, već i aktivno sudjelovati u njegovom rješenju, a tu je i zloglasna umjetna inteligencija, koja je postala jedna od gorućih tema i zbog koje će brojne industrije morati restrukturirati barem dio poslovanja. Lider
Glas prenosi suptilne, ali snažne znakove koji utječu na naše osjećaje. Svi znamo kako glas može ukazivati na sarkazam, zabrinutost ili samopouzdanje. Ili kako pojačavanje tona govora privlači pažnju zato jer naznačava povišene emocije kao što su strast, ljutnja ili samopouzdanje. Efekt paralingvistike je toliko značajan da može promijeniti lošu vijest da zvuči zapravo dobro ili može oduzeti svu radost iz pozitivne poruke. Postoje menadžeri koji daju loše povratne informacije nekoj osobi, ali i dalje izražavaju tople osjećaje kroz ton glasa – a oni koji su bili kritizirani i dalje su se pozitivno osjećali o cjelokupnoj interakciji. Da bi se tako nešto postiglo postoji nekoliko koraka, kaže Željko Trivanović za Epohu.
Bez obzira na posao na koji se prijavljujete, trebate imati barem neke meke vještine (tvrde su one vezane uz sam posao). Da biste uspjeli na poslu, morate se također dobro slagati sa svim ljudima s kojima komunicirate. Pritom valja obratiti pozornost na neverbalnu komunikaciju. Ona čini većinu naše svakodnevne komunikacije bilo da se radi o poslovnom ili privatnom životu, bilo da pričamo s nekim licem u lice, na telefon ili video pozivom. Zbog toga nam je izrazito bitno da imamo pod kontrolom naše osobne neverbalne znakove, ali da također imamo sposobnost pročitati potrebe drugih ljudi kako bismo pravilno i pravodobno reagirali na njih. Te potrebe su vrlo često neizrečene i vrlo suptilne, tako da uglavnom prođu neopaženo. Kandidati s dobro razvijenim mekim vještinama imaju veću šansu i kompetitivniji su u dobivanju bilo kojeg posla. Meke vještine su međuljudski atributi koje nasušno trebate za uspjeh na radnome mjestu. Željko Trivanović za Epohu.
Ako nakon razgovora često brinete da niste ostavili dobar dojam na sugovornika, vrlo vjerojatno na vas utječe ‘liking gap’. Tako par američkih psihologa naziva fenomen koji pogađa veliki broj ljudi. Njihovo je istraživanje pokazalo da većina ispitanika nakon razgovora ima dojam da su bili dosadni i nezanimljivi svom sugovorniku, no ispostavilo se da je taj dojam bio lažan jer su sugovornici razgovor doživjeli sasvim drugačije. Ovaj je fenomen češći kod osoba sklonih introspekciji. No pouka istraživanja jest da se ne bi trebalo predati pesimističnim mislima nego imati na umu da su prilikom upoznavanja svi pomalo nesigurni. BBC…
Znanstvenike već dugo muči pitanje na koji način biljke komuniciraju s okolinom (i komuniciraju li uopće), a u posljednje vrijeme to pokušavaju doznati mjereći im električne impulse. Zasad se zna da kad su oštećene ili ugrožene, otpuštaju električne signale, a Nigel Wallbridge osmislio je sustav elektroda PhytlSigns kojim se oni prevode u zvuk. Iako zvukovi nisu dešifrirani, Wallbridge ne posustaje već je pokrenuo kampanju na Kickstarteru da unaprijedi sustav. New Scientist
Savjeti za produktivniju komunikaciju
Majica za putovanja s 40 ikonica omogućuje komunikaciju u bilo kojoj zemlji čak i ako ne govorite jezik
Što nam o mladima govori sindrom poruka s tramvajskih stanica?
Guardian donosi vodič u kojem psiholozi, terapeuti i komunikolozi savjetuju kako izbjeći neugodnu tišinu na spojevima, završiti razgovor s strancima, čavrljati s djecom, roditeljima i šefom. Zapamtite da se većina ljudi u bilo kojoj sobi osjeća neugodno, kažu stručnjaci.