Lance Armstrong - od šampiona do prevaranta - Monitor.hr
04.09.2023. (12:00)

Život na dva kotača

Lance Armstrong – od šampiona do prevaranta

Rođen 18. rujna 1971., Armstrong nije imao presretno djetinjstvo. Živio je u teškim uvjetima, a njegova majka, koju će kroz život tretirati kao svojeg najvećeg heroja, radila je i dva posla dnevno kako bi ih prehranila i omogućila mu da ima koliko-toliko normalno odrastanje. Biciklizam mu je uvijek bio najjača disciplina i, još dok je imao 17 godina, dobio je poziv da trenira s američkom olimpijskom biciklističkom reprezentacijom. S 25 godina dijagnosticiran mu je tumor na testisima, a u plućima su mu našli 12 tumora od kojih su neki bili veličine loptica za golf, a rak mu se velikom brzinom širio po ostalim dijelovima tijela. Lance je bio podvrgnut najtežim oblicima kemoterapija od kojih su neke bile eksperimentalne, koje bi ostavile ogromne posljedice na svakome pod uvjetom da ih preživi. Povratak normalnom životu, uz posao od 9 do 5, bio bi ravan čudu. Povratak bilo kakvom sportu, a osobito profesionalnom, nije se uopće spominjao. No, Lance je ipak ispisao povijest, da bi s vijestima o dopingu sve palo u vodu. Index


Slične vijesti

06.07. (18:00)

Nama koji živimo na dva kotača

Slovenska biciklistička staza koja spaja dva grada prateći željezničku trasu mogla bi nam služiti kao primjer

Gradnja željezničke pruge koja je povezivala slovenske gradove Velenje i Dravograd počela je 1897. godine, a pruga je službeno otvorena 20. prosinca 1899. godine. U svega dvije godine, bez modernih strojeva i ostale tehnologije, samo od Velenja do Mislinje prokopano je 5 tunela, 8 puta premošćena rijeka Paka i izgrađen vijadukt kod Gornjeg Doliča. Za usporedbu, u 21. stoljeću rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci u Hrvatskoj traje već osam godina. No, prugom se nažalost nismo imali prilike provozati vlakom. Ukinuta je 1968. godine i Velenje i Dravograd danas nisu povezani željezničkom vezom. Poslije vlaka, drugi najbolji način održive mobilnosti su bicikli, a Slovenci su to za razliku od hrvatskih političara usvojili. 35 kilometara koji se danas ne može prijeći vlakom, može se prijeći sjajnom biciklističkom stazom. H-alter donosi reportažu (recenziju) slovenske staze kakvih bi moglo biti i kod nas.

03.06. (16:00)

Odmor na pedalama

Hrvatska želi ubrzano postati važno odredište u jednom od najbrže rastućih dijelova europskog turističkog tržišta – cikloturizmu

Dani cikloturizma od početka su prepoznati kao važno događanje koje institucionalnim naporima, s čije razine se u cikloturizam posljednjih desetak godina ulažu značajna sredstva, daje svojevrsnu stručnu i tržišnu relevantnost. Prema podacima Europske biciklističke federacije (ECF), cikloturistička putovanja u zemljama Europske unije generiraju oko 44 milijarde eura prihoda, što je više od razvikanog luksuznog kruzing turizma. Cikloturistička industrija u Europi pritom izravno stvara više od 500 tisuća radnih mjesta, a u nekim zemljama, poput Francuske ili Njemačke, čini značajni udio u ukupnim turističkim putovanjima. Riječ je, dakle, o tržištu koje nije samo veliko i izdašno, već i koje Hrvatsku još uvijek nije značajnije zamijetilo na cikloturističkoj karti Europe. Još nije, ali hoće, uvjereni su ljudi okupljeni oko Dana cikloturizma. Nacional

26.05. (15:00)

Lepe ti je Zagorje zelene

Zagorje kao primjer biciklističke infrastrukture: nove 5 km duge staze ne bi se posramio ni Amsterdam

Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila. No, dojam je da su u gradu izvođači ove staze poslovično pogubljeni, ali ostatak staze kao i mostovi su svakako osvježenje u hrvatskom lutanju u potrazi za odgovorom na pitanje što li je to biciklistička infrastruktura. Staza je zanimljiva i za korištenje rekreativcima, ako već nema onih koji putuju na posao ili obavljaju svakodnevne poslove. Od Oroslavja se može nastaviti prema Stubici, okupati se u toplicama, posjetiti Gupčevu lipu, nastaviti prema Mariji Bistrici i zaokružiti natrag prema Zaboku. H-alter

15.05. (20:00)

Za avanturiste i malo "jače" turiste

U tijeku je izazovna međunarodna pustolovna utrka u Hrvatskoj, vozi se 500 kilometara

