Male promjene mogu puno učiniti za klimu - Monitor.hr

Slične vijesti

Jučer (19:00)

Možda će biti vruće, ali barem vlakovi neće kasniti

Klimatske promjene su globalni problem, ali nešto mogu učiniti i male države: Ulagati u željeznicu, zadržati vodu i ne pustiti je odmah u more…

Iako velike sile poput SAD-a, koje ujedno imaju i najveći utjecaj na klimu, ignoriraju klimatske sporazume i povećavaju emisije, profesor Mirko Orlić s PMF-a za HRT ističe da i male države poput Hrvatske mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Predlaže razvoj željezničke mreže za smanjenje zračnog prometa i emisija, te sustave za zadržavanje oborinskih voda jer kiša dolazi uglavnom zimi i na sjeverozapadu. Prilagodba je nužna jer su klimatske promjene već tu – i ne misle otići. tportal

07.07. (15:00)

Znalo je biti vruće i bez nas

Na Zemlji su i prije vladale nesnosne vrućine, otkrivaju fosili

Prije otprilike 252 milijuna godina život na Zemlji doživio je najkatastrofalniji udarac do danas: masovno izumiranje poznato kao “Veliko izumiranje” koje je izbrisalo oko 90% svih živih bića. Ono što je uslijedilo dugo je zbunjivalo znanstvenike. Planet je postao smrtonosno vruć i takav je ostao sljedećih 5 milijuna godina. Otkrića, objavljenau časopisu Nature Communications, pomažu u rješavanju ovog misterija te istovremeno donose ozbiljno upozorenje za budućnost dok ljudi nastavljaju zagrijavati planet korištenjem fosilnih goriva. Izumiranje se pripisuje razdoblju vulkanske aktivnosti u području poznatom kao sibirski trapovi, koja je oslobodila ogromne količine ugljika i drugih stakleničkih plinova u atmosferu te uzrokovala intenzivno globalno zagrijavanje. Ogromni brojevi morskih i kopnenih biljaka i životinja izumrli su, ekosustavi su se urušili, a oceani postali kiseli. Gubitak vegetacije tijekom masovnog izumiranja značajno smanjio sposobnost planeta da skladišti ugljik, zbog čega su vrlo visoke razine ostale u atmosferi. Šume su ključni klimatski “amortizer” jer upijaju i pohranjuju ugljik koji zagrijava planet. Index

06.07. (12:00)

U plićaku 30 stupnjeva – i riba traži klimu

Jadran se kuha: more sve toplije, a rješenja sve hitnija

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT

03.07. (00:00)

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

19.06. (15:00)

Možda razmisliti o apartmanu malo dalje od prvog reda do mora

Do kraja stoljeća razina Jadrana narast će i do pola metra, poplave će biti trideset puta češće

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

06.06. (09:00)

Ne brinite, još uvijek možete gledati glečere – na starim razglednicama

Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index

06.06. (01:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

31.05. (19:00)

Vremenska prognoza: sve toplije s mogućnošću apokalipse

Zemlja se zagrijava, sateliti prate: ekstremno vrijeme sve češće i jače

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

30.05. (16:00)

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW