NASA snimila panoramske fotografije Marsa u najvišoj rezoluciji dosad - Monitor.hr
05.03.2020. (16:30)

Pa, ne vide se Marsovci?!?

NASA snimila panoramske fotografije Marsa u najvišoj rezoluciji dosad

NASA-in rover Curiosity napravio je panoramu sastavljenu od više od 1000 fotografija i sadrži 1,8 milijardi piksela. Za snimanje panorame korištena je kamera Mast, odnosno Mastcam, a prikazuje Glen Torridon, područje koje Curiosity istražuje već godinama.


Slične vijesti

Danas (10:00)

Večera za astronaute

Tvrtka SpaceVIP najavljuje revolucionarno iskustvo: prvi obrok s Michelinovom zvjezdicom u svemiru

U partnerstvu s poznatim kuharom Rasmusom Munkom, iz poznatog restorana Alchemist koji ima dvije Michelinove zvjezdice, a njegov restoran iz Kopenhagena smatra se jednim od pet najboljih na svijetu, SpaceVIP će 2025. ponuditi šestero avanturista nezaboravnu večer na stratosferskoj avanturi. Let će trajati šest sati, pružajući putnicima priliku za nevjerojatne poglede i ekskluzivni gastronomski doživljaj na svemirskom brodu Neptune. Cijena? Astronomska – 495.000 dolara po osobi. Osim gastronomskog užitka, ova misija također podržava svemirsko istraživanje, s cjelokupnim prihodom koji će biti doniran zakladi Space Prize Foundation. (Forbes)

Subota (08:00)

Čija je ono zvijezda?

Eksplozija zvijezde bit će vidljiva golim okom: Kroz par mjeseci očekuje nas spektakl na nebu

Novi sustav zvijezda, smješten 3.000 svjetlosnih godina udaljeno od Zemlje, kroz par mjeseci postat će vidljiv golim okom. Prema izvještaju službene NASA stranice, na nebu iznad Zemlje odvit će se jedinstven događaj jer se ovakva eksplozija nove događa samo otprilike svakih 80 godina. Nova, T Coronae Borealis, posljednji put eksplodirala je 1946. godine, a astronomi vjeruju da će to ponovno učiniti između veljače i rujna 2024. godine. Postavilo se i pitanje kako zvijezda može eksplodirati više puta, no sve ovisi o vrsti eksplozije. Ovaj “izljev nove” dat će promatračima zvijezda rijetku priliku da svjedoče svjetlini sličnoj Sjevernoj zvijezdi, također poznatoj kao Polaris. Trebao bi biti vidljiv golim okom nekoliko dana i malo više od tjedan dana s pomoću dalekozora prije nego što ponovno potamni, možda za još 80 godina. Green

Petak (19:00)

Goodness gracious, great balls of fire

Približava nam se “Vražji komet”, astronomska pojava koja se viđa svakih nekoliko desetljeća

Službeno poznat kao komet 12P/Pons-Brooks, nebeski će objekt najbliže proći pored Sunca 21. travnja, dolazeći unutar 74,4 milijuna milja (119,7 milijuna kilometara) od naše zvijezde. Komet će tada najbliže proći Zemlju 2. lipnja, ali će biti 139,4 milijuna milja (224,4 milijuna kilometara) udaljen od našeg planeta i neće predstavljati rizik. Neobičan rogati komet bit će vidljiv na noćnom nebu ostatak ožujka, a astronomi očekuju da će se takozvani vražji komet pojaviti i tijekom potpune pomrčine Sunca 8. travnja. Komet je tijekom proteklih osam mjeseci doživio brojne eksplozije, uzrokujući izbacivanje plina i prašine. Iako takva ispuštanja nisu neuobičajena kod kometa, a oblik polumjeseca ili Pac-Mana primijećen je kod drugih, teško je reći što je normalno. Kometi su komadi prašine, stijena i leda, zapravo zamrznuti ostaci formiranja Sunčevog sustava. Također sadrže smrznute elemente kao što su ugljični dioksid i ugljični monoksid. N1

Petak (12:00)

Nema više krivog skretanja

Europski sateliti Zemlju će snimati precizno do u milimetar i omogućiti bolju navigaciju

Europska svemirska agencija najavila je potpisivanje ugovora vrijednih 233 milijuna eura s nekoliko europskih kompanija za razvoj novih satelitskih sustava za navigaciju. Genesis i LEO-PNT, dvije ključne misije, ciljaju stvaranje najtočnijeg koordinatnog sustava za navigaciju našim planetom. Genesis, s lansiranjem prvog satelita planiranim za 2028., će omogućiti snimanje Zemlje s neviđenom preciznošću do milimetra. LEO-PNT će testirati nove frekvencije i signale za još otporniji i točniji sustav. Ambiciozni rokovi zahtijevaju lansiranja već za 20 mjeseci, s konstelacijom dovršenom prije 2027. godine. (Bug)

20.03. (19:00)

Susjedni planet

I Marsova jezgra je tekuća i metalna, ali manja i gušća nego što se mislilo

Seizmički valovi generirani udarom meteorita u drugu stranu Marsa od NASA-ina landera InSight dali su nove podatke o dubokoj unutrašnjosti Crvenog planeta. Novi seizmički podaci ukazuju na prisutnost do sada nepoznatog sloja rastaljenog kamenja koji okružuje tekuću metalnu jezgru – najdublju komponentu planeta – koja je manja i gušća nego što se prethodno procjenjivalo, objavili su znanstvenici. Udar meteorita koji se dogodio u planinskom području Marsa pod nazivom Tempe Terra 18. rujna 2021. izazvao je potres magnitude 4,2 i ostavio krater širok oko 130 metara. Ponašanje valova pokazalo je da prethodnim procjenama Marsove unutrašnjosti nešto nedostaje – prisutnost rastaljenog silikatnog sloja debelog oko 150 km koji okružuje jezgru. Za razliku od Marsa, Zemlja nema rastaljeni sloj oko svoje jezgre. HRT

20.03. (14:00)

Prevrtljiva znanost

Nova teorija sugerira da tamna tvar možda uopće ne postoji

Fizičar Rajendra Gupta, poznat po kontroverznim idejama, predstavio je svoj novi model kozmosa koji dovodi u pitanje postojeće shvaćanje tamne tvari. Standardni kozmološki model sugerira da vidljiva materija čini samo mali dio svemira, dok tamna tvar čini većinu, s tamnom energijom koja pokreće ubrzano širenje svemira. Međutim, prema Guptinoj teoriji, sile prirode se smanjuju tijekom vremena, što objašnjava ubrzano širenje, umjesto tamne energije. Guptin model također izaziva prethodne pretpostavke o starosti svemira, tvrdeći da je gotovo dvostruko stariji nego što se dosad smatralo. Dok neki znanstvenici podržavaju ovaj novi pristup, drugi ističu potrebu za daljnjim istraživanjem i dokazima. (Bug)

09.03. (20:00)

Zemaljski život van Zemlje

Na Mjesecu ima života. Donijeli su ga ljudi

Prije nešto više od pet godina, 22. veljače 2019., svemirska sonda bez ljudske posade Beresheet, koju su izgradili SpaceIL i Israel Aerospace Industries, postavljena je u orbitu oko Mjeseca. Beresheet je trebao postati prva privatna svemirska letjelica koja će izvesti meko slijetanje na Mjesec, međutim, nakon više tehničkih problema srušio se na površinu Zemljinog satelita i raspao u komadiće koji su se rasuli u krugu od 100-tinjak metara. Među raznim teretima na Beresheetu našli su se i tzv. vodeni medvjedići, poznati kao tardigrade. Te mikroskopske životinjice, koje dijele pretka s kukcima, također se nazivaju dugoživcima jer imaju sposobnost preživljavanja u najsurovijim klimatskim uvjetima, uključujući i svemir. Štoviše, mogu se vratiti u život desetljećima nakon što su potpuno dehidrirali. Index

27.02. (21:00)

Zajedno sa Suncem

Kako zapravo izgleda kretanje planeta Sunčevog sustava


Da, Sunce – zapravo, cijeli naš solarni sustav – kruži oko središta galaksije Mliječne staze. Krećemo se prosječnom brzinom od 828 000 km/h. Ali čak i pri toj visokoj stopi, i dalje nam treba oko 230 milijuna godina da napravimo jednu potpunu orbitu oko nje. StarChild

18.02. (23:00)

Svijet im nije dovoljan

Međunarodna svemirska stanica prestat će funkcionirati, nove će financirati privatne tvrtke

Međunarodna svemirska stanica – ISS – spomenik je jedne ere, optimističnog pogleda u budućnost koji je vladao nakon završetka hladnog rata i pada željezne zavjese. Zašto je tako teško održati svemirsku stanicu u orbiti u nedogled? Zašto ISS ne bi ostao u svemiru i služio kao muzej ili bio nadograđivan i popravljan kao Tezejev brod? Odgovor je vrlo jednostavan i prozaičan – zamor materijala. Uz 15,5 orbita oko Zemlje svakoga dana, ISS se 15 puta dnevno prži na suncu, a potom 15 puta dnevno ledi u hladu. Svaka promjena dan-noć znači novo širenje ili stezanje nosive strukture i komponenata stanice, 465 puta svakog mjeseca, gotovo 170.000 puta svake godine. Kritičari tvrde kako će NASA za ono što ima danas uz vlastitu stanicu plaćati više, a dobiti manje. NASA-ini astronauti bit će podstanari u orbitalnim laboratorijima privatnih poduzetnika. To javno-privatno partnerstvo već je počelo funkcionirati na polju transporta astronauta i dostave zaliha i opreme.  Novosti

12.02. (11:00)

Moramo početi gledati kamo ćemo se preseliti

Otkrivena nova super-Zemlja u relativnoj astronomskoj blizini

Egzoplanet nazvan TOI-715 b udaljen je od nas “samo” 137 svjetlosnih godina, što je potpuno nedostižna udaljenost za našu tehnologiju, ali prilično blizu za svemirske uvjete. Njegovo otkriće uznemirilo je astronomsku zajednicu, piše portal earth.com, jer se radi o takozvanoj “super-Zemlji”, planetu koji se nalazi u tzv. konzervativno naseljivoj zoni oko svoje matične zvijezde. Planeti unutar te zone mogu održavati temperature koje omogućuju postojanje tekuće vode, što je ključno za stvaranje i opstanak života kakvog poznajemo. Osim vode, važna je i atmosfera. Astronomi koriste super-Zemlje kako bi opisali planete koji su masivniji od Zemlje i imaju do deset puta veću masu, a mogu se sastojati od plina, kamena ili kombinacije oba. Prema NASA-i, do sada ih je u našoj galaksiji otkriveno 1682. N1