Na aukciji se prodaje iznimno rijedak kostur dinosaura Nanotyrannusa - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Serija je završila, sad se rješavaju rekvizita

Na aukciji se prodaje iznimno rijedak kostur dinosaura Nanotyrannusa

Iskopavanje kostura nazvanog Jodi, pronađenog u Montani (formacija Hell Creek) na privatnom zemljištu rancherice Jodi Pierson, prikazano je u seriji Dino Hunters. Kostur je visok 2 metra, dug oko 6 metara te se sastoji od 191 fosilnog elementa, uključujući gotovo potpunu lubanju s oko 35 zuba. Prvotno prikazan kao mladi T. rex, studijom iz 2025. potvrđeno je da je Nanotyrannus zasebna vrsta koja je rasla do polovice duljine T. rexa. Ovaj iznimni kostur, jedan od samo tri poznata primjerka, sada se prodaje na aukciji s procijenjenom vrijednošću od oko 6 milijuna dolara. Uncrate


Slične vijesti

Danas (16:00)

Histriosaurus Boscariolli

Kod Bala u Istri otkriveno prvo podvodno nalazište kostiju dinosaura u svijetu

Međunarodni tim znanstvenika iz mora vadi oko 130 milijuna godina stare ostatke koji, prema riječima paleontologa, pripadaju potpuno novoj vrsti dugovratog biljojeda. Lokalitet se nalazi na dubini između 1,5 i 6 metara u rezervatu Datule – Barbariga, gdje su prve kosti pronađene još 1993. godine. Pronađeni dijelovi kralježnice, rebara i lumbalnih kostiju dokazuju da istarski dinosauri još uvijek kriju brojne tajne. HRT

10.02. (08:00)

Bili su jednom najbolji. O njima su priče pričali

The Dinosaurs: Spielbergova kronika uspona i pada dinosaura

Netflixova četverodijelna dokumentarna serija The Dinosaurs, u produkciji Stevena Spielberga i Amblina, donosi priču o 150 milijuna godina dugoj vladavini dinosaura – od skromnih proto-dinosaura poput Marasuchusa do divova kopna, mora i zraka. Serija prikazuje njihovu evolucijsku prilagodbu, biološku raznolikost i konačni masovni izumrli kraj. Naraciju potpisuje Morgan Freeman, a među vrstama koje se pojavljuju su T. rex, Spinosaurus, Stegosaurus, Mosasaurus i leteći azhdarhidi. Premijera je 6. ožujka 2026. na Netflixu. Discover Wildlife

26.01.2025. (00:00)

Od pješčanika do vladara svijeta

Dinosauri su se prvi put pojavili prije 252 milijuna godina, i to na području današnje sjeverne Afrike (ili Južne Amerike)

Znanstvenici su otkrili da su dinosauri vjerojatno nastali u području koje danas obuhvaća pustinju Saharu i amazonsku prašumu. Iako su najstariji poznati fosili pronađeni u južnoj Americi i Africi, nova istraživanja sugeriraju da su se dinosauri prvi put pojavili u ekvatorijalnom dijelu superkontinenta Pangee. Ovo otkriće mijenja naše razumijevanje o podrijetlu najvećih životinja koje su ikada hodale Zemljom. HRT

21.11.2024. (15:00)

Ako baš morate, klonirajte radije nekog biljojeda

Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali T-rexa?

Iako je genetski inženjering značajno napredovao u zadnjih tri desetljeća, oživljavanje dinosaura i dalje ostaje znanstvena fantastika, ali to ne umanjuje vječnu fascinaciju tim davnim vladarima Zemlje. Psiholozi kažu da fascinacija dinosaurima leži u jedinstvenoj kombinaciji njihove veličine, snage i misterije. Dok nam fosili služe kao poveznica s davnim svijetom, dinosauri su istodobno i stvarni (jer imamo pouzdane dokaze da su zaista živjeli) i bajkovito mitski. Premda je tehnologija kloniranja od ovce Dolly napredovala u svakom smislu, rekonstrukcija genoma dinosaura pronađenih u jantaru i dalje je teško provediva, jer DNK ipak ne može preživjeti fosilizaciju. Opširnije Igor Berecki za Bug.

