Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku - Monitor.hr
22.01.2023. (19:00)

Kultura nečitanja, nekultura izražavanja

Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku

Institut za hrvatski jezik osudio srpsko negiranje postojanja hrvatskog jezika – NACIONAL.HR

Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva. Većina učenika prošla je testove s osrednjim uspjehom: bolje su napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. 24sata “Važnost čitanja kao zlatnog puta do pravilnog i moćnog izražavanja gubi bitku u nastavi jer više ne možeš naći učenika koji će doista pročitati lektiru. Gledajući s razine videoigrica, ovo je rat obrazovanja i neobrazovanja u kojem, nažalost, pobjeđuje neobrazovanje. A rad u prosvjeti postao je uzaludan, Sizifov posao”, kaže profesorica hrvatskog jezika Maja Milošević iz Dubrovnika i nastavlja: “Tinejdžere ništa ne zanima, ni o čemu nemaju mišljenje. Veliki problem je u njihovoj nepismenosti, izražavanje im čine kratice jer tako skraćuju vrijeme pisanja i ne muče mozak duže od nekoliko sekundi.” Dubrovački

image


Slične vijesti

28.03. (11:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

24.03. (00:00)

Ako one ne postoje, tko ubire lovu?

Sve popularnije virtualne influencerice postaju hit na Instagramu, uz zaradu koja doseže i do 30.000 dolara mjesečno

Nedavno je u Hrvatskoj predstavljena Laura Ris, nova influencerica koja planira osvojiti domaće tržište, poput svojih AI kolegica diljem svijeta. Izumitelj Laure Risa, koji želi ostati anoniman u testnoj fazi, ističe kako je cilj ove virtualne influencerice ispitati tržište te eventualno srušiti visoke cijene koje stvarni influenceri zahtijevaju za svoje objave. No, Laura Ris nije jedina virtualna ljepotica koja osvaja srca na internetu. Ovaj trend nije ograničen samo na Hrvatsku. Primjerice, Milla Sofia, 24-godišnja AI influencerica iz Helsinkija, skupila je impozantan broj pratitelja nudeći futurističku perspektivu u carstvu stila. Međutim, nisu svi sretni zbog uspjeha ovih virtualnih influencera. Kritičari ističu da su njihove objave nestvarne i često neodgovarajuće, dok se mnogi pratitelji pitaju tko se krije iza profila. Uz to, pojava AI influencera stavlja pod znak pitanja budućnost tradicionalnih influencera, čime se otvara prostor za raspravu o etici i integritetu u svijetu digitalnog marketinga. (Index)

11.03. (13:00)

Nema tog algoritma, kažu

Društvene mreže ne uspijevaju zaustaviti zlostavljanje djece

Na Instagramu i Facebooku još uvijek se pojavljuju ilegalni sadržaji, a broj snimki seksualnog iskorištavanja djece na internetu je u porastu. Istraživači upozoravaju da društvene mreže ne samo što ne uspijevaju zaustaviti pedofile, već im algoritmima zapravo i pomažu u bržem povezivanju. Novinari Wall Street Journala i znanstvenici s američkih sveučilišta u zajedničkom su istraživanju početkom prošle godine utvrdili da se korištenjem jednostavnih hashtagova vrlo brzo moglo doći do onih koji rasparčavaju ilegalne pedofilske sadržaje, a nekoliko mjeseci nakon toga, u novim analizama zaključeno je da unatoč opetovanim upozorenjima ni Facebook niti Instagram nisu bili u stanju zaustaviti problem. Brojke i podaci o pedofilskim sadržajima na internetu te o pokušajima napada na maloljetnike u digitalnom i u stvarnom prostoru su nažalost porazni. Prije tridesetak godina, u početcima širenja interneta, na digitalnoj je mreži bilo oko deset tisuća slika seksualnog iskorištavanja djece, da bi taj broj sada narastao na skoro pedeset milijuna. Medijska pismenost

08.03. (12:00)

News Feed mi je posebno živahan ovih dana

Predizborna kampanja ONline

Uoči nadolazećih parlamentarnih izbora, politička kampanja obilježena je nezapamćenom aktivnošću kandidata na društvenim mrežama. Ovaj vid političke promocije nudi raznolike načine interakcije s biračima, posebno mladima. Međutim, pitanje je jesu li svi političari jednako uspješni u ovoj areni. Ova kampanja obilježena je političkim govorima, pozivima na akciju te humorom, dok su političke poruke svima nadohvat ruke. Međutim, stručnjaci upozoravaju da kreativnost nije dovoljna – ključni su algoritmi društvenih mreža koji postaju sve zahtjevniji. Stoga, iako su društvene mreže prilika za promociju, uspjeh će ostvariti samo najbolje pripremljeni, a koliko će lajkova i komentara rezultirati glasovima će pokazati tko je bio uspješan. (HRT)

04.03. (13:00)

TikTok kao nova 'Televisa presenta'

Zrinka Pavlić: Je li budućnost serija i filmova na TikToku?

prije je bilo viralnih threadova na društvenim mrežama, postojale su čak i nagrade za tako objavljenu poeziju i prozu, ali sve do ‘Zole‘, filmske i televizijske priče bile su povezane s društvenim mrežama tako da su film i televizija (streaming servisi) bili izvor. Na mrežama su se pratili dodatni sadržaji pa su tako neke serije i filmovi funkcionirali ‘višeplatformski’. ‘Igru prijestolja’ ste, na primjer, mogli pratiti na Twitteru bez gledanja, kao da pratite rat na Bliskom istoku ili izbore u Americi, ali priča se prvo morala odviti na HBO-u, tek bi onda Twitter-izvjestitelji stvarali sadržaj. Sa ‘Zolom’ se stvar okrenula naglavačke. Društvena mreža je postala izvor.

