Marjanović: Je li Jerry Springer zaista uništio kulturu? - Monitor.hr
02.05.2023. (19:30)

Otac reality showova

Marjanović: Je li Jerry Springer zaista uništio kulturu?

Na vrhuncu slave legendarni TV voditelj Jerry Springer trudio se na sve moguće načine umanjiti vlastiti utjecaj na ono što se popularno nazivalo “trash TV”. Iako njegov show u usporedbi s jednom Zadrugom, Kardashiankama ili nekim drugim stranim realityjem djeluje kao visoka kultura, Springer nikada nije krio da smatra kako je ono što radi glupo tvrdeći da je publika itekako svjesna da se radi o uglavnom namještenom cirkusu koji nitko ne doživljava ozbiljno. U više od 5000 epizoda koje su emitirane od 1991. do 2018. gosti su se često znali potući, teme su uglavnom bile grozne i opscene, a golotinje je bilo i među gostima i među publikom. Kritičari nisu bili usamljeni u mržnji, a raznorazne udruge koje su promicale obiteljske vrijednosti redovito su tražile gašenje ovog “užasa”. Hrvoje Marjanović za Index


Slične vijesti

Petak (08:00)

Unosan biznis, ali i cringe for life

Marjanović: Četiri pravila za uspješnu (LOL) navijačku pjesmu

Pogledamo li realno, uspješnih domaćih navijačkih pjesama koje su se održale vrlo je malo i možete ih nabrojati na prste jedne ruke. Sve ostalo su jalovi pokušaji da se ili kopira uspješnice ili ponovi uspjeh prethodne pjesme, što samo naglašava eksploataciju domoljublja. Ako su nas rap navijačke himne ičemu naučile, onda je to da ljudi vole kad im reperi kataloški dosadno nabrajaju random stvari kao Billy Joel u We Didn’t Start the Fire. Kad ti se u spotu pojave bivši ili trenutni izbornici ili igrači, to definitivno dodaje vrijednost pjesmi i spotu, ali tu treba imati mjeru (ne dati im da zapjevaju). Za navijačku pjesmu također je važan – zemljopis. Hrvoje Marjanović za Index.

29.05. (09:00)

18 ruža za 19 žrtava

Čovjek koji nije mogao šutjeti: Priča koja na prvu nije bila nikome zanimljiva

Razlog je jednim dijelom i to, kao što je napisao i Boris Dežulović (čiji je tekst i motivirao Slijepčevića da snimi kratki film), priča o Tomi Buzovu jednostavno se nije uklapala u nacionalističke narative. Hrvatima je bio pripadnik JNA koji je život proveo u Beogradu, Srbima izdajnik koji se suprotstavio paravojnim formacijama, a Bosanci su ga zaboravili jer nije bio musliman.

Tomo Buzov je sjedio u kupeu s još dvojicom ljudi. Pripadnike Osvetnika pitao je kojoj formaciji pripadaju i zašto rade to što rade. Rekao im je da je umirovljeni oficir, a oni su mu odgovorili da ostane na mjestu i da se to njega ne tiče. U trenutku kada su Bošnjake počeli izvlačiti iz vlaka, Buzov je zgrabio jednog od njih, 17-godišnjaka, povukao ga na svoje mjesto i izašao umjesto njega. Kao što je sam Darko rekao, bio je to herojski čin, ali u prvom redu čin roditelja koji je u tom trenutku reagirao kao otac tog mladića. Prema svemu sudeći, Buzov je ubijen odmah na stanici u Štrpcima i nije bio dio skupine Bošnjaka koji su odvedeni u obližnje selo gdje su i ubijeni. Prema izjavama nekih svjedoka, razlog je vjerojatno bila njegova vojna iskaznica. Na Indexu kažu da su pogledali film (spoiler alert).

13.05. (10:00)

Da nam ne bude noćna Dora

Marjanović: Nije bitno jesu li nas “pokrali”. Bitno je što smo naučili iz ovogodišnjeg Eurosonga

Hrvati su se napokon vratili u vremena kada su Eurosong gledali s nervozom utemeljenom na stvarnom pobjedničkom potencijalu natjecatelja, a ne zabludama na potezu od “pokradeni smo” do “sve je to politika”. Vratili smo se u devedesete i ovo je možda jedina situacija u kojoj je to pozitivna stvar. Na isti onaj način na koji Hrvati danas pričaju o četvrtom mjestu Doris Dragović ili Maje Blagdan i vrlo se vjerojatno ni ne sjećaju tko je tih godina pobijedio, tako nećemo pamtiti ni Švicarca ni njegovu pjesmu. Da si ne lažemo, većinu pobjedničkih pjesama, a ova definitivno neće biti iznimka. Ono što ćemo bez ikakve sumnje zapamtiti je drugo mjesto jer to je najbolji rezultat od 1993. A ako iz ovog išta možemo izvući, onda je to da se Baby Lasagna dogodio, ne zahvaljujući, već usprkos Dori. Koje je pravo rješenje za proces izbora pjesama teško je reći, ali jedno je sigurno – žiri treba mijenjati. I to ne u onom klasičnom novinarskom stilu “ovo je zločin i glave trebaju padati” već u stilu “glazba se mijenja, logično je da to učini i žiri”.

