Na Mađerkinom bregu u Međimurju najljepši vidikovac, pogled se pruža na četiri države - Monitor.hr
07.04.2023. (07:00)

Fućkaš more, ovog ljeta sam na sjeveru

Na Mađerkinom bregu u Međimurju najljepši vidikovac, pogled se pruža na četiri države

Vidikovac je izgrađen od drva, a krasi ga zvjezdani tlocrt i visina od čak 28 metara s koje se pruža nevjerojatan pogled na sve prirodne ljepote koje krije sjeverni dio Lijepe Naše. Ovaj nestvaran pejsaž mahom čine međimurski brežuljci i vinogradi po kojima je ovo mjesto oduvijek poznato, a iako su dugo vremena bili zapušteni, vinograde su obnovile dvije poduzetničke obitelji koje su Mađerkinom bregu na koncu vratile ljepotu i raskoš koju ovo prelijepo mjesto i zaslužuje. Super je destinacija i za bicikliste, a u blizini je i kušaona vina. Green


Slične vijesti

25.07. (18:00)

Rijeka je tako odlučila

Kako je poplava 1710. godine preko noći “preselila” cijelo selo iz Međimurja u Podravinu

Legrad, općina na ušću Mure u Dravu, nekada je bio jedno od najvećih trgovačkih i obrtničkih središta Međimurja. Međutim, velika poplava 1710. godine i prirodno skretanje toka Drave doslovce su ga preko noći prebacili na podravsku stranu. Unatoč promjeni geografskog položaja i granica, mještani do danas održavaju tradicionalne veze s povijesnim posjedima s mađarske strane Drave kroz godišnje prelaske rijeke i druženja. Danas je Legrad poznat po bogatoj povijesti ispiranja zlata te netaknutoj prirodi, ornitološkom rezervatu Veliki Pažut i jezeru Šoderica. Putni kofer

20.07. (15:00)

S dalekozorom možda vidite i Beč

Mađerkin breg: Vidikovac u srcu Međimurja s pogledom na pet država

Mađerkin breg iznad Štrigove, smješten na 341 metru nadmorske visine, jedno je od najpopularnijih izletišta u sjevernoj Hrvatskoj. Glavna atrakcija lokacije je drveni vidikovac s kojeg se za vedrog vremena pruža panoramski pogled na čak pet država: Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku, Austriju i Slovačku. Okružen slikovitim vinogradima, breg nosi ime po Emiliji Krauthaker (“Mađerki”) koja je tamo nekad živjela. Savršen je za jednodnevni bijeg u prirodu, šetnju i kušanje lokalnih vina, a od Zagreba je udaljen manje od dva sata vožnje. Visit North

14.11.2025. (09:00)

Integracija je možda mantra, a desegregacija prva lekcija u vrtiću

Božinović u Međimurju: država i lokalna zajednica pojačavaju integraciju Roma

Davor Božinović je u Čakovcu nedavno najavio jaču suradnju države i lokalnih vlasti na integraciji Roma, naglašavajući važnost obrazovanja i zapošljavanja. Istaknuo je da problemi ne mogu nestati preko noći, ali da je nužna koordinirana akcija svih razina vlasti. U Međimurju živi radno sposobno stanovništvo koje, prema Božinoviću, može popuniti poslove za koje se uvoze strani radnici. Župan Posavec upozorava na neučinkovitost sustava, probleme u školovanju, zapošljavanju i socijalnoj politici te predlaže strože mjere i obavezne vrtićke programe. Božinović je posjet završio obilaskom škola i romskih naselja. Klikaj

06.04.2025. (01:00)

Črna mati zemla

Mnogi ne znaju kako je prvo naftno polje na svijetu otvoreno kod nas, u Međimurju

