Miljenko Jerković: Vladimir Nazor - prvi hrvatski predsjednik - Monitor.hr
12.05. (21:30)

Vlado Franjić

Miljenko Jerković: Vladimir Nazor – prvi hrvatski predsjednik

Veliki Miroslav Krleža nije pošao u partizane. Mali Nazor jest. Krleža ne samo da je bio najveći književnik moderne hrvatske književnosti nego je bio i najveći među velikim Hrvatima (što ga nije činilo manje Jugoslavenom). Ali nije za njega u šumama bilo mjesta. Tamo je bio Vladimir Nazor. [Nazor je] išao u partizane jer je bio obični, mali, oportunizmu sklon Hrvat – Miljenko Jergović.



Slične vijesti

16.07. (21:30)

Mjerenje civiliziranosti

Jergović: Što konzervativac misli o kapetanici broda koja spašava migrante

“Kada su zakoni, poput onih na koje se poziva Mateo Salvini, neracionalni i nehumani, onda je naša moralna obaveza da ih ne poštujemo” – citira Miljenko Jergović u svojoj novoj kolumni Marija Vargasa Llosu koji piše o migrantima, a kojeg voli “zato što mi je jedan od rijetkih desnih orijentira, ali ga volim i zato što mislim da je korisno s vremena na vrijeme biti iziritiran”.

14.07. (17:30)

Prošlo je 65 godina od objavljivanja ‘Proklete avlije’ Ive Andrića

Šezdeset i pet godina je od izlaska “Proklete avlije”, posljednjega dovršenog romana Ive Andrića. Legenda kaže da je knjiga započeta između dva rata, dugo je i s mukom pisana, uz mnoga odbacivanja i kraćenja, da bi svoje konačno ostvarenje dočekala u godini nakon Staljinove smrti i u vrijeme kad je jugoslavenska literatura već bila izašla iz čvrsto skovanih okvira socijalističkog realizma. Iste godine pokrenuta je i Ninova nagrada, najvažnije književno priznanje u povijesti zemlje, koju će, međutim, ispred Andrića dobiti podobni mladi pisac Dobrica Ćosić, za roman “Koreni” –  Miljenko Jergović za Jutarnji.

06.07. (21:00)

Miljenko Jergović: Još jedna lijepa posveta Borki Pavičević

U javnome životu Borke Pavićević nije mogao postojati argument hrabrosti, zato što bi, po njezinom vlastitom moralnom osjećaju, to bio nedopustiv moralni komfor. Ona je, poput japanskog kamikaze i poput onih nekoliko stvarnih kršćanskih svetaca, ili da upotrijebimo usporedbu koja bi joj se, vjerojatno, više svidjela, ona je poput Stjepana Filipovića i Rade Končara djelovala u misiji u kojoj su pitanja osobne hrabrosti savršeno irelevantna. Sama je stvorila svoju misiju, sama je odredila njezina pravilaMiljenko Jergović, Jutarnji.

19.06. (23:30)

ATMadun

Jergović: Najezda bankomata znak je da Hrvati nisu u stanju imati svoj Dubrovnik

Na Stradunu stoji 26 bankomata, unutar starih zidina još 11,  čime je Dubrovnik jamačno svjetski rekorder po broju bankomata po četvornom metru prostora. Vlasnici prostora iznajmljuju bankomatno mjesto za 12.000 kuna… Vlasti u Hrvatskoj i u Dubrovniku u trideset su godina činile i učinile sve da rashrvate Dubrovnik, da ga razdubrave i razraguze, da ga naguze i pretvore u bankomat neke opskurne provincijske mjenjačnice. I bogme ovih dana dovršavaju svoje posle – piše Jergović o jezgri lijepog grada koja se pretvara u bankomat i mjesto za trošenje upravo podignutog novca.

12.06. (09:30)

Jergović: Uloga štakora i kljusadi u investicijskom preporodu Zagreba

Kljusinama se, dakle, gradonačelniku čine konji koje gledamo dok prolazimo pokraj hipodroma. A kako je on toliko puta izabran i potvrđen od većine građana, njegovim očima možete vjerovati više nego svojim vlastitim. Bolje će vam tako biti, jer će se nastavak priče odviti po njegovoj, a ne po vašoj volji. I još ćete zaboraviti da ste imali neku volju… Zagreb/Beograd na vodi je po definiciji svojoj nezaustavljiv. Kao agresivni, invazivni Manhattan na mozgu – piše Miljenko Jergović za Jutarnji (i svoj jergović.com)

05.06. (09:30)

