Jedna od šest osoba u svijetu je usamljena, a stotine tisuća umiru svake godine zbog toga, prema novoj analizi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Zabrinutost zbog epidemije usamljenosti pojavila se u popularnoj kulturi i politici posljednjih godina – a WHO-ova Komisija za društvenu povezanost pokušala je točno utvrditi tko je u riziku i što to znači za njihovo zdravlje, piše Euronews. Usamljenost najviše pogađa mlade, pokazuje izvješće, s oko 20,9 posto adolescenata i 17,4 posto odraslih mlađih od 30 godina koji kažu da se osjećaju usamljeno. U usporedbi s tim, usamljeno se osjeća 11,8 posto onih starijih od 60 godina. I usamljenost i društvena izolacija mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Povezuju se s procijenjenih 871 000 smrti godišnje, povećavajući rizik od moždanog udara, bolesti srca, dijabetesa, kognitivnog propadanja i lošeg mentalnog zdravlja. N1
Negdje oko četrdesete
Najusamljeniji smo – oko 40. godine

Zašto se usamljenost i krize javljaju na pragu četvrtog desetljeća života, bez obzira javlja li se u 38. ili 42 godini? Kako to da naš biološki sat točno zna kada nas treba “uvaliti” u depresiju? Ako pričamo o usamljenosti, ona se javlja – kako kaže Milica Jakšić, psihoterapeut iz Temenos centra – kada nismo u mogućnosti biti s nekim tko nam je emotivno važan i prirodno je da se javlja u okolnostima u kojima smo spriječeni da budemo s nama važnim bićima, piše Buka.