Mikroklimatska oaza na Žitnjaku: Kako uklanjanje asfalta ruši temperaturu za 29 °C - Monitor.hr
02.08. (07:00)

Osvježenje, ne samo zbog pive

Mikroklimatska oaza na Žitnjaku: Kako uklanjanje asfalta ruši temperaturu za 29 °C

Pretvaranjem nekadašnjeg asfaltiranog parkirališta na zagrebačkom Žitnjaku u urbani vrt s više od 40 stabala, stvoren je prostor koji se prirodno hladi. Mjerenja su pokazala da je temperatura propusnih površina u vrtu čak 29,1 °C niža u odnosu na okolni asfalt (22,4 °C prema 51,5 °C), dok je temperatura zraka niža za oko sedam stupnjeva. Zahvaljujući uklanjanju betona, obnovi tla mikorizom i uporabi propusnih materijala, omogućeno je zadržavanje vode i pasivno hlađenje. Nije reklama za lokaciju, već predstavljanje vrijednih ideja. Jutarnji


Slične vijesti

18.09. (12:00)

Put popločen bocama

Plastični asfalt: Kako reciklirani otpad jača ceste protiv ljetnih vrućina

Građevinski inženjer Sahadat Hossain razvio je asfalt modificiran recikliranom plastikom koji uspješno prolazi testove na cestama u Teksasu. Korištenjem oko 4,5 tona plastike po kilometru traka, kolnik dobiva veću fleksibilnost i otpornost na ekstremne vrućine iznad 38 °C, čime se sprječava omekšavanje i pucanje. Iako preostaju izazovi poput osiguravanja stabilne zalihe sortirane plastike i dugoročnog praćenja ispuštanja mikroplastike, ova inovacija nudi trostruku korist: manje nagomilanog otpada, manju ovisnost o nafti i dugotrajnije ceste. Revija HAK

09.02. (21:38)

Pula je vjerojatno jedini antički grad na Mediteranu u kojem je glavna ulica u povijesnoj jezgri – asfaltirana

30.01. (19:00)

I nemoj poslije da čujem "mi u Njemačkoj to radimo ovako"...

Preuranjeno propadanje DSH-V asfalta na autocesti A94

Na autocesti A94 između Münchena i Passau kolnik se urušava samo nekoliko godina nakon otvaranja zbog problema s DSH-V asfaltom. Tanki sloj, zamišljen da smanji buku i poboljša sigurnost, pokazao se nedovoljno otpornim na vremenske uvjete i prometno opterećenje. Površina se ljušti i drobi, što je dovelo do ograničenja brzine na 80 km/h. Sanacija je brža nego kod klasičnog asfalta, no izaziva zastoje i financijski teret za privatnog partnera u projektu javno-privatnog partnerstva. DSH-V ostaje izazov unatoč svojim prednostima. Autonet

03.09.2025. (21:00)

I cesta može biti žedna

Porozni asfalt – cesta koja upija kišu

Porozni asfalt razlikuje se od konvencionalnog po izostavljanju finih agregata, što ostavlja otvorene šupljine i omogućuje propusnost vode. Čvrstoća se postiže dodavanjem vlakana ili polimernog veziva. Koristi se na cestovnim prilazima, parkiralištima i u novim stambenim zonama, smanjujući rizik od poplava i nakupljanja vode na površini. Osim funkcionalnosti, pruža trajnost i ekološki doprinos boljem odvodnjavanju. Revija HAK

07.06.2025. (19:00)

Kad ti maslinovo ulje ne valja za salatu, sredi s njim cestu

Otpadno jestivo ulje, umjesto da začepljuje odvode, može spasiti ceste

Kineski znanstvenici pokazali su da dodavanjem 6–9 % ulja u regenerirani asfalt on gotovo u potpunosti vraća čvrstoću i gustoću svježeg asfalta. Tajna je u “slobodnom volumenu” između molekula – ulje sprječava udruživanje asfaltena i djeluje poput emulgatora. Ukratko: loše ulje + stari asfalt = dobra cesta. Ako vam ne valja maslinovo ulje, ne očajavajte – možda ste upravo dobili građevinski materijal. Nenad Raos za Bug

08.03.2025. (20:00)

Kad ceste postanu čvršće od obećanja političara

Ceste budućnosti: Grafen na asfaltu

U Velikoj Britaniji, po prvi put, testirana je nova površina ceste s dodatkom grafena. Inovativni materijal obećava duži vijek trajanja cesta, smanjeno trošenje i bolju otpornost na oštećenja. Grafen, 200 puta jači od čelika, čini ceste izdržljivijima i ekološki prihvatljivijima. Revija HAK

12.02.2025. (08:00)

Cesta koja sama rješava svoje probleme – možemo li i mi tako?

Novitet na cestama: Dolazi nam asfalt koji sam krpa pukotine?

Znanstvenici sa Sveučilišta Swansea i King’s Collegea razvili su asfalt koji sam popravlja pukotine pomoću sićušnih spora ispunjenih recikliranim uljima. Kad se asfalt ošteti, ulja se oslobađaju i zatvaraju pukotine unutar sat vremena. Ova inovacija može produljiti životni vijek cesta do 30 % i smanjiti potrebu za skupim popravcima. Osim što bi vozači mogli zaboraviti na rupe, korištenje biomase umjesto naftnih derivata čini cestogradnju održivijom. Iako su daljnja istraživanja nužna, samokrpajući asfalt zvuči kao san svakog vozača (i cestara). Revija HAK

26.11.2024. (19:00)

Umjetna inteligencija u praksi

U Kini rekonstruirano i prošireno 160 km autoceste – gotovo bez radnika

Dio autoceste koji povezuje Peking, Hong Kong i Makao proširen je i potpuno obnovljen korištenjem autonomne građevinske mehanizacije za postavljanje i valjanje asfalta. Za polaganje i ravnanje asfalta korišteno je ukupno deset autonomnih vozila, velikih građevinskih strojeva. Prvo je tu bio 20-metarski polagač asfalta, potom šest 13-tonskih cestovnih valjaka s čeličnim valjcima te tri 30-tonska s gumenim valjcima. Svi oni su dijelom autoceste prolazili u formaciji, autonomno, vođeni pametnim algoritmima i sustavima pozicioniranja, preciznima do u centimetar. Autonet