Micropia - muzej mikroba u Amsterdamu - Monitor.hr
12.03.2018. (15:10)

Oko znanosti

Micropia – muzej mikroba u Amsterdamu

Micropia je doista jedinstveni muzej mikroba koji se nalazi u Amsterdamu. U njemu se mogu naći alge, bakterije i tardigradi ili vodeni medvjedi. Kako navode, mikrobi su ujedno najmanji i najjači organizmi na planeti, a nalaze se svuda oko nas i svuda po nama, mogu nas spasiti i uništiti – video.


Slične vijesti

11.04. (10:00)

Sebične bakterije u akciji: tko je jamio, jamio je

I bakterije sklone sebičnom ponašanju: Zadržavaju hranjive tvari za sebe, što ima veliki utjecaj na ekosustav

Tim molekularnih biologa iz Hrvatske, Njemačke i Austrije prvi put je u hrvatskim jezerima otkrio kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje dominaciju nad drugima i može imati dalekosežne posljedice na ekološku stabilnost jezera, priopćio je Institut Ruđer Bošković. Tradicionalno se smatralo da bakterije polisaharide od kojih žive razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari za druge organizme. Međutim, otkriveno je da neke bakterije preferiraju sebičniji pristup tako što zadržavaju hranjive tvari unutar svojih stanica. Takvo ponašanje može utjecati na raspodjelu hranjivih tvari od najmanjih mikroba do većih životinja koje se oslanjaju na njih. Promjene temperature i uvjeta u ekološkim sustavima mogu dodatno pojačati ili modificirati te mikrobne procese, potencijalno dovodeći do bržih ili sporijih ciklusa ugljika i drugih hranjivih tvari. Index

11.11.2024. (08:00)

Kad ti bakterije postanu najbolji prijatelji

Mikrobi – nevidljivi temelj života i krojači sudbine svijeta

Danas je jasno da su nam mikroorganizmi neizbježni pratitelji, a premda ih povezujemo s bolestima, mikrobi nam najčešće uopće nisu neprijatelji. Štoviše, bez njih bismo teško preživjeli. Naš imunitet, probava, pa čak i naše mentalno zdravlje usko su povezani s mikroorganizmima koji naseljavaju različite dijelove ljudskog tijela, uključujući kožu, usta, crijeva, dišne i reproduktivne organe. Mikroorganizmi u mikrobiomu dobivaju hranjive tvari i povoljno okruženje za rast, dok ljudski organizam od njih dobiva niz koristi. Primjerice, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane, sintezi vitamina (poput vitamina K i nekih vitamina B kompleksa), štite od patogenih mikroorganizama te reguliraju imunološki sustav. Ova simbioza je toliko važna da disbalans u mikrobiomu može dovesti do značajnih zdravstvenih problema, uključujući probavne smetnje, upale, pa čak i poremećaja raspoloženja i psihe, te neravnoteže u funkcioniranju imunološkog sustava. Igor Berecki za Bug

10.11.2024. (14:00)

Miruj, u smrti se sniva

Što se događa ljudskom tijelu nakon smrti

Tijelo ima više od 200 kostiju, nekoliko bilijuna mikroba i čak 37 bilijuna stanica. Kada nastupi smrt, ono postupno propada, a nekim organima potrebne su godine da potpuno nestanu, prenosi Business Insider. Između drugog i četvrtog dana od smrti mikrobi su već posvuda. Oni proizvode otrovne plinove, poput amonijaka i sumporovodika, koji će se proširiti i dovesti do toga da se tijelo napuhne i zaudara. Stanice koje čine mozak sadržavaju 70 posto vode, a kada ostanu bez kisika i počnu odumirati, otpuštaju je. To je razlog zbog kojega se na dnu lijesa ubrzo nakon smrti čovjeka može pronaći voda. Mikrobi koji sudjeluju u probavi bježe jer više nemaju hranu pa se sele po cijelom tijelu. Nakon godinu dana razgradi se odjeća na mrtvom tijelu, a idućih pedeset godina ostaju samo kosti i koža. Nakon sto godina kosti izgube kolagen i postanu mrvljive, a jedino što ostane su – zubi. Večernji

03.05.2023. (00:00)

Dobre bakterije

Znanstvenici otkrili mikrobe koji ‘jedu’ CO2

Mikrob otkriven na obroncima talijanskog vulkana može pohraniti CO2 brže od ičega na svijetu. Znanstvenici se nadaju da će ga moći iskoristiti za stvaranje jezera za hvatanje ugljika. Naime, u blizini sicilijanskog grada Palerma, na otoku Vulcano nalazi se mikrob koji je nevjerojatno brzo “pojeo“ CO2 koji potom tone. Riječ je o jedinstvenoj pojavi, budući da bi to omogućilo strojevima da prikupe CO2 koji su mikrobi apsorbirali, što znači da bazeni za hvatanje ugljika ne bi trebali djelovati poput odlagališta otpada. Drugim riječima, mogli bi se iznova puniti. Green