Stoga, ili ovo gledajte kao pobjedu jer smo osvojili publiku i istovremeno izbjegli to da iduće godine moramo organizirati ovaj cirkus, ili razmislimo o tome kako da promijenimo pristup. Primjerice, da Dora ubuduće ne bude mjesto na kojem između 20 dosadnih pjesama biramo najmanje dosadnu već mjesto na kojem između 20 hitova biramo najveći. Hrvoje Marjanović za Index.

27.02. (09:00)

Ako tražiš originalnost, nećeš je ovdje naći

Marjanović: Rim Tim Plagi Dim?

Da, Hrvatska u Švedsku šalje pjesmu o kojoj se, otkako se pojavila, između ostalog piše i u kontekstu dviju pjesama koje neodoljivo podsjećaju na ovogodišnju predstavnicu Hrvatske, a pobjeda je ovu raspravu ponovno učinila aktualnom. Prvi dio priče prilično je lako riješiti jer radi se o sampleu koji je uzet sa Splicea, stranice s koje producenti diljem svijeta skidaju sampleove, i ti sampleovi, ako uredno plaćate pretplatu, postaju vaši. Je li tužno da stvari tako funkcioniraju? Možda. U svakom slučaju, ovaj pristup govori ponešto o kreativnosti u stvaranju glazbe. Kod dijela publike postoji averzija prema pjesmama koje zvuče slično i nikada nećete promijeniti njihovo mišljenje bez obzira koliko puta ponovite “ali svi kradu sve”. Je li plagiranje problem? Apsolutno. No, daleko je veće pitanje kome je problem. Dori nije, jer da jest, diskvalificirali bi ga još prije mjesec dana kada se pojavio prvi video u kojem uspoređuju tri pjesme. Eurosongu još uvijek nije. Publici definitivno nije, jer da jest, mnogi svjetski hitmejkeri ne bi imali karijere. Hrvoje Marjanović za Index.

25.01. (09:00)

Boomer.com

Marjanović: Facebook je postao mjesto gdje se okupljaju starci i objavljuju gluposti

Facebook je već godinama otužna sjena onoga što je nekoć bio. Mjesto za mahom starije ljude kojima je to posljednje mjesto na kojem bilo tko želi čitati njihova isprazna pametovanja i žalopojke o temama o kojima imaju samo površno znanje. Nekad je to bilo mjesto na kojem ste mogli pročitati i nešto pametno ili barem duhovito, a danas, čak i ako naiđete na neke rijetko suvisle statuse, obeshrabrit će vas rasprava u komentarima. Facebook je tu 20 godina (točnije, bit će 4. veljače). To je punoljetna odrasla osoba. Mladima je Facebook postao nezanimljiv istog trena kad su tamo naišli na objave svojih očeva, majki i ujaka. A to se dogodilo relativno brzo. Osim klinaca, s Facebooka su otišli i influenceri, pa čak i teoretičari zavjera. Facebook je u 20 godina prevalio dug put od mreže za druženje i upoznavanje do glorificiranog agregatora vijesti na kojem svadljivi dosadnjakovići besciljno “smučaju” između spamova, galerija fotografija djece ili nezanimljivog izleta na Plitvice, reklama za proteze protiv hrkanja… Hrvoje Marjanović za Index.

08.01. (18:00)

Svi veliki gejmeri počeli su od Tetrisa

Tetris: Ruski genij, globalni fenomen

U ljeto 1984., usred Hladnog rata, Aleksej Pažitnov, ruski programer, stvorio je igru koja će postati globalni fenomen. Pažitnov, inspiriran djetinjstvom, modificirao je matematičku igru Pentomino u računalnu verziju sa sedam pločica i nazvao ju Tetris. Prvu funkcionalnu verziju igre završio je 1985., predstavio je svojim kolegama s kojima je radio u Sovjetskoj akademiji znanosti i potpuno očekivano, svi su se navukli. U nekim je odjelima igra bila zabranjena kako bi se pojačala produktivnost jer mnogi bi zaposlenici igrali Tetris umjesto da rade. Unatoč sovjetskim zabranama, igra je procurila do zapadnih izdavača te postala jedna od najprodavanijih igara svih vremena. Tetris je putovao od Mirrorsofta do Spectrum HoloBytea, sve do Nintendo vs. Atari Games suda, a nakon dugih legalnih borbi i zakulisnih igrica, Pažitnov je, uz partnera Rogersa, osnovao Tetris Company i preuzeo kontrolu nad igrom. Iako nikada nije službeno potvrđeno koliko je Pažitnov od Tetrisa zaradio mnogi ga danas smatraju jednim od najutjecajnijih tvoraca igara u povijesti. (Index) Tetris ostaje neizbrisiv klasik, a kako je sve krenulo prikazano je 2023. godine i u zanimljivom filmu Tetris.

