Ljudi postižu bolje rezultate ako misle da imaju AI pomoćnika, čak i kada im je rečeno da je nepouzdan i da im neće pomoći - Monitor.hr
16.05. (11:00)

Samo pozitivno

Ljudi postižu bolje rezultate ako misle da imaju AI pomoćnika, čak i kada im je rečeno da je nepouzdan i da im neće pomoći

Sudionici studije trebali su prepoznavati slova; zadatak su jednom obavili sami, a drugi put uz navodnu pomoć AI sustava. Polovici sudionika rečeno je da je sustav pouzdan i da će poboljšati njihovu izvedbu, a drugoj polovici da je nepouzdan i da će im samo pogoršati rezultat. U stvarnosti uopće nije postojao nikakav AI sustav koji bi ljudima pomagao ili odmagao u obavljanju zadatka. Sudionici su bili natjerani da povjeruju kako im pomaže sustav umjetne inteligencije, mada je ono što lažna umjetna inteligencija radi bilo potpuno nasumično, objašnjavaju istraživači. Nalazi predstavljaju problem za metode koje se općenito koriste za procjenu novih sustava umjetne inteligencije. Studija naime pokazuje da je zbog placebo učinka teško procijeniti pravu vrijednost programa i suptilne razlike između pojedinih verzija. Bug


Slične vijesti

Petak (12:00)

Halucinira

Google svoj AI Overviews obučava na TikToku: Rezultat je opako brkanje stvarnosti i mašte

Čini se kako Google još uvijek ima početničkih problema sa svojom značajkom AI Overviews. Ona je ranije ove godine korisnicima predlagala da na pizzu stave ljepilo ili jedu kamenje, a sada kao izvor za svoje rezultate koristi satirične snimke s društvenih mreža. Google je uveo zaštite koje bi trebale primijetiti apsurdne upite i umanjiti korištenje duhovitog sadržaja, ali i savjeta korisnika, pogotovo kada je riječ o vijestima ili pitanjima zdravlja. Također su dodali oznaku upozorenja “Generativni AI je eksperimentalan” nakon pokretanja AI sažetaka. Forbes

28.11. (09:19)

Isus u ispovjedaonici: U Švicarskoj postavili virtualnog Isusa koji razgovara s vjernicima

27.11. (23:00)

Ovaj sadržaj generirao je ChatGPT (ja mu više ništa ne vjerujem)

Kako se sprijateljiti s AI-jem bez gubitka ljudskosti

Umjetna inteligencija (AI) danas je ključni alat u privatnom i poslovnom životu, posebno u marketingu, gdje pomaže u osmišljavanju sadržaja, vizualnom storytellingu, analizi ključnih riječi i dizajnu. Iako AI omogućava brzinu i efikasnost, iskustvo i intuicija ostaju nezamjenjivi. Alati poput Chat GPT-a, DALL-E-a i Grammarlyja olakšavaju kreativne procese i optimizaciju, ali zahtijevaju pažljivu integraciju. Ključno je balansirati upotrebu AI-ja s ljudskim pristupom kako bi se osigurala kvaliteta i dugoročna uspješnost. Prihvaćanje promjena i kontinuirana edukacija o AI-ju nužni su za prilagodbu modernim poslovnim izazovima. Lider

23.11. (21:00)

AI kao resurs

Hrvat iz Googlea Boris Debić: AI će Hrvatskoj donijeti 10 jednoroga

Zagrebački fizičar postao je dio Googlea dok je taj tehnološki div, s obzirom na današnje dosege, još bio u povojima. Proveo je u Silicijskoj dolini 24 godine, a od toga je 15 bio u Googleu gdje je radio na razvoju infrastrukture, podatkovnih centara, release inženjeringu, strojnom učenju, donošenju odluka pomoću umjetne inteligencije. Vrativši se u Hrvatsku počeo je predavati o umjetnoj inteligenciji na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Obrazovanje mladih u segmentu AI-ja je ključno jer, kako tvrdi, utjecaj te tehnologije na gospodarstvo će biti i više nego značajan. Iako se na toj tehnologiji već dugo radi, sadašnji su pravci razvoja tek zagrijavanje. Debić navodi kako mu je generativna umjetna inteligencija impresivna, ali ne toliko kao opća umjetna inteligencija (AGI) kojoj će, kako kaže, trebati puno duže za razvoj. Broj računala raste eksponencijalno, a broj programera linearno. No, time kako se razvijaju IT tvrtke u području AI-ja sasvim je zadovoljan. Ne da Hrvatska ne kaska, nego i predvodi u AI tehnologijama, kaže. Netokracija

20.11. (23:00)

Baba na telefonu uzvraća udarac

Britanski telekom O2 izradio “AI bakicu” koja će tratiti vrijeme telefonskim prevarantima

