Nautički turizam u Jadranu uništava “pluća Mediterana” - Monitor.hr
06.10.2023. (07:00)

Tu nam travu ipak nemojte kositi

Nautički turizam u Jadranu uništava “pluća Mediterana”

Unazad nekoliko godina u Hrvatskoj se intenzivirao proces kartiranja i praćenja morskih staništa na čiju se zaštitu država obvezala implementacijom Direktive o pticama i Direktive o staništima, dokumentima Europske unije na kojima se zasniva zaštita prirode. Među 32 vrste poseban je naglasak stavljen i na morsku cvjetnicu, endem Sredozemnog mora, čiju ugrozu stvara jedino čovjek. Riječ je o svojevrsnoj „tvornici“ kisika; procjena je da u njenim livadama obitava 20 posto poznatih sredozemnih vrsta, a na njenim listovima čak 30 vrsta alga. Uništavanje posidonije u Hrvatskoj događa se na dnevnoj bazi, a najintenzivnije je u ljetnom periodu kada se Jadransko more nakrca nautičkim plovilima. Smanjenje livada ne samo te vrste, nego i ostalih morskih cvjetnica koje su bitne za morsku bioraznolikost, većini je nevidljiva te tome najviše svjedoče istraživači i ronioci koji sudjeluju u projektima čija je svrha njihova zaštita. Faktograf


Slične vijesti

Srijeda (14:00)

Iz Crvenog mora s ljubavlju – za monokulturu i ekološku paniku

Alga koja jede Jadran: Invazivna vrsta širi pipke do Biševa i Kornata

Invazivna smeđa alga Stypopodium schimperii, došljak iz Crvenog mora, u rekordnom roku prekrila je dno oko Visa i počela gušiti autohtone vrste. Bez prirodnih neprijatelja i s potencijalno otrovnim spojevima, stvara zelenu pustinju na dnu Jadrana. Znanstvenici su nemoćni, rezervati već zaraženi, a širenje prema ostatku Jadrana djeluje nezaustavljivo. Nada se svodi na čudo – ili barem na alge koje same nestanu, kao što se dogodilo s jednom drugom invazivnom vrstom. Jadran je najhladniji dio Sredozemnog mora i zbog svoje čistoće i bioraznolikosti omiljen među turistima, a ove bi alge mogle učiniti štetu i na tom području, uz gospodarstvo i već spomenute druge vrste. Index

06.07. (12:00)

U plićaku 30 stupnjeva – i riba traži klimu

Jadran se kuha: more sve toplije, a rješenja sve hitnija

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT

03.07. (00:00)

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

19.06. (15:00)

Možda razmisliti o apartmanu malo dalje od prvog reda do mora

Do kraja stoljeća razina Jadrana narast će i do pola metra, poplave će biti trideset puta češće

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

23.05. (20:00)

Kad more procvjeta, turizam uvene

Zeleno more, crveni alarm: cvjetanje algi u Jadranu sve češće i opasnije

More uz obalu sjevernog i središnjeg Jadrana ovih je dana postalo živozelene boje zbog masovnog cvjetanja algi, vidljivog čak i iz svemira. Copernicus je objavio satelitske snimke, a znanstvenici upozoravaju na rizike za morski život, ribarstvo i turizam. Cvjetanje potiču klimatske promjene, toplije more i oborine koje donose hranjive tvari iz rijeka, osobito Poa. Fenomen je prirodan, ali sve češći i intenzivniji, a njegovo praćenje i upravljanje ključni su za zaštitu okoliša i gospodarstva. Hrvatski istraživači izlaze na teren kako bi utvrdili razmjere i posljedice. Index

22.08.2024. (00:00)

Nisu samo cijene koje će nam otjerati turiste

Razočarani turisti u Istri: cvjetanje mora ispraznilo plaže

Na morskoj površini ponovno se pojavila smeđa sluz koja nastaje jer u moru ima mnogo organske tvari bogate polisaharidima – to su složeni šećeri, koje najvećim dijelom oslobađa biljni plankton. Prvi spomeni cvjetanja mora u Jadranu datiraju iz 18. stoljeća. Fenomen nije opasan, no zbog smeđeg sloja na površini mora mnogi su turisti dane uz more radije provodili na suhom nego u vodi. Mulj je praktički ispraznio plaže. “Nitko više ne ulazi u more, svi su na bazenima”, požalili su se posjetitelji u Poreču. N1

03.08.2024. (10:00)

Svatko se usidruje gdje mu se hoće

Svake godine sve više brodova zatrpava Jadran bez planiranja nosivog kapaciteta mora, šteti ekosustavu

Hrvatska čarter flota među najvećima je u svijetu, a broj plovila koji boravi na Jadranu tijekom turističke sezone već sada značajno prelazi postojeće kapacitete vezova. Brodovi se slobodno mogu sidriti gotovo svugdje, neiskusni nautičari nepotrebno vuku sidra po dnu i uništavaju izuzetno vrijedne livade posidonije. “Lobiramo za postavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta koja imaju minimalan utjecaj na krajobraz i morska staništa. Ona trebaju biti važan dio strategije razvoja nautičke infrastrukture zbog zaštite podmorja”, ističe Matea Špika iz udruge Sunce koja ovoga ljeta provodi kampanju edukacije o odgovornom sidrenju. H-alter

13.07.2024. (19:00)

K'o pišalina

Ni kupanje ne donosi osvježenje: U nekim dijelovima Jadrana more ‘ključa’ na 28 stupnjeva

Toplinski val, koji je zahvatio cijelu južnu Europu, ne prate samo meteorolozi i klimatolozi u našoj regiji, već i svjetski stručnjaci. Na meteorološkoj stranici Severe Weather Europe, najavili su tako da će neka područja južne i istočne Europe pogoditi temperature više i od 40 stupnjeva Celzijevih, a posebno su kao kritično područje istaknuli Italiju i središnji Balkan. Da su temperature ekstremne, dokazuje i podatak o visokim temperaturama mora, koja na nekim mjestima u Istri i na Kvarneru prelazi i 28 stupnjeva. Kako podaci na govore, najtoplije more je uz Crikvenicu, Malinsku, Pulu i oko Mljeta. U Dalmaciji u Splitu je izmjerena temperatura mora od 27, a u Šibeniku i Zadru prelazi 26 stupnjeva. Green