25.12.2023. (08:00)

A u koji ti tim Arena spadaš?

Marjanović: Bare, spasitelju Hrvata

Arena je tako postala bojište na kojem su seljačine i građani odmjeravali snage, a Bare je tu uletio kao spasitelj i vojskovođa koji je za kraj godine odnio jednu malu pobjedu u dugogodišnjem ratu koji, barem se tako čini, traje kao priča između Izraela i Palestine. Samo par dana ranije svi smo se raspisali o tome da Bare ima samo dva dana do koncerta, a da jadan nije prodao dovoljno karata i da će to vjerojatno biti jedan veliki fijasko. U tom neobjašnjivom likovanju nad nečijim potencijalnim neuspjehom samo smo potvrdili koliko smo svi skupa nebitni za bilo koji drugi žanr osim cajki i zabavnjaka. U toj nekoj smiješnoj logici kompletno smiješnih ljudi koji silom prilika pišu to što pišu, ne napuniti Arenu znači da izvođači nisu dovoljno kvalitetni da bi se o njima ozbiljno raspravljalo, da uspjeh jednog žanra znači propast svih ostalih. Nažalost, to je odjednom postala razina rasprave u ovih nekoliko mjeseci otkako smo Arenu počeli tretirati kao jedino bitno mjerilo. Hrvoje Marjanović za Index

25.11.2023. (09:00)

Dođoh, pogledah, zabavih se

Marjanović o Napoleonu: Ništa povijest, samo rokanje

Snimiti biografski film o Napoleonu Bonaparteu preambiciozan je projekt za bilo koga, ali Scott je nekim čudom u manje od dvije godine snimio više nego solidan film čiji je jedini problem to što neuspješno pokušava obuhvatiti sve bitne detalje iz njegove više nego impresivne biografije koja zgurana u dva i pol sata djeluje kao posljednja sezona Igre prijestolja. Sve se događa prebrzo, a Scott si je još i otežao posao tako što paralelno pokušava prenijeti Napoleonov vojni put i njegov turbulentan odnos s Jozefinom. Je li to njegov najbolji film? Daleko od toga. Radi li se o dobrom filmu? Apsolutno. Radi se o na momente bizarnom, na momente komičnom i u svakom trenutku zabavnom filmu koji po tko zna koji put pokazuje Scottovu apsolutnu nezainteresiranost za poštivanje povijesnih činjenica. Hrvoje Marjanović za Index, film komentiraju i na Forumu.

16.11.2023. (09:00)

Nije da inače imamo problema sa zatrovanim pićima

Prime – zabranjeni energetski napitak iza kojeg stoje influenceri

Logan Paul je u prošlom desetljeću bio najplaćeniji Youtuber, a Prime je energetski napitak koji se zbog zabranjenih i opasnih sastojaka (poglavito za djecu i trudnice) svugdje povlači iz prodaje. Neki od Paulovih videa su izazvali kontroverze, a on je sam nemali broj puta ispao muljator i lažnjak. Međutim, poanta takvih kanala je prodaja “mercha” i to je legitiman posao. Naravno da se u jednom trenutku morate zapitati tko su uopće ljudi koji bi dopustili da im djeca konzumiraju lijekove, dodatke hrani ili napitke iza kojih stoje influenceri, youtuberi i bezveznjaci s interneta, ali nažalost, to je svijet u kojem živimo. Na kraju krajeva, prodaje slično smeće kao i drugi proizvođači energetskih napitaka, a jedino je pitanje je li ovaj toliko različit da tehnički završi u kategoriji otrova. Hrvoje Marjanović za Index.

04.10.2023. (16:00)

Ajde, ipak neki pomak

Marjanović o seriji o HGSS-ovcima: Gora nije najgora

Neke od prvih reakcija koje smo prenijeli vezano za novu HRT-ovu seriju Gora bile su uglavnom negativne, ali nakon prve epizode nije bilo teško doći do zaključka da ekipa na internetu malo pretjeruje. U oko odmah upada novopečena fascinacija vizualnim identitetom skandinavskih serija, pa i ovdje imamo gomilu ispranih boja koje seriji daju malo mračniji i ozbiljniji ton. Iako se možda malo previše oslanjaju na snimke dronom (što je stvar osobnog ukusa i mnogima nebitan detalj), Gora je više nego solidno snimljena i dinamično montirana serija koja je očito i adekvatno budžetirana. Najproblematičniji dio serije leži u dijalozima, a čak ni kvalitetni glumci nisu u stanju udahnuti život u neke trenutke koji zvuče neoprostivo mehanički. Hrvoje Marjanović za Index. Komentiraju i na Forumu.