Krava ne može biti glavni krivac za klimatske promjene - Monitor.hr
16.06.2023. (18:00)

Ne možemo ni svi bit vegetarijanci

Krava ne može biti glavni krivac za klimatske promjene

Stočarski sektor je danas pred nikad većim izazovima. Prozivan zbog emitiranja velike količine stakleničkih plinova, prvenstveno metana kojega proizvode preživači, mora se nositi i s trendovima koji zahtijevaju smanjenje konzumacije proizvoda animalnog podrijetla. Pritom se nameću oni koji promoviraju proteine biljnog podrijetla, umjetno stvoreno meso ili pak proteine koji dolaze od kukaca. Stalno govorimo o klimatskim promjenama koje su evidentno prisutne, ali na njih trebamo gledati s aspekta proizvođača koji moraju proizvesti hranu u takvim otežanim uvjetima. Iako je sve veći broj vegetarijanaca, nije za očekivati niti da ima dovoljno resursa da cijela populacija prijeđe na takvu vrstu prehrane. Hrvatska ima jako velik problem jer proizvodi premalo hrane za svoje potrebe, odnosno zadovoljavamo oko 50 posto potreba za hranom. Agroklub


Slične vijesti

Ponedjeljak (16:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf

26.04. (09:00)

Zamisli da si na nekoj drugoj planeti

Eko-anksioznost: Nova pandemija pred vratima

Osim što uzrokuje materijalnu štetu i ugrožava floru i faunu, ali i živote, sve se češće govori i o njenom lošem utjecaju na mentalno zdravlje. Posljednjih godina raste zabrinutost, posebno mlađe populacije, za budućnost planeta što uzrokuje – klimatsku ili eko-anksioznost i pitanje je trenutka kad će ta sintagma ući i u službeni rječnik psiholoških problema i poremećaja. Može izazvati razne simptome, poput nesanice i gubitka apetita, pa i fizičkih poput znojenja i drhtavice, uz nervozu i loše raspoloženje. Budući da one nisu nešto na što možemo utjecati, možemo se usredotočiti na one stvari na koje možemo, kako bismo se osjećali bolje. Recikliranje, sađenje biljaka, vožnja biciklom, štednja energije…  Dobro je odmaknuti se malo od praćenja vijesti i uskratiti si informiranje. U novom Liderovom Mikroučenju.

18.04. (16:00)

Dost kompleksno

Može li se upravljati klimom? Pokraj ljudskih, valja uzeti u obzir i prirodne faktore koji utječu na nju

Ljude pomalo zbunjuje kada im netko govori o zagrijavanju Zemlje, a kod njih je palo dva metra snijega i temperatura se spustila debelo ispod nule. Prvo i osnovno, treba razlikovati vrijeme i klimu. Vrijeme je ono što vidimo sada i prognoziramo za sutra ili koji dan više. Klima je globalno ponašanje kroz dugi niz godina, desetljeća i stoljeća. Je li u principu moguće upravljati klimom? Upravljati klimom znači upravljati tokovima energije u atmosferi i oceanima, kao i faktorima koji na te tokove utječu. Valja uzeti u obzir leptirov efekt, pojavu ledenog doba koje se javlja ciklički svakih sto tisuća godina, a tu je i Sunčeva aktivnost… Pokraj ljudskog utjecaja, nezanemariv je utjecaj prirodnih procesa na rast temperatura. No, ljudski utjecaj se može smanjiti. Novosti

17.04. (16:00)

Držite se hlada

Nagli temperaturni skokovi izazivaju zabrinutost, a Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata na Zemlji

Upozorava profesor Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu. Klimatske promjene postaju sve izraženije. Stručnjaci smatraju da se ekstremi pojačavaju, što zahtijeva pažljivo praćenje prognoza, osobito za osjetljive skupine. S porastom smrtnosti od vremenskih nepogoda za 30% u zadnjih 20 godina (prvenstveno od toplinskih valova, onda bujičnih poplava itd), ističe se potreba za ozbiljnim pristupom suočavanja s klimatskim promjenama i izazovima. Ostatk travnja trebao bi biti vlažniji i hladniji od prosjeka, ali bez snijega. No, ljeto će i dalje biti iznadprosječno toplo. (N1)