18.07.2024. (17:33)

Stegosaur star 150 milijuna godina upravo je postao najskuplji na top ljestvici prodanih fosila

12.05.2024. (20:00)

Bilo je pametnijih, ali oni su vladali planetom

Dinosauri su vjerojatno bili pametniji od drugih gmazova, ali ne i od ptica i sisavaca


Mozgovi većine dinosaura, uključujući T-rexa, bili usporedivi s mozgovima živih gmazova, poput krokodila i aligatora. Nadalje, njihov broj neurona vjerojatno nije bio izuzetan, posebno za životinje njihove mase. Prva prepreka je procijeniti stvarnu veličinu mozga neke izumrle životinje. To nije trivijalno pitanje kod dinosaura. Dok mozak ispunjava gotovo cijelu lubanjsku šupljinu kod ptica i nas sisavaca, to nije slučaj kod gmazova, čiji mozak ispunjava samo oko 30-50% lubanjske šupljine. Gmazovi sigurno nisu tako glupi kao što se obično vjeruje. Njihovo ponašanje može biti vrlo složeno, a eksperimentalni podaci koje imamo ukazuju na mnoge kognitivne sličnosti između njih, sisavaca i ptica. Dakle, iako nema razloga za pretpostavku da je T-rex imao navike nalik primatima, sigurno je bio sofisticiran u ponašanju, kažu stručnjaci. HRT

25.02.2024. (00:00)

Ipak nije rigao vatru

Znanstvenici otkrili prvi potpuni fosil “zmaja” starog 240 milijuna godina

 

Fosil pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis, koja je izvorno identificirana još 2003. godine. Nazvali su ga zmajem zbog dugog i savitljivog vrata s 32 kralješka. Takav vrat mogao mu je pružiti prednost u lovu – omogućujući Dinocephalosaurus orientalisu da traži hranu u pukotinama ispod vode. “Ovo otkriće samo povećava neobičnost trijasa”, rekao je dr. Fraser za BBC News. “I svaki put kad pogledamo te naslage, pronađemo nešto novo.” N1

14.12.2023. (20:00)

U svakom slučaju, nisu imali šanse

Nova teorija o nestanku dinosaura

Općepoznata i najpopularnija teorija glasi kako je udar meteorita širokog 15 kilometara u Zemlju izazvao izumiranje dinosaura i to prije 66 milijuna godina, no, što ako to baš i nije tako? Nova istraživanja govore kako je niz vulkanskih erupcija koje su se dogodile prije, tijekom i nakon udara meteorita dodatno zakomplicirale život dinosaurima. Emisija plinova koja je nastala u erupcijama zaklonila je Sunčevu svjetlost i ohladila cijelu atmosferu što nije pogodovalo dinosaurima. Don Baker, koautor studije i geokemičar sa Sveučilišta McGill ističe kako je „Ovo zahlađenje promijenilo klimu, a meteorit je bio posljednji i najveći udarac. To je bio posljednji događaj prije njihova izumiranja“. Iako neka istraživanja pokazuju da je Zemljina temperatura padala puno prije nego što je meteorit udario, vulkanske erupcije i promjena klime još su jedno od mogućih objašnjenja. (Telegram)

02.07.2023. (12:00)

Velki peseki

Zamislite da ste u 19. stoljeću i da prvi put nabasate na ostatke dinosaura

Tada su još uvijek bili nepoznati znanosti. Žena paleontologa naišla je na ostatke nečega što su nazvali Iguanodonom. Kasnijim istraživanjima jedan drugi paleontolog shvatio je kako se radi o ostacima reptila iz daleke prošlosti, nazvavši ih dinosaurima (grčki – užasni gmaz). Na njihove fosile ljudi su sigurno nailazili i ranije, samo što tad nisu ni razmišljali o kakvoj bi se vrsti životinja tu moglo raditi. Pretpostavljalo se da su nekad davno životinje i ljudi bili divovi, a vjeruje se kako su upravo ti ostaci utjecali na razvoj legendi o mitskim životinjama, poput zmajeva. IFL Science

24.03.2023. (00:08)

Nedavno otkrivena vrsta dinosaura imala obrambenu, oštru “irokezu” na leđima