Borba s automatiziranim telefonskim prevarantima u Velikoj Britaniji bit će podignuta na novu razinu zahvaljujući tamošnjem telekomunikacijskom operateru O2. Oni su nedavno predstavili svoj projekt “Daisy”, koji se sastoji od chatbota s glasom identičnim ljudskome, iza kojeg stoje modeli umjetne inteligencije i sinteze glasa, a uloga tog sustava prilično je jedinstvena. Zamišljen je kao “AI bakica”, koja će se javljati na prevarantske pozive u stvarnom vremenu, odgovarati na njihova pitanja, “zapričavati” ih koliko god je to dugo moguće, zavaravati ih i navoditi na krive zaključke, predstavljati se kao stvarna osoba, a sve s jednim ciljem – osloboditi stvarne, ljudske korisnike telekom usluga od sličnih prevarantskih poziva. Bug

16.11. (18:00)

Danas kod veterinara, sutra i kod vašeg liječnika

AI mjeri jačinu boli iz grimase lica, zasad kozjeg, uskoro i ljudskog

Veterinari su snimili su lica zdravih koza i onih koje su trpjele bolove i podatke unijeli u AI model koji je naučio razlikovati koze u bolovima samo po izrazima njihovih lica. Sustav, uvježban i testiran na 40 koza prepoznavao je bolna lica u 80 % slučajeva. Implementacija ljestvica boli koje pokreće AI zahtijevat će dodatna istraživanja, ali bi mogla pomoći veterinarima koji se u dijagnosticiranju stanja često oslanjaju na subjektivne kriterije. Pregled znanstvenih novosti i iz ovog tjedna donosi Bug

15.11. (17:00)

Kad se umjetna inteligencija može iskoristiti i za nešto dobro

AI model otkriva zaostale tumore mozga u samo 10 sekundi

Kad neurokirurg uklanja tumor iz pacijentova mozga, on rijetko može ukloniti cijelu masu. Ono što ostaje poznato je kao rezidualni tumor koji može nalikovati zdravom mozgu. Za lociranje tog zaostalog tumora koriste se razne metode poput magnetske rezonance ili fluorescentnog agensa za oslikavanje tumorskog tkiva, no nijedna od ovih metoda nije svemoguća i svaka ima svojih nedostataka. No, sad su istraživači Sveučilišta Michigan su i njihovi kolege s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu razvili AI model koji još tijekom operacije u samo 10 sekundi može odrediti je li u mozgu prestao dio kancerogenog tumora koji bi se mogao ukloniti. Uz to, pokazuju nalazi objavljeni u časopisu u Nature, dijagnostički sustav zvan FastGlioma uvelike nadmašuje konvencionalne metode za identifikaciju ostataka tumora. Bug

08.11. (23:00)

A nije u Srbiji

Umjetna inteligencija otkrila je nalazište s dovoljno litija da pokrije 9 puta veću svjetsku potražnju za baterijama

U ovom slučaju nalazište se nalazi jugozapadno od Arkansasa, u Sjedinjenim Državama. Preliminarna studija procjenjuje da je u ovoj formaciji prisutno između 5 i 19 milijuna tona litija. Ovo je teoretska procjena koliko litija ima ukupno, ali nije procijenjeno koliko se tog litija tehnički može obnoviti. Ako se može povratiti na način koji je ekonomski isplativ, minimalna procjena od 5 milijuna tona bila bi dovoljna da zadovolji devet puta veću globalnu potražnju za litijskim baterijama u električnim vozilima do 2030. godine. Revija HAK

01.11. (23:00)

Sad i gugla umjesto tebe

ChatGPT dobio mogućnost pretraživanja interneta

Unutar popularnog AI chatbota sada se više ne mora koristiti isključivo set podataka na kojima je jezični model treniran, već se u njegove odgovore počinju uključivati i podaci dobiveni izravnim pretraživanjem weba. Alat se aktivira klikom na pripadajuću ikonu, upiti se postavljaju prirodnim jezikom kao i ranije, no ChatGPT je sada ažurniji i može s Interneta “povući” informacije kao što su svježi sportski rezultati, vremenska prognoza i slični. Prilikom odgovora na redovna pitanja, ChatGPT će se također moći poslužiti pretraživanjem, kao što to, primjerice, čine Gemini ili Copilot. Svi oni, koji su se bili upisali na listu čekanja u testnom okruženju SearchGPT, a spadaju u krug pretplatnika na ChatGPT Plus ili Team, dobili su pristup tražilici. Korisnici iz edukacijskih paketa dobit će pristup narednih tjedana, a najavljeno je i kako će svi besplatni korisnici isto dobiti nešto kasnije – kroz narednih nekoliko mjeseci. Bug

29.10. (20:00)

Prije nego nas zvijeri pročitaju kao knjigu

Umjetna inteligencija predvidjela koje će divlje vrste nestati do 2050. godine

Prema izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta su od 1970. do 2020. pale za čak 73%, s najvećim padom u slatkovodnim ekosustavima. Glavni uzroci su gubitak staništa, klimatske promjene i ljudska aktivnost. AI softver Gemini predviđa da će vrste poput polarnih medvjeda, gorila i sumatranskih tigrova nestati do 2050. godine. Popis ugroženih uključuje i kalifornijske morske svinje, carske pingvine te galapagoške divovske kornjače. Napori za očuvanje prirode nužni su kako bismo spriječili daljnje izumiranje i očuvali bioraznolikost. Green