16.04. (12:00)

Samo da ne bude prevruće

Posljedice klimatskih promjena: Toplinski valovi više ne prijete samo ljeti

Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima “ugodno toplo” bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje. Ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a zabrinjava i globalna temperatura mora. Toplinski valovi ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a sada se mogu definirati za sve sezone. Toplinski val se smatra bilokad kad je temperatura za 8 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz razdoblje od četiri ili pet dana. Važan je utjecaj El Niña koji ide svom kraju, no to još ne znači da će nakon toga odmah nastupiti razdoblje “hlađenja” s tzv. La Niñom. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol. N1

13.04. (15:00)

Prazne ceste za spas planeta

U Njemačkoj razmišljaju o zabrani prometa osobnih vozila vikendom, ovaj put zbog klime

U Njemačkoj doduše ima sve više električnih vozila, ali ona su još uvijek previše skupa za većinu potrošača i nije realno u tome vidjeti skori spas u tom sektoru. Zato i aktivisti Greenpeace-a najprije savjetuje bolji javni prijevoz i bolju povezanost željeznicom. Početkom sedamdesetih imali su sličnu zabranu, ali zbog nestašice nafte, sada bi to uveli zbog ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ministar prometa rješenje vidi u zabrani prometa vikendom – ili novom zakonu. Jer po novom zakonu koji je dio koalicijskog sporazuma je bitna promjena da kad jedan sektor zakaže u smanjenju cilja, to postaje zadaća čitave vlade koja onda odlučuje, gdje bi se emisija mogla i negdje drugdje smanjiti kako bi cilj bio postignut. Ali oko tog zakona se koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala već spori devet mjeseci bez da se nadzire kraj. DW

12.04. (18:00)

Iduće dvije godine su ključne

Šef UN-a: Preostaju nam još samo 2 godine ‘da spasimo svijet’

Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press. Green

07.04. (14:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green

31.03. (20:00)

I Djeda Mraza bi otpuhalo

Naglo zagrijavanje gornje atmosfere do 50 stupnjeva izazvalo neobičnu pojavu iznad Arktika

Početkom ožujka, arktički polarni vrtlog počeo se okretati u suprotnom smjeru, što je u prošlosti često prouzrokovalo iznimno hladno vrijeme i oluje na području Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj fenomen događa se uslijed naglog zagrijavanja gornje atmosfere, do 50 stupnjeva Celzijevih unutar nekoliko dana, ali, kako izvještavaju s Spaceweather.com, vjetrovi počinju usporavati pa bi se i vrtlog mogao vratiti u svoju normalu. Iako ova trenutna promjena neće dovesti do promjena u vremenskim obrascima, ona je uzrokovala je rekordni “skok ozona” iznad Sjevernog pola. Bilježenja vremenskih obrazaca pokazuju kako je promjena smjera polarnih vrtloga češća tijekom El Niña ili La Niñe, dvije suprotne faze prirodnog ciklusa globalnog zagrijavanja i hlađenja. Green

28.03. (20:00)

Zato nam se više vrti u glavi

Klimatske promjene usporile rotaciju Zemlje


Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, klimatske promjene su prouzrokovale usporavanje rotacije Zemlje. Topljenje polarnog leda rezultiralo je redistribucijom mase na planetu, što je utjecalo na brzinu vrtnje. Dok je prije planirano uvođenje negativne prijestupne sekunde 2026., sada se predviđa da će se to dogoditi oko 2029. godine. Stručnjaci upozoravaju da su mogući problemi s računalnim sustavima zbog ove promjene te ističu da su klimatske promjene izazvale neobične fenomene, pokazujući da živimo u turbulentnim vremenima. (Index)