Miljenko Jergović: Još jedna lijepa posveta Borki Pavičević - Monitor.hr
06.07. (21:00)

Miljenko Jergović: Još jedna lijepa posveta Borki Pavičević

U javnome životu Borke Pavićević nije mogao postojati argument hrabrosti, zato što bi, po njezinom vlastitom moralnom osjećaju, to bio nedopustiv moralni komfor. Ona je, poput japanskog kamikaze i poput onih nekoliko stvarnih kršćanskih svetaca, ili da upotrijebimo usporedbu koja bi joj se, vjerojatno, više svidjela, ona je poput Stjepana Filipovića i Rade Končara djelovala u misiji u kojoj su pitanja osobne hrabrosti savršeno irelevantna. Sama je stvorila svoju misiju, sama je odredila njezina pravilaMiljenko Jergović, Jutarnji.


Slične vijesti

19.11. (23:30)

Od đačkog doba pa do groba

Jergović: Učitelji štrajkaju za bolje društvo, a ne za povećanje od šest posto

Ono što kancelar Plenković ne shvaća, a što niti ne može shvatiti njegova potkapacitirana ministrica, jest da hrvatski učitelji (nastavnici, profesori… ali nazovimo ih samo učiteljima) nisu tražili ni šest, ni šezdeset, ni stotinu posto povećanja plaća, e da bi mogli kupiti više novih cipela, haljina i televizora, nego su tražili da se u javnim službama, precizno govoreći, ne plaćaju guzice, nego da se plaćaju glave… Učiteljstvo je, pored svega drugog, čarobnjaštvo predočavanja svijeta u koji ćemo do kraja života vjerovati. Od toga nema važnijeg zanata – Miljenko Jergović će u Jutarnjem.

16.11. (23:30)

Vadi knjigu!

Jergović o Alminu Kaplanu: Pisac velike kulture, za veliku književnost, zabavljen malim svjetovima

Miljenko Jergović u Jutarnjem predstavio roman Meho BiH-pisca: “Kaplan je od onih izuzetnih, i vrlo rijetkih pisaca čiji se glas nepogrešivo raspoznaje među svim drugim glasovima, pisac jedinstvene rečenice, kaplanovske, na način na koji jedinstvene jesu, andrićevske i kovačevske, rečenice njegovih velikih prethodnika. On je pisac malenog, u se zatvorenog kraja, zabiti unutar bosanskohercegovačkih zabiti, on piše o džematima i o džamijama, o svijetu bogobojaznom i tradicionalnom na način i iz perspektive jedne suštinski izgubljene i uništene tradicije”.

14.11. (12:30)

Republika Kokoška

Miljenko Jergović: Pravda za Ivana Gazdeka, nogometaša koji je udario kokoš

U zemlji u kojoj se nogomet ne igra iz zabave, frustrirajuće je kad ti kokoši utrče na teren. Kokoš na nogometnom terenu izraz je nepoštovanja prema onom što je ovdje mjera stvari. Kokoš na nogometnom terenu pokazuje Hrvatu koliko je neuspješan u onom što je najvažnije – piše Miljenko Jergović u obranu drugoligaškog nogometaša koji je na utakmici nogom udario kokoš.

06.11. (10:30)

Glavu treba urediti i iznutra

Jergović: Kako smo došli do toga da se Frizerka bavi istragom srpskih krvnih zrnaca

Srećom po gospođu Renatu, nije otišla frizirati i montirati trepavice u Njemačku, jer bi tamo s ovakvom fejsbučkom objavom završila u zatvoru. Srećom, nije otišla ni u New York, jer bi joj na mah propao biznis i jer bi se morala pred sudom braniti od tužbi antirasističkih udruga… da se gospođa Kim Ann zatekla 1938. u Njemačkoj, udana za uglednog tenora iz Berlinske državne opere, i da ju je prva frizerka u Reichu na mah opanjkala da je ustvari Židovka, a ne Njemica ili Amerikanka, i da se za svog muža Nijemca vjenčala u sinagogi, ona i njen muž našli bi se pred ozbiljnim problemima… Zato su bili važni nacionalno svjesni građani i građanke, poput pretpostavljene prve frizerke Reicha, koji bi dojavili da se naokolo kreće arijevska nečist, da ne velimo pogan – piše Miljenko Jergović kojeg je baš nadahnula priča o predsjedničinoj frizerki.

