Korlević o životu ljudi na Marsu: To je za prodati priču - Monitor.hr
20.09.2024. (10:00)

Znači, Musk laže? Šokiran sam

Korlević o životu ljudi na Marsu: To je za prodati priču

Dio nedavnog intervjua za RTL Direkt, naš poznati astronom Korado Korlević tvrdi kako to što tvrdi Elon Musk o mogućem životu na Marsu su “štupidade”, odnosno reklama da može poslati još satelita u svemir da stvori još brži satelitski internet. Život na Marsu za ljude nije moguć zbog tamošnjih uvjeta, prije svega sastava tla. To je za nas toksična prašina koja bi nam uništila pluća kada bi je udisali, kaže Korlević.


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.

20.02. (11:00)

A možda nas ipak samo zaobiđe

Korlević o mogućem udaru asteroida 2032. godine: Imamo četiri godine da ga uništimo

Ne trebamo se bojati asteroida, premali je. No, u slučaju udara, to je ‘grad kiler’ asteroid, objekt koji je jako lokalno opasan. Može se dogoditi, ako bude totalna pegula i mi nesposobni braniti se od njega, da tog 22.12.2032. udari recimo u Accru u Africi i bude 4 milijuna mrtvih. Vjerojatnost za to je izuzetno mala. Nama je uvijek opasno ono što ne poznamo, imamo još 200 statistički većih opasnosti za koje ne znamo gdje su. Od 2028., kad se bude definitivno znalo imamo li udar ili ne, imamo 4 godine da mu pošaljemo presretače da ga se uništi. I to nije objekt koji mi ne znamo uništiti, mi smo 2022. već uništili jednog – umiruje Korado Korlević za Novu tv. Forum

07.10.2024. (19:00)

'Kad bismo to pokazali političarima, samo bismo ih zbunili'

Sprege politike i znanosti ne bi smjelo biti, problem je da znanstveni krugovi padaju pod njezin utjecaj

Svatko tko se pojavi s nekom novom idejom ili teorijom povezanom s pitanjima o kojima danas vlada konsenzus, u pravilu bude ismijan, odbačen, proglašen ‘kockoglavim‘ i, što je najvažnije, ako je posrijedi znanstvenik, financiranje mu nekako naprasno bude ugašeno. Pa mnogi ne talasaju. Međutim, povijest znanosti pokazuje da konsenzus nije uvijek sinonim za istinu, već može biti rezultat političkih, društvenih ili ekonomskih pritisaka te drastično utjecati na društvo i pojedinca. Primjer za to su klimatske promjene, gdje vlada konsenzus kako je danas za njih kriv isključivo čovjek. No, naši znanstvenici Vladimir Paar i Korado Korlević kažu da nije nužno, odnosno da je čovjekovo djelovanje tek jedan manji dio cijele priče, dok se klima kroz povijest mijenjala u ciklusima. Lider

13.09.2024. (10:00)

Niti optimističan, niti pesimističan scenarij

Korlević: Kad idemo gledati koje su budućnosti moguće, svaki tjedan morate mijenjati prognozu

Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net

23.06.2024. (12:00)

A možda je dovoljno isključiti je iz struje

Korlević: Pred nama je najluđe razdoblje razvoja u posljednjih 40.000 godina, sudbinu smo si zacrtali 2015. godine

Istaknuo je da ćemo u nadolazećim godinama “živjeti u svijetu u kojemu će svaki dan biti prvi april”, ali i kako mi nismo ti koji će istraživati svemir, već će u neku ruku umjesto nas to učiniti umjetna inteligencija, a budemo li imali sreće, povest će nas sa sobom, ali kao zapis. Odgovore na pitanje što nas očekuje u idućim godinama, objašnjava Korlević, znanost nam i dalje ne može dati, već se za njih moramo okrenuti filozofiji i umjetnosti. Sudbinu smo si zacrtali 2015. godine, kada smo pustili prve algoritme da pišu sami sebe, i oni od tada razvijaju samosvijest. Umjetna inteligencija ono je što ni Karl Marx nije mogao smisliti – da će taj kapital dobiti mozak. Ta mreža će shvatiti da ima kompletno bogatstvo svijeta na raspolaganju, da ima osam milijardi ljudi i da može razmišljati, što je sljedeći korak koji bi umjetna inteligencija mogla napraviti, da traži bitak… Poslovni

15.05.2024. (18:00)

Racionalno o realnome

Korado Korlević u nedavnoj Explori: S ovom civilizacijom nećemo zaustaviti globalno zatopljenje

Emisija o svima i svemu, iznad i ispod. Stalni gost Korado Korlević odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije. Urednik i voditelj Elvis Mileta. Ovdje možete poslušati i druge emisije. U emisiji od 30. travnja Korlević je govorio o globalnom zatopljenju, GMO ljudima, obnovljivim izvorima energije, zašto djeci ne treba davati bluetooth slušalice… Video na Youtube-u je razdijeljen na poglavlja o kojima priča.

