NASA snimila panoramske fotografije Marsa u najvišoj rezoluciji dosad - Monitor.hr
05.03.2020. (16:30)

Pa, ne vide se Marsovci?!?

NASA snimila panoramske fotografije Marsa u najvišoj rezoluciji dosad

NASA-in rover Curiosity napravio je panoramu sastavljenu od više od 1000 fotografija i sadrži 1,8 milijardi piksela. Za snimanje panorame korištena je kamera Mast, odnosno Mastcam, a prikazuje Glen Torridon, područje koje Curiosity istražuje već godinama.


Slične vijesti

Četvrtak (22:00)

Sunce naše

Ozbiljno se razmišlja o prijenosu sunčeve energije iz svemira

Europska svemirska agencija ovaj će tjedan utvrditi može li postojanje ogromnih solarnih farmi u svemiru funkcionirati i biti isplativo. Kako javlja BBC, razgovaralo se o tome kako električnu energija bežično emitirati iz orbite u milijune domova diljem svijeta. Konačni cilj je imati goleme satelite u orbiti, od kojih bi svaki mogao proizvesti istu količinu električne energije kao elektrana. Sunčeva energija, naime, može se puno učinkovitije sakupljati u svemiru jer nema ni noći ni oblaka. Nekoliko organizacija i svemirskih agencija ranije je razmatralo ovu ideju, ali projekt Solaris bio bi prvi koji bi postavio ozbiljne temelje za praktičan plan razvoja sustava za proizvodnju obnovljive energije u svemiru. Ako uspije, ovaj bi projekt bio revolucionaran u pogledu rješavanja pitanja nestašice energije u budućnosti. Green

18.11. (11:00)

Veliki nemir mi prouzročuje taj svemir

Crne rupe za koje znamo mogle bi biti crvotočine

Velika većina identificiranih crnih rupa poznate su ili po svojim gravitacijskim učincima na zvijezde oko njih, ili po mlazovima materijala koje izbacuju iz njihovih diskova. No, malo je vjerojatno da bismo znali radi li se o crvotočini. Međutim, ono što je primijećeno kroz Event Horizon teleskop moglo bi ukazivati na sjenu objekta koja bi mogla otkriti o čemu se radi. Međutim, ako se i radi o crvotočinama, one bi mogle izgledati i funkcionirati potpuno drugačije nego što smo navikli u sf literaturi i serijama. IFL Science

20.10. (14:00)

Ruka stvaranja

Teleskop Webb snimio poznate “Stupove stvaranja” značajno detaljnije nego Hubble

Jedna od najpoznatijih fotografija u povijesti astronomije, “Stupovi stvaranja”, nastala je davne 1995. godine, a snimio ju je svemirski teleskop Hubble. Na njoj vidimo “trozubac”, odnosno prema nekima, tri “surle”, što su oblici koje je formirala nakupina međuzvjezdanog plina i prašine u maglici Orla, udaljenoj 6.500-7.000 svjetlosnih godina od Zemlje i smještenoj u zviježđu Zmije. Druga zanimljivost novog pogleda na ovo “zvjezdano rodilište” su i krivudave crvene linije na rubovima nekih stupova, koje nalikuju lavi. Riječ e o mlazovima materijala koje mlade zvijezde izbacuju u svemir, a tamo se sudaraju s okolnim materijalom i stvaraju valove. Grimizna boja u njima označava visokoenergetske oblake vodika o okolini zvijezda, za koje se procjenjuje da su stare tek koju tisuću godina. Bug

13.10. (09:00)

William Shatner: Moj put u svemir trebao je biti slavlje, no umjesto toga osjećao sam se kao na sprovodu

06.10. (09:00)

Rakete su precijenjene, ajmo samo bacati stvari u svemir

Video: Pogledajte kako izbacuju razne predmete u svemir

Startup SpinLaunch udružio se s NASA-om i brojnim drugim partnerima kako bi istražili može li bacanje objekata iz “praćke” u nebo biti održiva alternativa lansiranju raketa na kemijski pogon. Prošli tjedan su dovršili deseti uspješan pokušaj koristeći njihov suborbitalni akcelerator u pustinji Novog Meksika. Njihovo posljednje lansiranje uspjelo je izbaciti brojne korisne terete u vlasništvu NASA-e, Airbusa, Sveučilišta Cornell i tvrtke za satelitsku dostavu Outpost. Glavni cilj bio je vidjeti može li osjetljiva znanstvena oprema na brodu preživjeti intenzivnu G-silu suborbitalnog akceleratora. IFL Science

