Prema novim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju u Hrvatskoj, agencije za otkup dugova morat će ponuditi restrukturiranje duga građanima prije pokretanja ovršnog postupka. Restrukturiranje duga može uključivati djelomični oprost duga i druge promjene u uvjetima kredita. Ove izmjene zakona prenose odredbe direktive koja ima za cilj zaštitu potrošača. Bankama također može biti propisana obveza ponude restrukturiranja duga prije prodaje duga agencijama. Novi zakoni također će zahtijevati informiranje građana o prodaji njihovog duga i očuvanje njihovih prava u ugovoru s bankom. Zakoni će također regulirati rad agencija za otkup dugova i postaviti pravila za komunikaciju s dužnicima, zabranjujući uznemiravanje i obmanjivanje. Novi list
Prema podacima Fina, na kraju rujna ove godine u blokadi je bilo 242.827 građana, njihov je dug iznosio 16,76 milijardi kuna. Najviše dužnika bilo je u Zagrebu, njih 50.724 što je 9,4 posto radno sposobnog stanovništva s ukupnim dugom od 4,84 milijarde kuna. Prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci. Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine. Tportal
Tih četvrt milijuna građana dugovalo je krajem srpnja 16,6 milijardi kuna + 6,5 milijardi kuna za kamate, što je 63.457 građana manje nego prije godinu dana, dok je dug smanjen za 26,7 milijardi kuna. 17.975 poslovnih subjekata duguje 6,2 milijarde kuna. Index…
Ukupno su dugovali 23,16 milijardi kuna, od čega za glavnicu 16,63 milijarde kuna, a za kamate 6,52 milijarde kuna. Najveći broj dužnika, njih 97.077, ima dug prema tvrtkama iz područja informacija i komunikacija, u koje su svrstani i teleoperateri. 24 sata…
Hrvatske političke elite pred očima imaju životni problem milijuna ljudi i ovlast donijeti zakon potreban da bi se taj isti problem konačno otklonio, i tako osiguranu dugoročnu prednost u političkoj utakmici. Sve im je to beznačajno u odnosu na profit nekolicine. Što može biti posrijedi? Je li nedostatak političkog talenta tj. obična nesposobnost, ili je u pitanju nekakav dug koji se vraća žrtvujući one od kojih istodobno očekuješ povjerenje i lojalnost, ili oboje? – pita se sociolog dr. Renato Matić za Deutsche Welle.
Sudac Mislav Kolakušić nije ušao u meritum, nije utvrdio tko je kome dužan, nego je uzeo olovku i zaustavio postupak, i to samo zato što je rješenje donio javni bilježnik – kažu iz udruge Blokirani, reagirajući na potez suca Kolakušića kojim je ovaj prekinuo postupak u 160 ovršnih predmeta. Kolakušić se pozvao na prethodno mišljenje Suda Europske unije o tome mogu li se ovrhe provesti na temelju rješenja koja izdaju javni bilježnici. Jutarnji…
Glavne dogovorene stvari: obročna otplata, moguć otpis zatezne kamate, bez uznemiravanja dužnika repetitivnim pozivima, izvansudske nagodbe kad god ne prijeti zastara.
Iako je Uredba o zaštiti podataka, takozvani GDPR, na snagu stupila u svibnju prošle godine, mnogi se još i danas prilagođavaju pravilima objave osobnih podataka, pogotovo na internetu. Građani su Agenciji za zaštitu podataka dosad poslali oko tisuću pritužbi, a posebno se zaoštrilo između Udruge Blokirani i Ministarstva pravosuđa, na čijim stranicama su objavljeni podaci otprilike sto tisuća građana kojima se nudi ubrzani osobni stečaj. HRT
U prosincu 2018. u blokadi je bilo 264.751 hrvatskih građana, što je 4.831, ili 1,8% manje nego u studenom, a ukupno su dugovali 24,4 milijarde kuna, što je za 721,1 milijun manje. Krajem prosinca bilo je blokirano i 18.962 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je 683, ili 3,5% manje u odnosu na studeni. Bili su dužni 9,53 milijardi kuna. T-Portal…