NASA: Zemlja danas ima više zelenih površina nego prije 20 godina - Monitor.hr
08.04.2022. (20:00)

Zeleno-plavi planet

NASA: Zemlja danas ima više zelenih površina nego prije 20 godina

“Global greening” ili globalno ozelenjavanje prvi su otkrili istraživači sa Sveučilišta u Bostonu sredinom 1990-ih. Naime, sateliti koji kruže oko Zemlje (MODIS) pružaju podatke visoke rezolucije, pomažući istraživačima da prate što se događa sa Zemljinom vegetacijom. Danas ima oko dva milijuna kvadratnih kilometara više zelenih površina nego prije 20 godina, što je povećanje od 5 %. Zelene površine su se povećavale u prosjeku za 2,3 % po desetljeću. Zemlje koje su najviše pridonijele ozelenjavanju su Kina (11%), Indija (7%), EU (5%), Kanada (4%), Rusija (4%), Australija (3%), Sjedinjene Američke Države (3%) i Meksiko (2,5%). “Kina i Indija čine trećinu ozelenjavanja, što je zanimljiv podatak s obzirom na to da se često govori kako ove zemlje provode degradaciju i eksploatiraju prirodne resurse“. Green


Slične vijesti

28.03. (19:00)

Zato nam se više vrti u glavi

Klimatske promjene usporile rotaciju Zemlje


Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, klimatske promjene su prouzrokovale usporavanje rotacije Zemlje. Topljenje polarnog leda rezultiralo je redistribucijom mase na planetu, što je utjecalo na brzinu vrtnje. Dok je prije planirano uvođenje negativne prijestupne sekunde 2026., sada se predviđa da će se to dogoditi oko 2029. godine. Stručnjaci upozoravaju da su mogući problemi s računalnim sustavima zbog ove promjene te ističu da su klimatske promjene izazvale neobične fenomene, pokazujući da živimo u turbulentnim vremenima. (Index)

22.11.2023. (21:00)

Natrag u Pangeu. Živi bili pa vidjeli

Video: Kako bi Zemlja mogla izgledati prema teoriji pomicanja tektonskih ploča


Ukratko, neki će se kontinenti u idućih par desetaka (i stotina) milijuna godina spojiti, neka će mora nestati, dio kopna će se proširiti, a većina promijeniti svoj trenutni oblik. Twitter

21.10.2023. (10:00)

Prekardašili smo

Može li se „sve“ mjeriti? Može: Izveli devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta

Naša je Zemlja složen sustav u kojem sve na sve utječe: vode na stijene i stijene na vode, živo na neživo i neživo na živo; život na Zemlji ovisi o zračenju Sunca, erupcijama vulkana, potresima, poplavama, sušama, kišama i snjegovima. Može li se izmjeriti jesmo li i koliko smo blizu propasti? Pitanjem koliko smo uspjeli promijeniti život na Zemlji sustavno se pozabavila veća skupina znanstvenika te je rezultate svojih istraživanja objavila u rujanskom broju časopisa Science. Advances. Devet je granica (boundaries) unutar kojih je moguć normalan život na Zemlji, a mi smo ih prekoračili već šest: udio ugljikovog dioksida, ubrzano izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, preopterećivanje okoliša dušikom i fosforom, utjecaj sintetskih tvari… Nenad Raos za Bug.

24.06.2023. (00:00)

Dok ne presuši bunar

Nova studija: čovječanstvo ispumpava toliko vode iz tla da se pomiče Zemljina os

Nova studija procjenjuje da je između 1993. do 2010. godine crpljenje podzemne vode i posljedično podizanje razine mora uzrokovalo pomicanje Zemljine osi za oko 76 centimetara. Svaka masa koja se kreće površinom Zemlje može promijeniti os rotacije, a ovo je direktna posljedica ljudskih aktivnosti. Veličina pomicanja uzrokovana crpljenjem podzemnih voda utječe na duljinu dana i godišnja doba. Prema ovoj analizi, znanstvenici procjenjuju da se zbog toga Zemljina os pomiče za nešto manje od 5 centimetara godišnje. Telegram

27.02.2023. (12:00)

Zemlja kao lutka babuška

Naš geolog sudjelovao u otkriću najdublje jezgre naše planete

Kad bismo mogli sa Zemljine unutarnje jezgre maknuti cijeli plašt, kad bismo odgrnuli zemlju s nje, zasjala bi kao Sunce jer je temperatura dolje oko 5500 stupnjeva. Hipoteza o postojanju najdublje jezgre postavljena je još početkom ovog stoljeća, no zbog činjenice da se unutarnja jezgra, metalna kugla u čvrstom stanju koja je uronjena u vanjsku, tekuću jezgru, nalazi na dubinama većim od 5000 kilometara, dosadašnje metode mjerenja nisu bile dovoljno razvijene. Matematičkim izračunima može se jako precizno izmjeriti koliko jednom seizmičkom valu treba za prolazak kroz Zemlju do svoje antipodalne točke na drugom kraju svijeta. Kako se to može predvidjeti, može se i izračunati kolika su odstupanja. ‘Ako valovi malo kasne, to znači da su prošli kroz nešto, neki materijal koji ih usporava’. Naš geolog Hrvoje Tkalčić s australskog Nacionalnog sveučilišta za Tportal.

