Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku - Monitor.hr
22.01. (19:00)

Kultura nečitanja, nekultura izražavanja

Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku

Institut za hrvatski jezik osudio srpsko negiranje postojanja hrvatskog jezika – NACIONAL.HR

Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva. Većina učenika prošla je testove s osrednjim uspjehom: bolje su napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. 24sata “Važnost čitanja kao zlatnog puta do pravilnog i moćnog izražavanja gubi bitku u nastavi jer više ne možeš naći učenika koji će doista pročitati lektiru. Gledajući s razine videoigrica, ovo je rat obrazovanja i neobrazovanja u kojem, nažalost, pobjeđuje neobrazovanje. A rad u prosvjeti postao je uzaludan, Sizifov posao”, kaže profesorica hrvatskog jezika Maja Milošević iz Dubrovnika i nastavlja: “Tinejdžere ništa ne zanima, ni o čemu nemaju mišljenje. Veliki problem je u njihovoj nepismenosti, izražavanje im čine kratice jer tako skraćuju vrijeme pisanja i ne muče mozak duže od nekoliko sekundi.” Dubrovački

image


Slične vijesti

09.03. (17:00)

Nema više brrrrm brrrrrm

Promicanje brze vožnje na društvenim mrežama moglo bi postati kazneno djelo

Svatko tko snimi prebrzu vožnju ili vratolomije opasne po život i objavi ih na društvenim mrežama tada bi mogao računati na kazne do 1000 eura i privremeni gubitak vozačke dozvole na godinu dana, prijedlog je novog zakona u Belgiji. Belgijski ministar prometa Gilkinet rekao je za SudPresse da su prebrza vožnja, uz distrakcije i vožnju u alkoholiziranom stanju, tri glavna smrtonosna faktora na belgijskim cestama. Pretpostavlja se da je razlog teška nesreća koja se dogodila 20. ožujka prošle godine kada se muškarac automobilom zabio u skupinu ljudi tijekom karnevala u Strépy-Bracquegniesu, a imao je običaj na društvenim mrežama objavljivati snimke svojih vratolomija i veličati brzinu. Revija HAK

20.01. (12:00)

Free the nipple

Facebooku i Instagramu je preporučeno ukidanje zabrane objavljivanja slika golih grudi

Više od desetljeća nakon što su majke-dojilje prvi put održale  prosvjedno “flash-mob dojenje” u sjedištu Facebooka u znak protivljenja zabrani prikazivanja ženskih grudi na toj društvenoj mreži, Nadzorni odbor Mete pozvao je na izmjenu trenutno važećeg pravila po kojem je zabranjeno objavljivanje slike žena s golim grudima, dok istovremeno ta zabrana ne postoji za muškarce, čije se fotografije „u toplesu“ smiju objavljivati, koliko god velika prsa imali. U odluci od 17. siječnja 2023., Oversight Board preporučio je da Facebook i Instagram izmijene pravila o golotinji i seksualnim aktivnostima odraslih „…na način da se usvoje jasni kriteriji koji poštuju međunarodne standarde ljudskih prava“. Bug

13.01. (17:00)

Život provodim skrolajući

Društvene mreže ubijaju dosadu, ali i našu želju da si poboljšamo život

Dosada, to “mentalno stanje umora, nemira i nedostatka interesa za nešto čemu smo izloženi“, općenito se smatra univerzalno lošom. Za razliku od stanja “preplavljenosti” (flow state) u kojem smo intenzivno usredotočeni na neku aktivnost i ispunjeni njome, dosadu treba izbjegavati pod svaku cijenu. Moderno društvo nas tjera na površnu dosadu. A kad smo stalno tehnološki povezani, prethodno segmentirani društveni, radni i kućni životi stapaju se, izazivaju stalne poremećaje i ostavljaju malo vremena za fokusiranje na jednu aktivnost. Istovremeno, tempo života se ubrzava, stvarajući “osjećaj užurbanosti zbog manjka vremena“, pišu autori istraživanja. Ovakav splet faktora ostavlja vremena za kratke napade dosade koji se lako mogu odbiti korištenjem društvenih mreža ili drugim internetskim aktivnostima koji nas sprečavaju zapadnemo u stanje duboke dosade. Bug

24.12.2022. (14:00)

“This is your digital life”

