Na Saturnovom mjesecu Enkeladu pronađen fosfor, ključni element za nastanak života - Monitor.hr
19.06.2023. (12:00)

Vanzemaljci možda i nisu iz druge galaksije

Na Saturnovom mjesecu Enkeladu pronađen fosfor, ključni element za nastanak života

NASA-ina letjelica Cassini proučavala je ove gejzire te snimila tekuću vodu još 2006. godine. Od tada se smatra da bi Enkeladovi skriveni oceani mogli bujati životom, a ta je hipoteza dodatno osnažena pronalaskom tragova organskih molekula. Postojanje vodika, dušika, ugljika, kisika i sumpora do sada je također potvrđeno, a za kompletiranje svih šest za život esencijalnih elemenata nedostajalo je tek otkriće fosfora na Enkeladu – što je ovih dana potvrđeno. Ovo otkriće daje još veću nadu znanstvenicima da će, jednom kada “zavire” u Enkeladov ocean, tamo naći tragove živih organizama. Bug


Slične vijesti

07.08.2023. (07:00)

Ako ima života, malo im je zima

Enkeladov ocean? Mineralna voda bogata fosfatima

Rad o fosfatima u ledenom oceanu Saturnova satelita Enkelada zavrijedio da se objavi u tako uglednom znanstvenom časopisu kao što je Nature. Kako pokazuje analiza 107 čestica leda što ju je napravila sonda Cassini, tekuća voda što se krije ispod debele ledene kore Saturnova satelita daleko je od toga da bi sastavom bila nalik na snježnicu. Usporedimo li pak vodu iz Enkeladovog oceana s vodom iz onog zemaljskog, vidjet ćemo da je koncentracija soli u njemu ipak manja, ali zato je koncentracija fosfata najmanje stotinu puta veća. Kako su tamo dosjpeli? Otapanjem fosfatnih minerala. Zašto je to važno? Gdje je fosfor, tu je i život (zapravo obratno, jer bez fosfora nema nukleinskih kiselina, prijenosa energije… objašnjava Nenad Raos za Bug.

20.03.2023. (08:00)

Sat kemije

Raos: Fosfor za glad – glad za fosforom

Fosfor, kao element otkriven 1669. godine, nastaje od mokraće, točnije od mokraćnog taloga. Možda u fosforu leži tajna grčke vatre, samozapaljive tekućine koju je u sedmom stoljeću izumio Grk Kalinikos i njome dvaput spalio arapsko brodovlje pred Konstanipolom. Ironija povijesti je i da se danas fosfor ne dobiva iz nečega „što je od čovječjeg tijela“, mokraće ili kostiju, nego iz minerala apatita, koji je po kemijskom sastavu kalcijev fosfat s nešto fluoridnih, hidroksidnih i kloridnih iona. Godišnje se u svijetu proizvede 30 milijuna tona fosfora i za tu se svrhu iskopa i preradi 223 milijuna tona fosforne rude. Iako bez fosfora nema života, iako svatko od nas ima u svoj tijelu oko kilogram fosfora, rudna nalazišta fosfata vrlo su rijetka. Gotovo sav fosfor dolazi iz dvije države, Kine i Maroka, s time da u Maroku leži 70 % svjetskih rezervi. 85 % dobivenog fosfora koristi se za proizvodnju umjetnih gnojiva, a 10 % za ishranu stoke. Nenad Raos za Bug.