Fosfor je na Zemlju stigao kometima iz područja svemira u kojem nastaju zvijezde - Monitor.hr
15.01.2020. (23:30)

Tajna nastanka života

Fosfor je na Zemlju stigao kometima iz područja svemira u kojem nastaju zvijezde

Koristeći podatke prikupljene sondama koje su pratile kometu 67P / Churyumov – Gerasimenko, astronomi su otkrili kako je fosfor, važan element prisutan u našem DNK i staničnim membranama, stigao od područja svemira u kojem nastaju zvijezde do kometa, koji su ga donijeli na Zemlju. T-portal


Slične vijesti

28.11. (20:00)

Feniks u svemiru

Novi kozmički misterij: astronomi prvi puta svjedočili “oživljavanju” ugasle zvijezde

Ovaj događaj, nikada ranije zabilježen u povijesti astronomije, opisan je radom u časopisu Nature. Riječ je o izvangalaktičkim eksplozijama koje su intenzitetom na razini supernove, ali traju značajno kraće – njihovo zračenje mjeri se minutama, a ne tjednima, uz potpuno “gašenje” unutar nekoliko dana. Sada ovaj tim znanstvenika ima opažanja s 15 teleskopa diljem svijeta, prema čijim podacima su kao izvorišta LFBOT-a identificirane mrtve zvijezde. Crne rupe ili neutronske zvijezde jedino je što je moglo dovesti do misterioznih bljeskova, čime bi višegodišnje traganje za ishodištem ovakvih događaja moglo biti dovršeno. No, ono otvara i nova pitanja o tome koji mehanizam pokreće eksplozije na tim “kozmičkim mrtvacima”. Bug

12.09. (20:00)

To boldly go where no man has gone before

Astronomi otkrili galaksiju od mjehurića

Svemirski mjehurići nalaze se otprilike 820 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje i šire se impresivnih milijardu svjetlosnih godina kroz svemir. Smješteni su unutar mreže galaksija, a dobili su ime ‘Ho’oleilana’. Dok su zvučni valovi pulsirali kroz plazmu, stvarali su mjehuriće. Tijekom hlađenja svemira došlo je do njihova formiranja, a kako se svemir počeo širiti, tako su se i oni povećavali, poput ostalih fosiliziranih ostataka preostalih nakon Velikog praska, pretpostavljaju znanstvenici. Green

18.08. (16:00)

Nije ni svemir kakav se čini

Astronom otkrio anomaliju koja ne može biti objašnjena sadašnjim modelima koje koristimo kako bismo razumjeli svemir

Anomalija se događa kada se zvijezde u labavoj orbiti, poznate kao široke dvojne zvijezde, kreću na načine koji prkose standardnim modelima gravitacije koje su uspostavili Albert Einstein i Isaac Newton. Pri ubrzanju nižem od 0,1 nanometra po sekundi na kvadrat, orbita dviju zvijezda odstupala je od Newtonovog univerzalnog zakona gravitacije i Einsteinove opće relativnosti. Ovo otkriće dovodi u pitanje postojanje ‘tamne tvari’, koju se često koristi za objašnjenje takvih anomalija. Naime, tamna tvar ne može igrati ulogu u unutarnjoj dinamici širokih dvojnih zvjezdanih sustava. Chaeovo otkriće treba još proći neovisnu potvrdu. Ako se pokaže kako je u pravu, to će imati ogromne implikacije za astrofiziku, kozmologiju, fiziku općenito i naše poimanje svemira. Next Web

08.06. (15:00)

Naše zvijezde

Zvijezda nazvana Regoč, a egzoplanet Kosjenka po prijedlogu zagrebačkih gimnazijalaca

Ime Kosjenka dobila je zvijezda WASP-63, žute boje i slične mase kao Sunce, ali gotovo dvostruko starija, dok je ime Regoč pripalo egzoplanetu WASP-63 B koji po masi najviše sliči planetu Saturnu u Sunčevom sustavu. Imena su dobili po likovima iz bajke hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić. Radi se o međunarodnom natjecanju “Imenuj egzosvijet 2022” u kojem je sudjelovalo gotovo 12 milijuna ljudi diljem svijeta, priopćio je Institut Ruđer Bošković (IRB). Odabrano je 20 parova imena za 20 sustava egzoplaneta i njihove matične zvijezde. Natjecanje je organizirano u sklopu obilježavanja desete godišnjice Ureda za popularizaciju astronomije IAU-a. Hrvatska imena predložili su učenici astronomske grupe IX. gimnazije u Zagrebu uz pomoć mentora, nastavnika fizike Zlatka Tomšića. Index

15.05. (21:00)

Man on the Moon

Jedini čovjek čiji je pepeo rasut po Mjesecu

Eugene Merle Shoemaker - Alchetron, The Free Social Encyclopedia

Eugene Merle Shoemaker (1928.-1997.) prvi je čovjek čiji su posmrtni ostaci rasuti po Mjesecu. Shoemaker je  pokrenuo Program istraživanja astrogeologije u sklopu Američkog geološkog zavoda početkom 1960-ih te pomogao u obuci Apollo astronauta za geološka istraživanja na Mjesecu. Zajedno sa suprugom Carolyn i Davidom Levyjem otkrio je poznati komet Shoemaker-Levy 9 koji je 1994. udario u Jupiter, što je pružilo jedinstvenu priliku astronomima da prouče posljedice udara kometa na planet. Nakon smrti NASA mu je odlučila odati počast tako što je njegove ostatke 1998. poslala na Mjesec putem svemirske letjelice Lunar Prospector. Kapsula od polikarbonata, koju je izradila ista tvrtka koja je poslala pepeo autora “Zvjezdanih staza” Genea Roddenberryja u orbitu, sadržavala je Shoemakerov pepeo, fotografiju Barringerovog kratera i citat iz Shakespeareove drame “Romeo i Julija.” Letjelica se sudarila s Mjesecom i ostavila približno 30 grama Shoemakerovih posmrtnih ostataka blizu Mjesečevog Južnog pola. Kozmos

