Marjanović: Hrvatska neće pobijediti na Eurosongu ni 2032. - Monitor.hr
01.12.2022. (20:00)

Zato nam nogomet bolje ide

Marjanović: Hrvatska neće pobijediti na Eurosongu ni 2032.

Iako su i ljudi angažirani oko projekta Hrvatska na Eurosongu itekako svjesni onoga što je potrebno, čini se da još uvijek lebdimo na oblaku iluzije da je bitna samo pjesma. Kao da će Hrvatska odjednom izroniti niotkuda s hitom svih hitova i uvjeriti ostatak Europe da je krajnje vrijeme da se svi vratimo iskonskim vrijednostima te potpuno čisto i kapitalizmom neukaljanim srcem uživamo u zvonkoj radosti zvanoj glazba. To se, naravno, neće dogoditi jer ovo je šoubiznis. Očito je bitno da priča bude dobra (ili da ste baš uletjeli u medijski kvalitetno pokriveni rat), ali i autentična jer i Netta i Konstrakta su potpuno izgrađene i same po sebi zanimljive izvođačice čiji nastupi nisu bili na silu sklepani kako bi na bini postojalo nešto što će odvući pažnju ili od nezanimljive pjesme ili od nekarizmatičnih izvođača. Hrvoje Marjanović za Index.


Slične vijesti

12.03. (19:00)

Svi pjevaju, ja ne slušam

Komentar na Euroviziju 1972. godine: Beskorisna smotra

Natječaj za „Pjesmu Evrovizije“ samo je jedna od onih beskorisnih zabavnoglazbenih manifestacija koje bi trebalo ignorirati ili ukinuti. Motivi što opravdavaju njezin opstanak sve su prije negoli muzičke naravi, što iz godine u godinu pokazuje katastrofalno nizak nivo izvedenih kompozicija. Uostalom, ako se one pišu isključivo da zadovolje ukuse žirija, sastavljenih od prosječnih konzumenata lakih nota, očito je da o nekoj umjetničkoj razini ne može biti ni govora. U takvim je okolnostima besmisleno očekivati da bi prvo mjesto na natječaju kao što je „Pjesma Evrovizije“ moglo zabavnoj glazbi zemlje pobjednice automatski donijeti nekakvo međunarodno priznanje. Uostalom, iskustva s tog natjecanja nas uvjeravaju da takvih slučajeva nije bilo. Pobjeda donosi stanovite koristi samo pojedincima – interpretatorima i autorima, a nije sigurno da li i oni mnogo profitiraju. Ravno do dna donosi tekst iz 1972. godine o Eurosongu. Te je godine pobijedila predstavnica Luxemburga.

08.03. (21:00)

Ekipa za Arenu, kakav Eurosong

Pravda za Breskvicu: Cajka, majka i snajka

Samo tri dana nakon izbora srpske pjesme za Euroviziju (PZE) 22-godišnja Anđela Ignjatović Breskvica s kontroverznom pjesmom „Gnezdo orlovo“ već je bila na vrhu YouTube trendinga u Srbiji, Makedoniji, BiH, Sloveniji i Austriji, treća u Hrvatskoj, deseta u Švicarskoj. Podigla je na noge mladost u domovini i dijaspori, a burno su zapljeskali i susjedi. Zbog njenog (ne)odlaska na Euroviziju pokrenuta je peticija koja je preko noći skupila desetak tisuća potpisa.

Nakon tog trijumfa samo je još trebalo provjeriti kako će prosječan televizijski gledatelj u Srbiji, koji još uvijek doživljava svijet kroz režimske medije, reagirati na raspjevanu influencericu preodjevenu u stiliziranu narodnu nošnju. Prijava za PZE bila je sjajna prilika, a „Gnezdo orlovo“ dovoljno intrigantan sadržaj da Breskvica nigdje ne može proći nezapaženo. Žiri RTS-a koji je na koncu presudio da ne putuje u Malmö zapravo joj je učinio poveliku uslugu.

Na Euroviziju bi prispjela kao totalna autsajderica s realnim izgledima da ispadne iz konkurencije već u polufinalu i da se žestoko izblamira pred globalnim auditorijem zbog preskromnih vokalnih mogućnosti. A ovako si je oslobodila datum u kojem se može pojaviti kao gošća iznenađenja na Balkan Festivalu u Areni Zagreb. Ravno do dna

01.03. (21:00)

Be strong, be wrong!