U periodu od 13. do 18. svibnja 2024. godine, održava se međunarodna pustolovna utrka Adventure Race Croatia (ARC). Baška na otoku Krku domaćin je petog izdanja Adventure Race Croatia utrke. S tog se mjesta čak 30 timova, okupljenih iz 20 zemalja svijeta, zaputili na pustolovinu koja će obuhvatiti zahtjevnu rutu dugu čak 550 km. Timovi od četiri natjecatelja će svoju snagu i izdrživost testirati u biciklizmu, trail tračanju, planinarenju, veslanju u kajacima, orijentaciji i penjanju po stijenama i na najteži mogući način otkrivat će prirodne ljepote Kvarnera i Like. Osim što će testirati svoje fizičke granice, sudionici će se morati osloniti jedni na druge kako bi prevladali sve izazove na putu prema cilju. Timski duh i strategija ključni su faktori koji će odrediti pobjednike ove zahtjevne utrke. Ovako je izgledala prije pet godina, a uključivala je brdski biciklizam, veslanje, trčanje, spuštanje po užetu i orijentaciju Green

03.05. (18:00)

Po prašini i divljini skitam se

Gravel bicikli: Nisu ni cestovni ni brdski

Svjedoci smo da nam proizvođači svako malo serviraju nove standarde i podvrste bicikala, pomalo rezervirano pristupili smo gravel biciklima. Sama ideja potječe iz SAD-a, zemlji koja ima kilometre i kilometre makadamskih puteva, koji se protežu kroz šume i poljoprivredna imanja. Takav teren bio je prespor za klasičan brdski bicikl dok je vožnja cestovnim biciklom izrazito neudobna. Kada spojimo karakteristike cestovnog i brdskog, dobijemo gravel bicikl.

Gravel ima nešto uspravniji položaj sjedenja, što garantira udobniju vožnju i manje stresa na leđa. To će do izražaja doći na nešto dužim vožnjama. Šire gume, u odnosu na CX i cestovni bicikl, najčešće 35+mm osiguravaju dovoljno gripa za makadamske puteve, nasipe, šumske staze, ali neće vas sputavati da na cesti držite brzinu od 35 km/h i više. Gravel bicikli imaju nešto veći “wheelbase”, što doprinosi stabilnosti bicikla, ali na tehničkim dijelovima je zbog toga malo manje agilan. Težina gravel bicikla je nešto veća od cestovnog zbog pomalo robusnog dizajna. Biker

23.01. (14:00)

Red, rad i disciplina

Nakon treninga – oporavak hranom

Nakon iscrpljujuće vožnje bicikla ili treninga, pravilan oporavak ključan je za smanjenje boli i ubrzanje regeneracije mišića. Prvi korak je hitna hidratacija, s unosom 1,5 litara tekućine za svaki izgubljeni kilogram tjelesne težine. Zatim, u prvih 30-60 minuta, važno je konzumirati ugljikohidrate i proteine u omjeru 4:1, kako bi se nadoknadile zalihe glikogena i potaknula regeneracija mišića. 120 minuta nakon treninga, na red dolazi konkretan obrok koji bi trebao uključivati bjelančevine kao što su piletina, tuna ili tofu kako bi se oporavila oštećena mišićna vlakna, uz dodatak složenih ugljikohidrata kao što je integralna tjestenina, riža ili krumpir. Ne bi bilo loše da se tanjuru nađe i povrća zbog antioksidansa. Osim konkretnog obroka, važno je uzeti u obzir i dodatke poput glutamina, magnezija i omega-3 masnih kiselina za potpuni oporavak tijela. Ovi koraci ubrzavaju oporavak, a priprema za sljedeći izazov je kvalitetnija. (Biker.hr)

11.01. (10:00)

Noćno bicikliranje zimi? Dobro se obući, baterije neka budu pune i vozi

03.01. (07:56)

Oulu – grad u Finskoj koji mnogi nazivaju metropolom zimskog bicikliranja

12.09.2023. (16:00)

I pazi preko ceste

Biciklom na posao? Samo naprijed, no uz ove savjete

Obavezno nosite kacigu! Ne zaboravite da je bicikl prometno sredstvo i tako ga tretiraju drugi vozači ostalih prometala na cesti, stoga poštujte prometna pravila, usudili bi se reći, i više od ostalih, obzirom da niste zaštićeni za razliku od vaše limene konkurencije. Nemojte se okretati na svaki zvuk iza sebe jer ćete na taj način gubiti ravnotežu i koncentraciju, radije se vozite po putevima predviđenim za vas bicikliste, a ako to već ne postoji na vašoj ruti do grada, onda oprezno odaberite alternativu sa što manje vožnje po cesti, a što više po pločniku. Budite vidljivi, koristite vidljive i šarene boje, s materijalima koji reflektiraju svjetlo poput prsluka koje imate u svojim automobilima. Obavezno imajte stražnje i prednje svjetlo, prije svakog skretanja pogledajte iza sebe da vidite kakva je situacija, nikad ne vozite po suprotnoj strani kolnika… Biker