Câu chuyện cảm động về Eugene Shoemaker: Người đầu tiên của nhân loại vĩnh viễn an nghỉ trên Mặt trăng

11.05. (19:00)

Za naše je probleme više kriv kapitalizam nego tamo neki udaljeni planet

Merkur je možda retrogradni, ali i dalje ne utječe na vaše živote

Za neke ljude i dalje dovoljno dobro obrazloženje ako im nešto krene loše u životu. Retrogradno kretanje planeta čini se samo nama iz naše perspektive, jer se planet kreće oko Sunca, a ne oko Zemlje. Kao da se planet odjednom zaustavi i počne kretati u drugom smjeru. Zapravo, budući da je Merkur bliže Suncu, taj se planet ustvari kreće brže, i to u jednom smjeru. Godina na Merkuru traje 88 dana i “susretne” se sa Zemljom na istoj valnoj duljini oko tri puta godišnje. Još je Isaac Newton probao izračunati koliko sila drugih planeta može utjecati na naš planet. Ta sila, konkretno Merkura, iznosi jednu petinu mase ljudske trepavice. IFL Science

26.01. (23:00)

Astrofotografija dana

“Lice medvjedića” na Marsu kao izvrstan primjer pareidolije

Pareidolija je psihološki fenomen zbog kojega ljudi percipiraju značenje u apstraktnim pojavama. Fenomen se javlja kada gledamo u inače nasumične prizore, pa u njima “prepoznajemo” poznate nam strukture, likove ili, vrlo često, lica. Ta se pojava događa zbog prirode mozga, koji je evoluirao tako da brzo može prepoznati uzorke. Zato je zanimljiv prizor koji je uhvatila sonda Mars Reconnaissance Orbiter, a prikazuje “najobičniju” nasumičnu strukturu Marsovog reljefa, koji likom podsjeća na lice medvjedića. Ova je fotografija izabrana kao “slika dana”, koju redovito odabire sveučilište u Arizoni. Snimljena je kamerom HiRise. “Oči” medvjedića su mlađi udarni krateri meteorita. Sve u svemu, ništa neobično za Mars, ali nama svakako zabavno za vidjeti. Bug

23.01. (21:00)

Bitno da ne pukne

Živimo u tisuću svjetlosnih godina širokom “mjehuru”

Sunce se nalazi unutar onoga što astronomi zovu lokalni mjehurić, prostoru unutar galaksije Mliječni put promjera nekih 1000 svjetlosnih godina u kojem je međuzvjezdani materijal rijedak. Iako je teško mapirati nešto iznutra, astronomi su pokušali to učiniti s magnetskim poljima navedenog mjehura. Supermjehurići poput našeg nisu osobito rijetki. Doista, galaksija ih ima dovoljno za usporedbu sa švicarskim sirom. Budući da su saznanja naših znanstvenika o mjehurićima oskudna, 3D mapiranjem njihovih magnetnih polja moglo bi dovesti do novih načina njihovih istraživanja. IFL Science

20.12.2022. (21:00)

A znanstveno je dokazano da ste vi ovnovi tvrdoglavi

Zašto je astronomija znanost, a astrologija ne

I astrologija i astronomija bave se predviđanjem. Teorije astrologije tvrde da položaji planeta i zvijezda utječu na to tko ste i što vam se događa: u vašem poslu, vaoj osobnosti i vašem romantičnim partnerom. Astrolozi donose ta predviđanja na temelju položaja planeta u vrijeme vašeg rođenja. Astronomija s druge strane daje predviđanja o takvim pojavama kao što su kretanja planeta i širenje galaksija. Astronomi svoja predviđanja objašnjavaju svojstvima kao što su mase, udaljenosti i gravitacijske sile. U prošlosti je astrologija bila uz bok astronomiji, a prakticirali su je i znanstvenici poput Galilea i Keplera. Međutim, suvremena znanost danas traži čvršće dokaze koji bi ukazivali da kretanja zvijezda i planeta zaista utječu na nečije živote. S druge strane, astrologija je više društveni fenomen kroz koji mnogi  traže značenja i smisao svog postojanja, a često se pokazao i kao korisnim alatom za autorefleksijom. IFL Science

29.05.2022. (23:00)

Ajde da i nama nekaj padne s neba...

U noći s ponedjeljka na utorak u Hrvatskoj se na nebu može vidjeti kiša meteora

Negdje pred zoru 31. svibnja postoji mogućnost da na nebu svjedočimo jednoj od rijetkih prirodnih pojava – pljusku meteora, ako nebo ne bude prekriveno oblacima, najavio je koordinator Hrvatske meteorske mreže i dopredsjednik Hrvatskog astronomskog saveza Damir Šegon. Riječ je o pojavi koja nastaje kada se Zemlja na svom putu oko Sunca sudari s oblakom sitnih čestica – meteoroida – izbačenih s kometa, u ovom slučaju s kometa 73P/Schwassmann-Wachmann čija se jezgra godine 1995. raspala na nekoliko dijelova. Raspad jezgre 73P  pritom je na svojoj orbiti ispred i za sobom ostavio puno meteoroida s kojima se Zemlja u najvećoj mjeri ima sudariti oko 7 sati prema srednjoeuropskom vremenu. Meteoroidi prilikom izgaranja u atmosferi uzrokuju nebesku pojavu koju nazivamo meteor ili zvijezda padalica. Večernji