‘Ne možemo živjeti bez kozmosa’ pobjednik Animafesta
‘Ne možemo živjeti bez kozmosa’ Konstantina Bronzita osvojio je Grand Prix za najbolji film u kategoriji Velikog natjecanja – kratkometražni film, na sinoć završenom Animafestu. “Riječ je o naoko jednostavnoj i klasičnoj priči koja kroz majstorski izvedeno čisto vizualno pripovijedanje, nijanse i detalje donosi razvoj dubokog prijateljstva, skršenog gubitkom i žaljenjem” – obrazložio je žiri nagradu.
Svaki je od članova žirija dodijelio i vlastito posebno priznanje najboljem kratkometražnom filmu u Velikom natjecanju: Veljko Popović filmu ‘Čovjek na stolici’ Dahee Jeong “za dubinu misli, pjesničku kvalitetu i besprijekornu izvedbu”, a Jayne Pilling filmu ‘Moje drago tijelo’ autora Calvina Antoinea Blandina zbog “vrlo posebnog dizajna, čija struktura i mizanscena odražavaju i snažno prenose zbunjenost i emocionalni vihor protagonista”. Chris Landreth posebno je priznanje dodijelio filmu ‘Mjesečar’ Theodorea Usheva, filmu “lude apstraktne ljepote, koji možda podsjeća na Miróa, možda naginje McLarenu, no pleše u nekom svojem posve originalnom ritmu, pokazujući koliko radosti može donijeti čista apstraktna animacija”, a Yumi Joung filmu ‘Grumeni’ (Andreas Hykade), koji “donosi jednostavan, a opet živopisan prikaz tematike ovisnosti. Isprva minimalistički, slatki stil lako navodi gledatelja da misli kako gleda ležeran film. Međutim, prema kraju, kivi u mraku pruža inteligentnu i snažnu sliku pojedinca u modernom društvu.” Leslie Felperin smatra da je ‘Gospodar’ (Riho Unt) “iznimna studija psihologije životinja i pokreta životinja, kao i veličanstven uradak lutka-animacije, jezovit i nesvakidašnji uradak koji se usuđuje biti krajnje iskren i potpuno beznadan. Jedan od najdirljivijih filmova iz konkurencije, ovaj me je film najdulje pratio i progonio u snovima.”
Isti je žiri dodijelio još dvije nagrade. Nagrada Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetničko postignuće ide filmu ‘Svijet sutrašnjice’ Dona Hertzfeldta, a u obrazloženju stoji da taj film predstavlja “veličanstveno, zastrašujuće i neodoljivo duhovito propitivanje sjećanja, nostalgije i što to znači biti čovjek.” Nagradu Zlatko Grgić za najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije žiri je jednoglasno dodijelio filmu ‘Amélia i Duarte’ autorica Alice Guimarães i Mónice Santos, jer je “na vrlo mnogo razina pogodio točno ono što je važno kod neobične inovativne animacije”. Film je nagradu dobio za poetičnu radnju, tečnu priču, glumu, prekrasnu piksilacijsku tehniku i cjelovit emotivni dojam.
Grand Prix za dugometražni film osvojio je ‘Dječak i svijet’ Alêa Abreua. Žiri, u sastavu Jung Henin, Siniša Juričić, Mihai Mitrica, u obrazloženju je naveo kako se film “inovativno koristi umjetnošću, spaja i političke i emotivne osjećaje i vodi nas na šaroliko putovanje”. Isti je žiri dodijelio i Posebno priznanje dugometražnom filmu ‘Prevarant’ (Sang-ho Yeon) “zato što je putem beskompromisne režije tako dobro izrazio tamnu stranu ljudske prirode i njezina ponekad isprazna uvjerenja.”
Jung Henin, Siniša Juričić i Mihai Mitrica odlučivali su i o najboljem filmu u Natjecanju hrvatskog filma. Nagradu je u toj kategoriji dobio je ‘Život s Hermanom H. Rottom’ redateljice Chintis Lundgren, s obrazloženjem da je riječ o animaciji “koja nam donosi priču o jednom nemogućem odnosu uz pomoć vrlo inteligentnog spoja glazbe, animacije i mnogo humora“. Posebno priznanje žiri je dodijelio Brunu Razumu za ‘Tajni laboratorij Nikole Tesle’, film koji se “inteligentno koristi stop-animacijom kako bi ispričao novu priču o Frankensteinu“.
Nagradu Dušan Vukotić za najbolji studentski film dobio je Stephen McNally za ‘U međuvremenu’. Članovi žirija za ovu kategoriju, Vassilis Kroustalis, Branka Benčić i Max Hattler, obrazložili su nagradu sljedećim riječima: “Ovaj film kirurški precizno prikazuje živote četiri usamljene osobe, od kojih se svaka razlikuje drugačijim dizajnom likova i pozadinskom paletom boja, no istodobno svi upadaju u univerzalne ljudske nevolje. Izvrsne kamere, montaže i dobro promišljene uporabe animacijskih tehnika, U međuvremenu prenosi jedinstvenu priču podcrtanu hrabrošću i empatijom prema likovima.”
Žiri je dodijelio i dva posebna priznanja: filmu ‘Cjelina’ (William Reynish) “za sposobnost da pretvori inače konvencionalnu temu prekida u svjež, vizualno bogat, višeslojan i pripovjedački angažiran animirani uradak” te filmu ‘Poslijepodnevni sat’ (Seo-ro Oh) jer “savršeno opisuje temu pospanosti, u obliku četverominutnog animiranog eseja.”
Isti je žiri odlučivao i o najboljem filmu u kategoriji Natjecanja namjenskog filma, te je laureatom proglasio ‘Paradise Awaits’ Tomeka Duckija, koji “donosi nov pogled na slavnu priču o izgonu iz Raja kao o menažeriji izvanredno privlačnih transformacija slika i oblika, prekrasno podcrtavajući izvorni koncept podzemnog tuluma za grešnike.”
Najbolji site-specific animirani rad, o kojem su između 16 odabranih za medijsku fasadu MSU-a odlučivali Leila Topić i Daniel Šuljić, jest ‘Microphobia’ autorice Nikki Schuster.
Najbolji film u programu za djecu i mlade, o kojem je odlučivao dječji žiri u sastavu Magdalena Obajdin (8), Mia Grubišić (8), Marta Merlić (10), Borna Benčić (14), Matija Piralić (17), jest ‘Dar’ redatelja Jacoba Freya, “jer film kroz priču pokazuje kako često zbog svojih nedostataka gledamo samo vrata koja su nam zatvorena, ne primjećujući da ima drugih sličnih nama koji nam mogu pomoći. Neočekivani obrat na kraju filma zaokružuje njegovu izvrsnost koja se očituje ne samo kroz priču i pouku već i stil animacije i boje.”
Mladi su dodijelili i posebno priznanje filmu ‘Lune’ Patricka Delagea i Tome Lerouxa, koji “na način razumljiv ne samo dobnoj skupini kojoj je namijenjen humoristično prikazuje kako se plišana igračka brine za bebu. Uz sve pohvale animacijskoj tehnici i stilu, žiri je najviše oduševljen zvukovima i glasovima te likovima u filmu.”
Tradicionalno, i publika je odabrala svoje favorite. Nagradu Mr. M dobio je kratkometražni ‘Priča o medvjedu’ Gabriela Osoria, dok je istu laskavu nagradu u kategoriji dugometražnog filma osvojila ‘Pjesma mora’ Tomma Moorea.