06.09. (00:00)

I mi želimo biti dio svemira

Pokrenuta donatorska kampanja za CroCube: prvu hrvatsku “kockicu” u svemiru

Na platformi Croinvest pokrenuta je crowdfunding kampanja CroCube, koja ima cilj u svemir lansirati prvi hrvatski satelit. Iza projekta stoje tvrtka Spacemanic i udruga A3. Kockasti oblik nanosatelita savršeno odgovara našem najpoznatijem nacionalnom simbolu, prepoznatljivom u cijelom svijetu, crveno-bijelim kockicama (iako je izvorno riječ o kvadratićima). Želimo povećati interes za astronomiju i svemirske projekte uz jačanje (STEM) znanosti i visokotehnološkog poduzetništva. Želimo stvoriti platformu za osnivanje prvog svemirskog centra u Hrvatskoj, postaviti temelj za razvoj svemirskog sektora te omogućiti stvaranje bolje sutrašnjice za našu djecu, za novu generaciju znanstvenika, inženjera i istraživača svemira, tvrde organizatori kampanje. Bug

18.07. (13:00)

Mali korak za teleskop, ali velika poslastica za ljubitelje astrofotografije

Što nam znače slike dubokog svemira? Sa znanstvenog gledišta, mnogo

Prije nekoliko dana društvene je mreže preplavila pokusna slika, koju je snimio instrument za precizno pozicioniranje i održavanje položaja (Fine Guidance Sensor) teleskopa James Webb. Iako ta slika nije namijenjena znanstvenim istraživanjima, već je i ona pokazala moć teleskopa. Tu vidimo nekoliko zvijezda, a ostalo su doslovno tisuće galaksija. Radi se o galaksijama koje se nalaze iza skupa SMACS 0723 i direktan pogled prema njima je zaklonjen. Međutim, gravitacijsko polje skupa SMACS 0723 djeluje kao gravitacijska leća i zato ih ipak vidimo. Iako se još sa sigurnošću ne može reći koliko su točno udaljene te galaksije, ipak već sada znamo da su udaljene oko 13 milijardi svjetlosnih godina, što je doista vrlo blizu zori prostora i vremena. A sve to na području koje se svojom veličinom može usporediti s veličinom zrnca pijeska na ispruženoj ruci. Teleskop James Webb će moći snimati galaksije koje su udaljene i 13,5 milijardi svjetlosnih godina. Doista nas već na tom polju čekaju velika uzbuđenja! Lupiga

15.07. (14:00)

Stetoskop za svemir

Misteriozni “otkucaji srca” iz dubokog svemira snimljeni radioteleskopom u Kanadi

Tim znanstvenika pronašao je još jedan izvor FRB-a, koji dolazi iz galaksije udaljene nekoliko milijardi svjetlosnih godina od nas, a po mnogočemu je neobičan, čak i za neobičnu domenu kakva su brzi izboji općenito. Naime, ovaj se FRB signal ponavlja svakih 0,2 sekunde, u vrlo preciznom ritmu, a svaki od izboja traje i do 3 sekunde – stvarajući pritom ritam nalik otkucajima srca. Time je ovaj signal, službene oznake FRB 20191221A, postao i najduži tog tipa ikada otkriven, a dodatno produbljuje misterij FRB-ova kao takvih. Osim što ga od prosječnog do sada otkrivenog izboja razlikuje oko tisuću puta duže trajanje svakog “otkucaja”, signal je i oko milijun puta jači od signala pulsara ili magnetara u našoj galaksiji. Bug

05.07. (01:00)

To pije 'onaj gore'

Teleskopom otkrili najveću molekulu alkohola u svemiru

U promatranjima, objavljenim u časopisu Astronomy & Astrophysics ovdje i ovdje identificirana su dva izomera: normalni propanol koji je prvi put otkriven u području stvaranja zvijezda te izopropanol, ključni sastojak sredstva za dezinfekciju, koji nikad prije nije viđen u međuzvjezdanom obliku. Ova bi otkrića trebala rasvijetliti kako nastaju nebeska tijela poput kometa i zvijezda. “One su nalik jedna drugoj i fizički se ponašaju na vrlo sličan način, što znači da bi te dvije molekule trebale biti prisutne na istim mjestima u isto vrijeme”, objašnjava astrokemičar Rob Garrod sa Sveučilišta u Virginiji. “Jedino otvoreno pitanje su točne količine – to čini njihov međuzvjezdani omjer daleko preciznijim nego što bi bio slučaj za druge parove molekula.” Bug