Naši podaci i tuđe milijarde

Work With Twitter Social Media Data in R - An Introduction | Earth Data  Science - Earth Lab

Premda kompanije navode da su “podaci korisnika u potpunosti sigurni”, oko društvenih mreža postoji čitava industrija manjih kompanija koje prikupljaju naše podatke. One imaju posebno razvijene softvere koji čak i na osnovi javno dostupnih podataka s društvenih mreža mogu napraviti detaljne profile korisnika. Ovakvi softveri obično rade “on mass scale”, odnosno prikupljaju i analiziraju podatke desetaka, pa i stotina milijuna ljudi odjednom. Skandal s kompanijom Cambridge Analytica, koja je bila lider na ovom polju, pokazuje da i same tehnološke kompanije nemaju punu kontrolu nad našim podacima. Ova britanska kompanija je tri godine prikupljala podatke desetaka milijuna FB korisnika, analizirala ih te rezultate prodavala, uglavnom za potrebe političkog marketinga u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sam softver se zvao “This is your digital life”, a stručnjaci navode da je bio toliko dobar da je mogao predvidjeti kako će se navike i mišljenja neke osobe mijenjati u budućnosti. Aljazeera

 

17.12.2022. (12:00)

Kolaps "kapitalizma nadzora"

Jeremy Gilbert i Alex Williams: Utjecaj nereda na društvenim mrežama na budućnost demokracije

DRUSTVENE MREZE I SADRŽAJ - Koliko vaš sadržaj živi na internetu?

Bližimo se kraju dugog perioda globalne neoliberalne hegemonije – dominacije određenog skupa ideja o tome kako treba upravljati svetom. Ovaj projekat je uspostavljen početkom 1980-ih, dostigao je prevlast 1990-ih da bi sredinom 2000-ih pretrpeo tri ključna udarca. Prvi je bila finansijska kriza 2007-08. i posledična kriza fiskalnog duga. Drugi je usledio 2016. sa Brexitom i pobedom Donalda Trumpa i njegove populističke, antiglobalističke agende. Došlo je i do jačanja levice sa obe strane Atlantika. 2022. smo doživeli relativno opadanje uticaja novih tehnologija. Finansijski i tehnološki sektor su delovi kapitalističke klase koji su najviše profitirali od neoliberalizma i prigrabili ogromno bogatstvo i moć uz velikodušnu podršku države. Pred nama je kraj tog sistema. Opstat će struktura izgrađena u poslednjih 40 godina, kao i moć tehnoloških i finansijskih mreža bez obzira na opadanje moći njihovih vlasnika. Ali sposobnost neoliberalne političke klase i finansijskih i tehnoloških elita da oblikuju društvene konsenzuse i javno mnijenje fatalno je erodirala. Peščanik/OpenDemocracy

 

23.09.2022. (12:00)

Business edition

Gavranović: kako se što bolje i kvalitetnije koristiti društvenim mrežama

Društvene mreže mogu postati sadržajnije, posebno kada se radi o poslovnoj svrsi.  Tvrtke bi se trebale više fokusirati na to kako biti društvene, a manje na to kako raditi na društvenim medijima. Društveni utjecaj utječe na sve kutove tvrtke i trebao bi biti više poput zraka (svugdje) nego poput vode (morate otići po nju). Prvi je korak stvaranje “arke”, odnosno tima koji će pomoći u osmišljavanju i provedbi strategije. Zatim slušanje i uspoređivanje, klijenti i konkurencija dat će vam dobar vodič. Važno je odrediti svrhu bivanja na društvenim mrežama. Odabrati metriku uspjeha, ali i brendirati se (Disney ne radi filmove već magiju, a Apple inovacije, a ne tehnologiju). Važno je imati i ljudske osobine, a ne entiteta u virtualnom svijetu. A dobro je i napraviti plan kanala, budući da svaka društvena mreža funkcionira različito. Ante Gavranović za Epohu.