25.02.2023. (00:00)

Turizam na vlastitu odgovornost

Najopasnija mjesta za ozbiljnu avanturu

Dolina smrti, mjesto na području Nevade i Kalifornije, mjesto je s najvišom izmjerenom temperaturom na planetu (56 stupnjeva), zatim tu su turistički obilasci vulkana na Havajima, Zmijski otok na Brazilu, Skellig Michael planina u Irskoj, jezero Natron u Tanzaniji koje životinje pretvara u kamen, Ojmjakon u Siriji je najhladnije mjesto na Zemlji, pustinja Danakil u Etiopiji, obala Kosti u Namibiji, Vrata Pakla u Turkmenistanu i Sjeverni Sentineli, otoci u sklopu Andamana su najopasnija mjesta na svijetu koja možete posjetiti. Earthology 365

23.02.2023. (17:00)

Tamo dolje, đavoli se kote

Analizom potresnih valova potvrdili postojanje metalne kugle u središtu Zemlje

Ne tako davno, Zemljinu unutrašnjost dijelili smo na četiri dijela: relativno tanku koru (debljine u prosjeku 30–35 km), ogromni plašt, vanjsku (tekuću) i unutarnju (čvrstu) jezgru. Početak ovog stoljeća donio je pretpostavku da u samom središtu Zemlje postoji još jedan ‘sloj’, tj. da se čvrsta unutarnja jezgra može dalje podijeliti na dva dijela. Upravo unutar te jezgre sada je, inovativnom metodom i prvi puta u povijesti seizmologije, potvrđeno postojanje još jedne središnje metalne kugle. Za to je otkriće bilo potrebno osmisliti i sasvim novu metodu proučavanja seizmičkih valova. Bug

26.12.2022. (09:00)

Plodovi naše zemlje

Zemljišta u Hrvatskoj među najjeftinijima u cijeloj EU

Prosječne cijene jednog hektara obradivog zemljišta u 2021. kretale su se od niskih 3.661 eura u Hrvatskoj do 47.290 eura u Luksemburgu. Ovi podaci se odnose na devetnaest država članica Europske unije za koje su dostupni podaci za 2021. godinu. Ovaj raspon će vjerojatno biti još širi, jer je, primjerice, prosječna cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Nizozemskoj u 2020. bila 71.225 eura, a za 2021. ta zemlja još nema dostupne podatke. Na regionalnoj razini najviše su bile u španjolskoj regiji Kanarski otoci. Prosječno su iznosile 120.477 eura/ha. Najniža vrijednost je bila u švedskoj regiji Övre Norrland gdje je prosječno dostignuto 1.882 eura. Na cijene utječu mnogi faktori, poput zakona i klime, ali i kvalitete same zemlje, nagiba i drenaže terena. A tu su i ponuda u odnosu na potražnju. Agroklub

24.12.2022. (00:00)

I dan smo si uspjeli skratit

Klimatske promjene su vjerojatno utjecale na to da se Zemlja brže okreće

Kako tvrdi LiveScience, Zemlja se doista okreće brže. To znači da su dani u 2020. bili relativno kraći, astronomski gledano, nego prethodne godine. Uobičajeno, Zemlji treba prosječno 86 400 sekundi da se okrene oko svoje osi, ili napravi punu jednodnevnu rotaciju, iako je poznato da tu i tamo fluktuira. Ali u 2020. dani su bili dosta kraći. Prema TimeandDateu, posljednji put da je svaki dan u godini bio kraći od 86 400 sekundi bilo je davne 1937. godine. Međutim, u 2020. taj je rekord oboren 28 puta. Određeni čimbenici mogu utjecati na to koliko se brzo ili sporo Zemlja okreće. Ovi čimbenici nisu nebeskog podrijetla, kao što bi se moglo vjerovati, već su rezultat vremenskih obrazaca i drugih atmosferskih promjena na samom planetu. Drugim riječima, klimatske promjene izgledno mogu utjecati na rotaciju planeta. Green