Jedan od novijih primjera takve priče jest prava pravcata pripovjedačka serija od 50 videozapisa na TikToku koju je objavila korisnica Reesa Teesa. Reesa je u svojim snimkama prepričala višegodišnju muku s bivšim suprugom, koji ju je zaveo svojim nevjerojatnim lažima. Prevare i obmane otkrivala je postupno, a tako ih je, kao prava nadarena pripovjedačica, otkrila i svojim pratiteljima. Sve to definitivno pokazuje trend prilagođavanja priča novim medijima i novom načinu njihova konzumiranja. Dakako, kao i uvijek otkad je pojave novih medija, postavlja se i pitanje hoće li priče otići s televizije i filma na društvene mreže. Jedan dio zacijelo hoće, tvrdi Zrinka Pavlić za tportal.

24.02. (21:00)

Od nuspojava cjepiva i chemtrailsa do nigerijskog princa koji dijeli pare okolo - sve su to laži

Dezinformacije se najbolje šire na Facebooku i Twitteru, a kad dođu do klasičnih medija teško ih je zaustaviti

Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Pritom se i na njima šire na različite načine. Na Facebooku najbolje uspijevaju one kampanje koje su plaćene kao sponzorski sadržaj, dok se na Twitteru uspješno šire organske objave. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji im time daju kisik, legitimitet i prezentiraju ih širokoj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji. Medijska pismenost

04.02. (08:00)

Ove dosadašnje društvene mreže su se ionako izlizale

Nakon univerzuma – slijedi fediverzum: decentralizirani društveni medij

Tradicionalne društvene mreže centralizirane su i kontrolira ih jedan poslužitelj, a decentralizirane platforme koriste se tehnologijama poput povezanih blokova (engl. blockchain) i peer-to-peer mreže za isporuku podataka na više poslužitelja. Korisnici unutar fediverzuma mogu pratiti i dijeliti sadržaj te komunicirati na raznim mrežama. Privatnost, neovisnost i povezanost u središtu su novog oblika društvenih mreža. Jedna od razlika je da u fediverzumu ne gubite postojeće kontakte i pratitelje. Zasad je najpopularniji takav tip društvenih mreža Mastodon, a ima i drugih rastućih igrača poput Pixelfeda (decentralizirane verzije Instagrama), PeerTubea i drugih. Lider

29.01. (20:00)

Profil za 'close friends'

Instagram uvodi Flipside, novu funkciju s privatnim dijelom svog profila

Nova funkcija omogućava korisnicima da lako kreiraju privatni prostor, koji će biti dostupan samo njihovim bliskim, odnosno odabranim prijateljima. Primjera radi, korisnici će moći imati drugačiju fotografiju profila, ime i biografiju za “privatnu stranu”, a moći će kontrolirati i tko vidi njihov Flipside sadržaj. Također, postoji i opcija “počni iznova” te da “ukloni sve korisnike”. Poslovni

13.01. (16:00)

Mobilno djetinjstvo

Kada bi dijete trebalo dobiti prvi mobitel? Što kasnije, to bolje

Iako djeca često s nestrpljenjem iščekuju svoj prvi mobitel, stručnjaci upozoravaju roditelje na potencijalne rizike preranog uvođenja pametnih telefona. Američki pokret “Čekaj do osmog” potiče roditelje da odgode darivanje mobitela djeci sve do osmog razreda. Kako mobiteli danas uvijek idu “ruku pod ruku” s društvenim mrežama, stručnjaci ističu da je 13 godina prerano za društvene mreže te savjetuje roditelje da odgode pridruživanje online platformama barem do 16. godine. Istraživanja pokazuju da pametni telefoni mogu utjecati na sigurnost djece, izlažući ih digitalnim ovisnostima, online maltretiranju i nedostatku sna. U današnje vrijeme, odluka o prvom mobitelu postaje ključna za budući mentalni i socijalni razvoj djeteta. (Index)

10.01. (11:00)

X bi lako mogao postati Ex

X vrijedi 72% manje nego prije Muskova preuzimanja

U listopadu 2022., Twitter je bio procijenjen na 44 milijarde dolara, ali prema Fidelity fondu, sada vrijedi oko 12,5 milijardi. Uzrok pada leži u smanjenju mjesečnih korisnika za 15% u prvoj godini Muskova vlasništva, potaknutom strahom od toleriranja govora mržnje. Otpuštanje zaposlenika, posebice moderatora, dodatno je olakšalo širenje lažnih vijesti. Odlazak oglašivača nakon Muskove potpore kontroverznim teorijama također je pridonio katastrofalnom padu vrijednosti X-a. (Jutarnji)