Lokaciju na kojoj se nalazilo i danas možete posjetiti i obići uređeni Spomen park naftaštva, piše portal Putni kofer. Prirodni naftni izvori i prvo naftno polje na svijetu otvoreno još 1856. godine nalazilo se u Međimurju, u malenom mjestu Peklenica. Peklenica je ime dobila upravo po „peklu“, gustoj crnoj tekućini koja je izlazila iz zemlje, odnosno nafti. U sklopu Ekomuzeja Međimurje, danas je tako uređen Spomen park u kojem se nalazi rekonstruirana naftna bušotina, muzej nafte, interaktivne izložbe te edukativni sadržaji za djecu. U 19. stoljeću u Peklenici je postojalo nekoliko naftnih bušotina, a proizvodnja nafte je trajala sve do 1950-ih godina. Poslovni

11.09.2024. (13:00)

Pošto trstina, erste klas?

U Međimurju izgradio kuću od blata i drugih prirodnih materijala, otporna je na potrese i požare


U vremenima kada divljaju cijene nekretnina, 38-godišnji Luka Mesarić odlučio je stvari uzeti u svoje ruke i hrabro se oduprijeti novogradnji i bijesnim cijenama nekretnina. U samom srcu zelenog Međimurja kupio je parcelu i odlučio svojim rukama izgraditi kuću od prirodnih materijala. Blato, slama, prirodna žbuka od ilovače… zimi grije, a ljeti hladi. HRT

05.08.2024. (16:00)

Više nisu 'butik' destinacije

Sezona na kontinentu iznad očekivanja, rekordi na sjeveru

Rekordnim brojem turističkih dolazaka pohvalili su se i na sjeveru Hrvatske – Varaždinska županija u prvoj je polovici godine imala više od 45 tisuća dolazaka. Kuće za odmor su pune, a gužva je i na ulicama Varaždina. U Varaždin dolaze gosti iz Nizozemske i Potugala, bilježi se gotovo 10 posto više gostiju, 8 posto više je noćenja. Nije loše ni u Međimurju, gdje se trenutno održava Porcijunkulovo, gradom dnevno procirkulira između 30 i 50 tisuća ljudi. Procjene su da će ove godine biti 6 postoviše noćenja, a tome doprinosi i činjenica da Međimurje imamo preko 30 objekata koji imaju certifikat ‘zelena destinacija’. HRT

30.03.2024. (16:22)

Na poznatom vidikovcu vjetar na orguljama svira međimurske narodne melodije

16.03.2023. (10:08)

Feljton: Hitler je prevario Pavelića i Međimurje prepustio Mađarskoj

01.11.2022. (12:00)

Čekajte da čujete priču...

Boris Dežulović: Ptice u prostoru

Bird in Space (L'Oiseau dans l'espace), 1932–40 Constantin Brancusi | Sculpture contemporaine, Brancusi sculpture, Dessin

Slučaj Brâncușijeve Ptice u prostoru protiv države New York izrodit će se u jedan od ključnih događaja u povijesti umjetnosti 20. stoljeća: sud će morati odlučiti je li jedna apstraktna skulptura umjetnost ili nije. Državni tužitelj nadmeno se rugao sa skulpturom, za svjedočenje o njenoj sličnosti s pticom pozivani su čak i ornitolozi, strogi akademici tumačili su kako taj brončani predmet ne može biti umjetnost jer niti predstavlja pticu, niti je lijep, niti izaziva emocionalnu reakciju, a u jednoj od zabavnijih epizoda dvogodišnjeg procesa državni tužitelj pitao je Edwarda Steichena bi li on, da u šumi vidi Brâncușijevu pticu, pucao u nju. “Može li onda i obični mehaničar napraviti umjetničko djelo?”, lukavo je na koncu sudac pitao kipara Jacoba Epsteina, pionira američke moderne i ključnog Brâncușijevog svjedoka. “Teoretski, on može napraviti potpuno isto djelo”, mirno je odgovorio Epstein, “ali ga nikad ne bi mogao zamisliti”.  Boris Dežulović