Stajčić o “obožavanju Manntre odjednom”, bivšeg benda Baby Lasagne: Nismo ih pratili ni mi jer su nam bili loši

Imam osjećaj da se sada ekspresno vrti neki orvelovski scenarij brzog procesa promjene povijesti u kojem se ističe značaj spomenute grupe i u kojem mnogi osjećaju važnost istaknuti kako su od početka simpatizeri Baby Lasagne (koji je kao član benda prije nastupao na Dori). Otvaranje pitanje o podršci Manntri činilo se dodatnom otegotnom okolnošću, jer naime nitko osim članova Manntre ne zna bolje koliko podrške je tu bilo od hrvatskih medija. Naime, Manntra pripada onoj sferi domaće scene koju se uglavnom ne doživljava domaćom.

Ako ćemo o podršci medija većine toga što dolazi iz sfere heavy metala i srodnih nišnih podžanrova, onda je isto poštenije reći da ta scena ne bi ni postojala u Hrvatskoj da ne postoji jaka internacionalna povezanost cijele te scene. Nema se što previše inspirativno pisati o takvim generičkim pojavama u ovo vrijeme kad je koncepcija sve, i da, činjenica je da je Purišić tu napravio najveći pomak upravo onog trenutka kad je odlučio sebe ne shvaćati tako jako ozbiljno i kad je izmislio igralište zvano Baby Lasagna kako bi sve to neopterećujuće i zajebantski izbacivao kao usputni projekt. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

26.02. (15:00)

Rokenrol uvijek pobjeđuje

Stajčić o Dori: Poluproizvodi koji nikog ne zanimaju, autsajder im sinoć održao lekciju

https://www.youtube.com/watch?v=EBsgTJQFl9k

Let 3 je prošle godine spasio Doru. Ove godine su igrali za Doru. Ne za Eurosong. Otišli su u krindž do kraja. Doveli i Severinu. Koliko god iskakali iz paštete i napravili sulud potez da se opet jave u želji novog kruga medijskog mljevenja i hiper angažmana u neku ruku su u svom anti-stilu s „Babarogom“ zatvorili jednu mini epohu koju su upravo oni započeli i obilježili. HRT im treba biti vječno zahvalan. Medo (HRT) se konačno probudio iz zimskog sna. Shvatio je moć dobrog zabavnog showa. Shvatio je da treba investirati. Od jedne večeri je napravio tri. Automatski i tri večeri prihoda od televotinga. Well done.

Marko Purišić iz Umaga ušao je kao autsajder, ali je osvojio simpatije i prije samog natjecanja tom činjenicom otvorio dubinski prostor za komentiranje kompetentnosti onih koji žiriraju pjesme. Uz to opći je dojam da su ga do favorita pogurali upravo mediji koji su ga nesebično isticali. I televoting je tu bio brutalno precizan. Baby Lasagna je od publike dobio 247 bodova, a prvi iza njega po broju bodova bio je Alen Đuras s „A Tamburitza Lullaby“ s 27 bodova. Svi ostali su dobili manje od toga. Ovo je stoga bila jako čudna Dora, Dora koja kao da je bila postala taoc Baby Lasagne. Unaprijed se činilo da bi drugačiji ishod od onog koji se dogodio bio kontra želje involvirane većine. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

25.02. (21:15)

Rim Tim Tagi Dim Babaroga

Finalna večer Dore – večeras saznajemo tko će nas predstavljati na Eurosongu

Iz prvog polufinala dalje su prošli Pavel, Vinko, Eugen, Mario Battifiaca i Robert Ferlin, Stefany, Saša Lozar, Let 3 i Lana Mandarić, a iz drugog Alen Đuras, Natalie Balmix, Vatra, Damir Kedžo, Lara Demarin, Baby Lasagna, Marcela i Boris Štok. Tu možete vidjeti pod kojim rednim brojem nastupaju (zajedno s brojevima za glasanje). Uživo komentiraju na Forumu.