10.12.2022. (00:00)

Ukratko, ne bi nas skoro više bilo

Evo što bi se dogodilo da svi mikrobi odjednom nestanu

O bakterijama slušamo većinom u negativnom smislu, iako postoje “dobre” i korisne bakterije bez kojih ne bi mogli živjeti. Odnosno, možda bi mogli opstati koju godinu, no onda bi se cijeli svijet srušio. Prvi problem bio bi nedostatak dušika. Bakterije dušik pretvaraju u amonijak koji je potreban biljkama za fotosintezu, koja bi u potpunosti nestala. Ako sada mislite “pa jest ćemo meso”, sjetite se da krave jedu travu, koje neće više biti. Drugi problem nepostojanja mikroba bila bi dekompozicija, odnosno nedostatak iste. Biomasa umrlih organizama samo bi se akumulirala i bez mikroba ne bi se mogla razložiti. Budući da se ništa ne može prirodno reciklirati, pitanje je vremena kada će preostale zalihe nestati… IFL Science.

24.10.2022. (09:00)

Great news, everyone!

Raos: Pametni mikrob liječi rak

Pronaći „čarobno tane“ naročito je teško u liječenju malignih bolesti, dakle bolesti koje obično zovemo rakom ili tumorom. To je razumljivo jer rak ne izaziva živo biće posve različito od čovjeka, poput bakterije ili virusa, nego nešto njemu sasvim slično u biokemijskom smislu: stanica raka nije drugo nego mutirana, podivljala stanica vlastitog tkiva. No za svaku bolest ima lijeka, pa i za rak. Suvremena medicina čuda stvara. Znanstvenici su nedavno manipulacijom genima uspjeli proizvesti bakteriju koja ispušta lijek protiv raka kada se povisi temperatura. Ultrazvuk, točnije fokusirani ultrazvuk služi za grijanje tkiva. Lijek protiv raka koji su izabrali bila su nanotijela (nanobodies), specijalna, vrlo specifična protutijela. Protutijela na što? Ne izravno na stanice tumora, nego na proteinski receptor CTLA-4 kojim T-stanice imunološkog sustava provjeravaju svoj potencijalni plijen. Ako se njime mogu vezati, poštedjet će stanicu, ako ne, uništit će je. Nenad Raos za Bug.

21.12.2017. (11:20)

Može se

Na Antarktici pronađeni mikrobi koji se hrane samo – zrakom

Istraživači su u uzorku tla iz istočne Antarktike pronašli čak 23 vrste zanimljivih mikroba koji preživljavaju na za život vrlo nepogodnom terenu. No onio su preživjeli od zraka, hrane se molekulama vodika i ugljičnog monoksida. Belinda Ferrari, jedna od koautorica studije, smatra kako ovo otkriće otvara mogućnost jednostavnom, ali dalekosežnom zaključku – da se i na drugim planetima možda razvio život koji opstaje zahvaljujući isključivo plinovima iz atmosfere. Novi list, Atlas Obscura

20.02.2017. (08:06)

Poruka u kristalu

Meksiko: Pronađeni aktivni mikrobi stari tisuće godina

Znanstvenici su pronašli mikrobe u unutrašnjosti poznatih divovskih kristala u spiljama planine Naica u Meksiku, koji su aktivni i nakon tisuća godina, iako su u međuvremenu bili u stanju mirovanja. Organizmi su bili zatvoreni u kristalima najmanje 10 tisuća, a vjerojatno i do 50 tisuća godina, postavši još jedan primjer sposobnosti života da se adaptira i nosi s najneprijateljskijim okruženjima. Pronađeni organizmi su veoma neobični, te nemaju ‘rođake’ u postojećim genetskim bazama podataka. National Geographic

04.02.2016. (12:02)

Čuje se

Koliko su dezodoransi opasni?

U posljednje vrijeme sve se više govori o mikroorganizmima u i na ljudskom tijelu koji su ključni za naše normalno funkcioniranje i zdravlje. Primjerice pretjerana uporaba antibiotika narušava ravnotežu u crijevima i može prouzročiti stanja poput Crohnove bolesti. Nova studija pokazuje da i dezodoransi smanjuju broj bakterija prisutnih pod pazuhom, no nije sigurno što to znači da ljudsko zdravlje, piše Guardian.