22.09.2022. (18:00)

Znamo otprije, no valja ponoviti

Upotreba društvenih mreža ima veze s pogoršanjem mentalnog zdravlja

Postoji velik broj radova koji prikazuju korelacije između društvenih mreža i blagostanja, ali još uvijek malo znamo o uzrocima i posljedicama. Ljudi koji više koriste društvene mreže mogu postati depresivniji ili, obrnuto, oni koji su depresivniji mogu biti aktivniji na društvenim mrežama. Nedostaju pravi uzročni dokazi. Prikupljeni podaci novog istraživanja ukazuju da se pristup Facebooku poklapa s povećanjem teške depresije za 7% i anksioznog poremećaja za 20%. Uz to, veći postotak učenika simptome je liječio psihoterapijom ili antidepresivima. Ukupno, čini se da je negativan učinak Facebooka na mentalno zdravlje otprilike petinu veličine onoga što iskuse oni koji izgube posao. Bug

25.08.2022. (16:00)

Pažljivo dozirati

Potrebe koje zadovoljavamo koristeći društvene mreže

Kada koristimo društvene mreže, često to radimo automatski, bez puno razmišljanja o tome zašto nam to iskustvo treba te što nam ono u određenom trenutku pruža. Prepoznavanje najčešćih motiva i potreba koje zadovoljavamo uz pomoć društvenih mreža može nam pomoći u tome da ih koristimo na zdrav(iji) način. Mladi društvene mreže najčešće koriste u svrhu socijalizacije i komunikacije s vršnjacima. Konkretnije, kao motive vezane uz ovu potrebu mladi ističu činjenicu da većina njihovih prijatelja koristi društvene mreže, pa ih stoga i oni koriste. Ako isključivo na taj način zadovoljavamo svoju potrebu za bliskošću, to dugoročno može imati nepoželjan utjecaj na našu psihološku dobrobit i kvalitetu odnosa. Adolescenti često navode i dosadu te potrebu da im čim prije prođe vrijeme. ažno je osvijestiti i koristimo li društvene mreže kako bismo skrenuli pozornost s nekih neugodnih iskustava i osjećaja. Dobra svrha mreža su informiranje, učenje i usvajanje novih vještina jer pružaju brz i lak pristup aktualnim vijestima i informacijama. Medijska pismenost

22.08.2022. (12:00)

Novi načini za ubijanje dosade

Antidruštvene platforme sada rasturaju, a onda će postati ‘mainstream‘

Poparazzi, BeReal, Yubo, Locket, LiveIn i HalloApp samo su neki od novih igrača koji su odlučili zajahati na valu prezira prema društvenim platformama koje su postale iznimno toksične, udaljile se od svoje svrhe te energiju (i lovu) umjesto na stvaranje zajednice troše na smišljanje novih modela za zaradu i ganjanje tržišnog udjela. Njihov je cilj osvojiti generaciju Z. Primjerice, Poparazzi zasad ima 75 posto korisnika u dobi od 14 do 18 godina te 95 posto između 14 i 21 godinu. Iako sve društvene platforme imaju zajednički nazivnik – povezivanje prijatelja i stvaranje zajednice – trenutačni mainstream igrači i alternativci to čine na potpuno drukčiji način. Instagram je okrenut nekoj vrsti glamura, on pokazuje životni stil onih koji jesu i/ili žele biti bogati i slavni, a BeReal, primjerice, igra na kartu običnoga, svakodnevnoga. Lider

08.07.2022. (12:00)

Brze doze

Ovisnost o lajkovima: mladi koji učestalo objavljuju fotke svog uvježbanog tijela niske su samosvijesti

je jako važna da bismo se bolje snalazili i u virtualnom svijetu. Osoba koja objavljuje slike iz teretane i ponosno pokazuje svoje uvježbano tijelo radi to iz nekih svojih potreba koje želi zadovoljiti u virtualnom svijetu. Osoba niske samosvijesti kada je loše traži quick fix (brzo rješenje) – poseže za bilo čim u okolini što će brzo ukloniti njezinu nelagodu i učiniti da se osjeća ugodno. To može biti ista ova slika iz teretane na društvenim mrežama i praćenje reakcija drugih. Kada drugi “lajkaju” i prate naše objave, to u našem mozgu aktivira centar za nagrađivanje, što izaziva osjećaj ugode koji traje neko kraće vrijeme, a onda se gasi. Ako osjećaj ugode i zadovoljstva ne stvaramo kroz odnose i iskustva u stvarnom svijetu, nego smo jako usmjereni na mrežne objave i reagiranja, zbog načina na koji naš mozak reagira na virtualne povratne informacije osjećat ćemo jaku žudnju koja nas tjera da budemo prisutni na društvenim mrežama. Medijska pismenost