28.01. (17:30)

Autocenzura je isto isto cenzura

Komentar: I ministrica kulture ima pravo slobode govora, makar tvrdila neistinu

Sloboda govora, protivno ministričinim promišljanjima, nije rezervirana samo za neke i nije uvjetna. Povelju Europske unije o temeljnim pravima koja svojim člancima 8. – 11. štiti svakog od ovakvih nasrtaja na anonimnost, privatnost i slobodu govora. U Povelji se tako navodi da svatko, bio anoniman ili imenovan, ima pravo na slobodu mišljenja (čl.10.) i da svatko ima pravo na slobodu izražavanja (čl.11.). Sloboda govora pripada svakome i upravo zbog toga je ministrica u mogućnosti izreći tvrdnju koja ne može biti udaljenija od istine – piše u svom komentaru na Indexu odvjetnik Vlaho Hrdalo koji se bavi tom problematikom. Hrdalo se referira na intervju ministrice Nine Obuljen Koržinek u Večernjem u kojem je izjavila “Sloboda govora sloboda je osoba s imenom i prezimenom, a ne anonimaca”.

04.12.2017. (17:52)

Volimo znati sve o svima

LMD: Svi smo mi voajeri

Razvoj tehnologije i široka upotreba društvenih mreža stavila nas je u poziciju u kojoj smo istovremeno promatrani i promatrači. Naizgled bezazlen trend žrtvovanja kako vlastite, tako i tuđe privatnosti, državni su aparati spremni iskoristiti u svrhu kontrole i represije, a privatne kompanije jedva čekaju da iz njega izvuku maksimalnu zaradu. Le Monde Diplomatique

16.11.2017. (22:14)

Strogo kontrolirani mobiteli

Za samo 1.000 dolara preko mobitela se može pratiti svaki naš korak

Kako bi ilustrirali lakoću voajerizma pomoću weba, znanstvenici s University of Washington kupili su oglase od standardnih mreža i koristili ih kako bi točno utvrdili lokaciju i ponašanje osoba, sve za oko 1.000 dolara. Znanstvenici su iskorištavali način na koji nam se oglasi pokazuju kad god otvorimo neku aplikaciju ili posjetimo neki sajt preko smartphonea. Ovaj pokus naglašava ranjivosti u načinima na koje tehnološke kompanije skupljaju, raspačavaju i naplaćuju osobne informacije. Discover magazine

31.05.2017. (14:46)

Mister Who?

Zašto se na internetu više ne može biti anoniman?

BBC ima dosta dobar tekst o anonimnosti na internetu. Je li to nemoguć koncept u današnje doba ili se premalo trudimo? Istraživanja pokazuju da većina ljudi navodno žele privatnost no istovremeno malo čine kako bi je postigli, primjerice, uopće ne čitaju pravila na koja pristaju kada pristupaju nekoj aplikaciji ili mreži, već automatski daju pristanak, jednostavno ih nije briga.

05.04.2017. (09:52)

Zrno po zrno - borg

Švedska tvrtka radnicima pod kožu ugrađuje mikročipove

Švedska kompanija Epicenter svojim radnicima ugrađuje mikročipove ispod kože, što će, kaže tvrtka “omogućiti kvalitetnije korištenje poslovnih resursa i veću razinu sigurnosti”. Dosad je 150 radnika dobrovoljno ugradilo čip veličine zrna riže u šaku, a njime otvaraju pojedina vrata unutar prostora kompanije, kad se približe pisaču mogu printati dokumente koje su prethodno poslali, omogućuje plaćanje u kompanijinoj kantini itd. Pitanje je, nije li bezazlenije ljudima dati po narukvicu ili nešto tako?!? UPI, Futurism

22.02.2017. (06:14)

Prozor u intimu

EU: Windowsi 10 narušavaju privatnost, ljudi ne znaju na što pristaju

Europski regulatori koji se bave podacima i privatnošću poslali su Microsoftu pismo u kojem su izrazili zabrinutost oko načina na koji ta tvrtka prikuplja i pohranjuje podatke te kako o tome obavještava korisnike. Pismo se poslali još prošle godine i dosad nisu vidjeli rješenje problema – smatraju da Microsoft putem Windowsa 10 prikuplja podatke za raznovrsne svrhe, uključujući i oglašavanje te da bi Microsoft trebao jasno objasniti koje vrste osobnih podataka su u obradi te u koje svrhe. Bez tih informacija korisnici nemaju dovoljno spoznaja o tome o čemu daju pristanak, pa stoga taj pristanak nije valjan, kažu. Reuters

08.07.2016. (12:20)

Provjeravanje nečije povijesti pregledavanja na browseru je kao špijuniranje njihovih misli

06.07.2016. (06:10)

Tko nas to dirka

Građani zasuli državu žalbama zbog zadiranja u privatnost

Agencija za zaštitu osobnih podataka podnijela je Saboru izvješće o radu u 2015., u kojoj je zabilježila porast broja predmeta za 32%. Najviše je zahtjeva za zaštitom prava građana kojima su teleoperatori pokrenuli ovrhe na temelju ugovora koje nikada nisu sklopili. Bilo je i pokušaja naplate dugova od maloljetnika i slučaja kada su nezadovoljni poslodavci objavljivali osobne podatke o zaposlenicima. T-Portal