Sunce mu njegovo

Jergović: Nije problem u degeneriku koji razbija, problem je u degeneriranom društvu

Zašto “rastrojenog mladića” nazivam degenerikom? Zato što on to jest, u kulturnom, socijalnom i antropološkom smislu riječi. On je, razbijajući macolom, dijelom ograde ili poklopcem za šaht oplemenjujući fragment javnoga prostora, umjetninu koja pripada svima i zajednicu ujedinjuje estetskim skladom i djetinjom začudnošću, u stvarnom i u simboličkom smislu protagonist degenerirane, duboko bolesne i obezuljuđene zajednice. Kao degenerik on zajednicu čini degeneriranom, ili je degenerirana zajednica od njega učinila degenerika – piše Miljenko Jergović o čovjeku koji je porazbijao Pozdrav Suncu u Zadru.

02.06. (13:30)

Jergović: Blatne vojničke čizme na čistom kupaoničkom podu Adolfa Hitlera

Blatnjave vojničke kundure na prostirki ispred kade, u bogato namještenoj kupaonici. Ispred kade bijeli je toaletni stočić, uz njega stolica s neuredno složenom uniformom. Na stolu je žena koja se kupa, gola, načinjena od kamena ili od gipsa, neoklasicistički kič karakterističan za epohu. Pokraj nje taster s tri zvona: za slučaj da kupač iz kade nekoga mora hitno pozvati. Ova lijepa i čedna fotografija, nastala iz šale, savršena je slika kraja rata, pobjede nad fašizmom, ženske snage. Višeznačna i snažna, jedna od najvažnijih fotografija cijele epohe… – piše Miljenko Jergović za Jutarnji.

29.05. (09:30)

Kapišizam

Jergović: Liberalni kapitalizam i fašizam, idealan spoj za stabilnu vlast

Miljenko Jergović osvrnuo se na izboru u Indiji, gdje je pobijedla stranka Džanata Narendre Modija, hinduskog ekstremista, pokrovitelja pogroma nad muslimanskom manjinom u Gudžaratu 2002. Model Modijevog vladanja Jergović pojednostavlja na dva elementa – ubilačka mržnja prema drugoj vjeri i etniji, te blagodati liberalnog kapitalizma, ulaganje u obrazovanje i u visoke tehnologije. “Kulturno i civilizacijski, svijet je u izvanrednom stanju. Globalno-ekonomski, sve je u najboljem redu. Tržište funkcionira, nitko ni u što ne vjeruje, a ljude se ubija zbog vjere”.

19.05. (11:30)

Dom koji je to prestao biti

Jergović: Sahranjivanje doma čovjeka snažnije odredi nego sahranjivanje oca i majke

“Sahranjivanje kuće kontinuirani je proces samoponižavanja. Dok sahranjuješ čovjeka, jednom ćeš se, možda, izvrgnuti ruglu, jer će ti vidjeti plačni grč na licu i suze, ili ćeš, ne daj Bože, izgovoriti nešto što ne bi smio. Sahranjivanje kuće je kontinuirano izvrgavanje ruglu, kojem nema kraja, sve dok kuća ne bude prodana, a mjesto gdje se ona nalazila ne bude temeljito zaboravljeno”, za Jutarnji piše Miljenko Jergović o grafičkoj noveli “Kuća” španjolskoga strip autora Paca Roce, “jednoj od onih pripovijesti kroz koje bi trebao proći svatko pismen, iz estetskih i iz životnih razloga”.

17.05. (16:30)

Jergović: Smisao političke korektnosti je da jednoga dana bude ukinuta

Novinar BBC-ja dobio je otkaz zato što je na Twitteru objavio crno-bijelu fotografiju muškarca i žene kako se spuštaju niza stube s ljupko odjevenim majmunčićem, i popratio je riječima: “Kraljevska beba izlazi iz bolnice”… Dopustiva je, premda je pomalo ekscentrična, i nesnošljivost prema djeci. Nipošto niste dužni voljeti svu djecu. Na žalost, ne morate voljeti ni svoju vlastitu. No, dok je odsustvo ljubavi prema vlastitoj djeci nešto što vas moralno diskvalificira, tuđa djeca, kao i djeca općenito, ne samo da vas se ne moraju ticati, nego o njima smijete govoriti sve najgore. Tim prije što je tabu djece, njihova obožavanja i uzdizanja na oltar nacije i ideologije, karakterističan za sve totalitarne ideologije, desne i lijeve, fašističke, klerofašističke, komunističke… – piše Miljenko Jergović povodom tog otkaza na svom blogu.