03.11. (15:30)

Blizak motiv

Miljenko Jergović: Krotka, jedna žena u dvije različite priče dva pripovjedačka genija

Dulju pripovijetku “Krotka” Dostojevski je napisao vođen napisom iz crne kronike peterburških novina. Mlada djevojka skočila je kroz prozor s ikonom u njedrima i ubila se. Taj motiv će desetljećima kasnije u južnoslavenskim književnostima postati vrlo frekventan. Ukrajinski redatelj Sergej Loznica snimio je film “Krotka”, u kojem glavna junakinja suprugu pokušava odnijeti paket u Sibir  – Miljenko Jergović, Jutarnji.

23.10. (01:30)

Stara planina Balkan

Jergović: Zašto je sudac Bebek jedan čovjek u Sofiji, a drugi u Zagrebu i Splitu

Hrvatski sudac Ivan Bebek dvaput je prekinuo utakmicu Bugarska-Engleska u Sofiji zbog rasističkog ispada manjeg dijela navijača, a kod kuće – “Bebek je u svojoj već dugoj karijeri sudio na nekoliko desetina, možda i stotina utakmica koje nije prekidao, premda je mnogo brojnija skupina navijača, možda i cijeli stadion, izvikivala rasističke i šovinističke parole i pozdravljala raznim varijantama nacističkih pozdrava”. Miljenko Jergović, Jutarnji

14.10. (01:30)

Godina outsidera

Miljenko Jergović: Tko je zapravo nagrađen Nobelom za književnost Peteru Handkeu i Olgi Tokarczuk

“Oboje su kritični prema prevlađujućim mentalitetima, vrijednosnim sustavima i političkim tradicijama u svojim zemljama, trajno na glasu da zagađuju i pogane gnijezdo u kojem su se ispilili. Oboje su vezani za forme, mitove i narative visoke i niske (ili masovne) kulture, djeca su velikih književnih kultura i univerzalne rock kulture, s tim da Peter Handke stoji na početku, a Olga Tokarczuk na kraju jedne epohe” – Miljenko Jergović za Jutarnji.

08.10. (20:30)

A da skratimo esej na 280 znakova?!

Jergović: Esej ili zašto pismenost više nije uvjet za polaganje državne mature

“Nije problem što oni ne znaju red riječi u hrvatskoj rečenici, nije problem ni to što učenici u časovima državne mature dožive kolektivnu senzaciju obezriječenosti i obezjezičnosti, nije problem što im je rječnik materinjeg hrvatskog sveden na petstotinjak svakodnevnih riječi, te još toliko termina iz psovačke i crkvene terminologije… Problem je što oni nisu u stanju misliti, i što će to darovitiji među njima naučiti tek kada pođu na studije u inozemstvo i promisle na stranome jeziku. Eto, u tome je problem s maturskim essayom iz hrvatskog” – osvrće se Jergović na ukidanje eseja na državnoj maturi.

30.09. (01:00)

Jergović: Pankrti u doba koje 17-godišnjake tretira kao odrasle ljude i konformiste

Od objave “Dolgcajta”, temeljnog albuma južnoslavenskog punka, antirežimske provokacije, akta slovenske samobitnosti i čiste slobode, prošlo je dugih i retardirajućih 39 godina. Četvrta pjesma na B strani “Dolgcajta” je “Totalna revolucija”, pomalo kriptična kritika slovenskoga svatkovića, s refrenom koji će u jednom trenutku postati refren epohe: “Totalna revolucija za njega ni rešitev,/ Janez kurbin sin hoče samopotrditev”. Bosanski i crnogorski drugovi nisu govorili slovenski, ali i da jesu, ili da su se potrudili razumjeti što ti Slovenci pjevaju, svejedno ne bi shvatili zašto je antikomunistička etiketa koju lijepe na Pankrte s jedne strane groteskna i bizarna, a zašto im, opet, s historijske distance i odmaka od četrdeset godina upravo ta etiketa stoji kao najveći orden koji su zaslužili u svojim životima – piše Miljenko Jergović na Jutarnjem. Totalna revolucija u Tvornici ove godine.

18.09. (01:30)

Put your money where your mouth is

Jergović: Ono što vas je uzrujalo u Tedeschijevu govoru zove se patriotizam

Emil Tedeschi voli košarku i rock muziku, on voli uglavnom ono što su voljeli mladi u vrijeme kada je i on bio mlad. I to je, naravno, u redu. Lijepo je imati svoj košarkaški klub, ulagati u njega novce, lijepo je imati i svoj glazbeni radio, i povremeno raditi kao disk džokej. Ali to s društvenim vrijednostima nema baš nikakve veze. I to nije ulaganje u društvene vrijednosti – piše Jergović o nedavnom Tedeschijevom govoru, kojeg podržava, ali poziva da iza svojih riječi stane s onim što je u stanju dati, a to je novac.