 

22.02. (13:00)

Apolitični show u kojem sudjeluju države

Eurosong 2024: geopolitički vodič

Iako najpoznatije međunarodno glazbeno natjecanje službeno odbacuje politiku, upravo su političke konotacije koje ga svake godine obilježavaju. Ratuju konzervativci i wokeri, traže se bojkoti, pišu se peticije i organiziraju demonstracije, a tek je počelo – prvo je Rusiji zabranjen nastup nakon rata u Ukrajini, a sve su glasniji pozivi da se nastup zabrani i Izraelu. Valja podsjetiti na dvije ukrajinske pobjede – 2014 u doba kada je Rusija anektirala Krim, a zatim 2022. kada su pobjedu odnijeli folk-reperi Kalusch Orkestra. Sada šalju Terezu & Mariju“, pri čemu je Marija majka Isusova, a Tereza Majka kao takva. U Srbiji je trenutno favoritkinja Breskvica s pjesmom Gnezdo orlovo koja nosi dvostruke konotacije, ili otprilike: “reci mi Kosovo tako da ne kažeš Kosovo”. Španjolska će nastupiti s pjesmom Zorra, što bi otprilike bilo kao da na Dori pobjedi pjesma s nazivom “Drolja”. Oni kažu da pjesma nije seksistička već da ismijava seksiste, no ipak… Irska pak muku muči s prvom nebinarnom predstavnicom, koja ljuti desničare… Boris Postnikov uoči hrvatske Dore, za Novosti.

24.01. (23:00)

Bezveze je kad loše prođemo

Tekst o Euroviziji iz 1976. godine: Da smo pobijedili, vjerojatno bismo je glorificirali još neuvjerljivije

Za sve one koji se još uvijek živo sjećaju kako su hrvatski kandidati četiri godine uzastopno tavorili na dnu (2010. – 2013.) nakon čega je odlučeno da se Hrvatska povlači s Eurosonga (da bi se vratila 2016. nakon dvije godine nesudjelovanja), evo teksta koji se bavio sličnom situacijom u Jugoslaviji koja se nakon 1976. nije pojavila na Euroviziji sve do 1981. godine. Da smo u „Evroviziju“ godinama gledali kao jedinu i vrhunaravnu mogućnost afirmacije na evropskom planu, umjesto da je shvatimo kao neobaveznu međunarodnu televizijsku igru, poput većine ostalih ambicioznijih zabavno-glazbenih industrija, svjesnih da se, ako su sposobne, mogu nametnuti svijetu i drugim kanalima osim evrovizijskog. Ravno do dna

20.05.2023. (10:00)

Skupa, ali potencijalno unosna igra

Litvan: Let 3 nije mogao pobijediti u euroblatu, ali ‘Mama ŠČ!‘ može biti odličan izvozni proizvod

Globalna je nepravda pregolema. U društvu jednakih uvijek postoje jednakiji. To vrijedi i za Ujedinjene narode, gdje bilo koja od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti može blokirati bilo koju odluku. Slična kalimerovska ‘prava pravcata nepravda‘ caruje i na ‘Eurosongu‘, gdje predstavnici pet povlaštenih država ulaze izravno u finale. Let 3 zapravo je iznimka jer se uopće uspio plasirati u finale. Naime, ako se ideš hrvati u blatnom bazenu, iz njega ne možeš izaći čist. Ako ulaziš u arenu s lobijima, možeš uspjeti samo ako lobiraš bolje od drugih. Međutim, za takve aranžmane trebalo je više i ranije lobirati pa bi se poslije manje plakalo. Riječka grupa pred najvećim je poslovnim izazovom, kojeg je svjestan svaki imalo ambiciozniji poduzetnik s konkurentnim proizvodom: ostati doma ili ‘ići van‘. Izvoz je svakako rizičniji. Goran Litvan za Lider.

16.05.2023. (16:00)

It's all showbusiness

Eurovizija organizatore košta i do 100 milijuna eura

Toliko, na primjer, iznose novci koje je Grad Zagreb u ovogodišnjem budžetu namijenio za sve svoje kapitalne projekte. Nema dvojbe da je Eurosong uvijek imao značajnu političku dimenziju, ali je on danas prije svega golemi biznis. U tom kontekstu treba gledati i očekivanu švedsku pobjedu. Sljedeće godine Šveđani slave 50 godina otkako je ABBA pobijedila na Eurosongu i prometnula se u njihov dragocjeni kulturni brand, ozbiljan proizvod kojeg ta država cijeni i čuva i za kojeg je spremna učiniti baš sve. Torinske su gradske vlasti prošle godine dale 14 milijuna eura iz svog proračuna. Nešto je dala vlada, a ostatak sponzori. No, Talijani tvrde kako su zaradili sedam puta više. 24 sata