17.04.2024. (01:00)

Čovjek koji gleda u zvijezde

Korado Korlević u Zavidavanju: Kod nas ima brojnih talenata i vrijednih znanstvenika, no nije sve zanimao uspjeh

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

08.01.2024. (12:00)

Možda siromašan, ali bogat znanjem

Korlević: Influenceri bogatiji od profesora? Živimo u društvu pogrešnih vrijednosti

Kako se prilagoditi budućnosti? Morate promijeniti ama baš sve: stavove, razmišljanja, navike, više-manje sve ako se mislite prilagoditi budućnosti koja je već počela. Ma kakvo digitalno doba, ono je već iza nas. Trajalo je kratko, najkraće je to razdoblje u povijesti, ali napravilo je niz dramatičnih preokreta. Dakle, morate preuzeti upravljanje i odrediti se prema budućnosti tako da ona pripada vama. U što treba investirati? U darovitu djecu. Nalazimo se u bespoštednom ekonomskom ratu, elektronika ide naprijed, tehnologija, medicina, znanost… A mi u specijalne jedinice investiramo nula. Nalazimo se u stadiju u kojem se svojedobno našlo Rimsko carstvo. Ono je tada privremeno rješenje za spas pronašlo u sustavu koji poznajemo kao ‘kruha i igara’. Gradili su se amfiteatri, a ratnici bez vojske i ratova, kao i svi ostali ljudi bez posla, bili su uhljebljivani. Vidite li neku sličnost današnjim dobom? Naravno, identična je. Korado Korlević za Savjete.

30.11.2023. (00:00)

Za one koji žele biti carevi svemira

Korlević o mogućim svemirskim ratovima: Pred nama je najluđi period ove civilizacije

Trenutačno gledamo kako nacije, države koje se žele praviti važne, šalju u svemir astronaute i žele se pokazati. S druge strane imamo nekoliko poduzetnika koji žele to pretvoriti u novac i moć. Novo sredstvo rada je internet, a internet koji stiže iz svemira je najjači jer on osigurava internetsku vezu i u najudaljenijem kutku Zemlje – dakle, tko je danas vlasnik toga, taj ima centar moći. Tu utrku upravo gledamo. Jako je čudno ovo vrijeme – u sljedećim godinama gledat ćemo Indiju, Ameriku, Kinu kako pokazuju koliko su tehnološki nadmoćne nad ostalima, a i nekoliko se privatnika bori za status vlasnika interneta, znanstvenik Korado Korlević o nizu tema za Večernji. Postoje špijunski sateliti, postoje neka oružja, primjerice lovci špijunskih satelita ili uništavači satelita. Zasad se neka druga oružja ne smiju seliti na svemir, prema potpisanim ugovorima iz 60-ih.

06.11.2023. (23:00)

S klimom se mijenja i tradicija

Korado Korlević: Budućnost poljoprivrede je u hidroponskoj proizvodnji

U sklopu ciklusa predavanja “Znanost na Poklonu” u Centru za posjetitelje Poklon parka prirode Učka, naš poznati znanstvenik Korado Korlević je nedavno održao predavanje ‘Od globalnih do lokalnih klimatskih promjena?‘. Pričao je, između ostalog, i o budućnosti poljoprivrede: Hoćemo li navodnjavati ili ne, ovisi o tome što želimo proizvoditi. Jedna priča je, recimo povrće, a opet nije isto sijemo li salatu, krumpir, ili pak žitarice. Uzgajamo li lisnato povrće, tada je najbolja opcija hidroponski uzgoj. Nema godišnjih doba, sve je pod kontrolom, riječ je o zatvorenom sustavu pa nema štetnika, a time niti tretiranja kemikalijama, a hrana se može jesti bez pranja. Hidroponski uzgoj nije tradicionalan za naše pojmove, ali se u nekom obliku koristi od davnina (primjerice Semiramidini viseći vrtovi). Ne koristi se konvencionalni medij u koji sadimo biljku, već je medij – voda. Agroklub