Neizvjesna plinska budućnost Hrvatske - Monitor.hr
02.06. (22:00)

Ne žele da plin više bude 'in'

Neizvjesna plinska budućnost Hrvatske

Najmlađa članica Europske unije još uvijek odmjerava trošak napuštanja fosilnih goriva i rizik svoje ovisnosti o njima. Posjedujemo i svoja ležišta nafte i plina, premda to nitko više ne spominje, jer je riječ o resursima koji su kroz politički kriminal prepušteni jednoj inozemnoj kompaniji. Pokraj klimatskih aktivista, zabrinjava i nedavna studija Bloomberga koja kazuje kako su nove investicije u Europi glede LNG terminala budući promašaji. Zelena akcija, inače, početkom ove godine predstavila je stručnu studiju „Deplinofikacija Hrvatske” koja navodi kako do 2035. možemo dekarbonizirati sektore toplinarstva i električne energije, uz povrat troškova do 2037. godine. Rješenje vide u dizalicama topline, obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti. DW


Slične vijesti

24.11. (23:00)

Plin više nije 'in'

Nizozemska i Danska zabranjuju ugradnju plinskih štednjaka u novogradnje

Otprilike 100 milijuna ljudi u EU koristi plinske štednjake, uključujući više od polovice svih domova u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Od 2018. godine postoji zabrana uvođenja plina u novogradnje u Nizozemskoj, a sličnu zabranu ima i Danska. Također, Gradsko vijeće Oxforda najavilo je da će do 2025. zabraniti uporabu plinskih štednjaka u novim zgradama, a to je dio politike ukidanja upotrebe fosilnih goriva i prelaska na zelenu energiju. Green… Osim što sudjeluju u stvaranju sakleničkih plinova, plinski štednjaci također zagađuju zrak u domovima i povećavaju rizik od razvoja zdravstvenih problema kod djece, pokazao je važan izvještaj ekskluzivno objavljen na portalu Euronews. Više od 700.000 slučajeva dječje astme u EU u protekloj godini povezano je s kuhanjem na plin u domu.

16.11. (21:00)

Napredna fizika

Rimac razvija veliku bateriju i hvata Teslu, ali neki eksperti kažu: To nije zeleno, trebamo vodik

Ako je vjerovati najavama, Rimac Technology bi mogao inovirati tržište za veliku i industrijsku pohranu energije gdje trenutno kolo vodi američka kompanija Tesla sa svojim Megapack baterijskim sustavom. Zvuči senzacionalno, pa i pomalo nevjerojatno, tim više što se domaća javnost već neko vrijeme pita što se zbiva s robotaksijima koje, preko tvrtke Project 3 Mobility, Mate Rimac razvija s partnerima te uz državnu potporu. Energetska gustoća najavljene Rimčeve baterije navodno iznosi 280 kilovatsati po četvornom metru, što je više od Tesline, a to u Rimac Energy nisu demantirali. Energetski stručnjaci pak kažu kako su baterije kratkoročno i alternativno rješenje, istaknuvši kako bi se trebali okrenuti vodiku. Forbes

01.11. (23:00)

Aduti su tu, treba ih samo izvući iz rukava

Rast obnovljivih izvora energije nastavit će se unatoč sukobima, a Europa će biti predvodnik

Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, što je rezultiralo time da ove tehnologije sve više zamjenjuju fosilna goriva. Energetska sigurnost također je postala glavni prioritet na međunarodnom planu, što dovodi do pojačanog političkog pritiska za obnovljivim izvorima energije. Europa je klimatski predvodnik u svim scenarijima, ali za postizanje kratkoročnih ciljeva emisija nužan je pristup kritičnim komponentama čistog opskrbnog lanca i regionalna suradnja. Vjetar i sunce glavne su tehnologije u tzv. “energetskom miksu” – kombinaciji različitih izvora energije – čak i u klimatski najmanje optimističnom scenariju, spominju u izvješću iz najvećeg europskog proizvođača obnovljive energije. Green

21.10. (15:00)

Žele nam dovesti oblake

Sunce će postati naš najvažniji izvor energije, ali postoje četiri prepreke

Riječ je o dostupnosti stabilnih električnih mreža, solarnom financiranju u zemljama u razvoju, kapacitetu opskrbnog lanca, kao i političkom otporu u regijama gdje su mnoga radna mjesta povezana s industrijama fosilnih goriva. Istraživači kažu da bi politike koje rješavaju te prepreke mogle biti učinkovitije od cjenovnih instrumenata kao što su porezi na ugljik u ubrzavanju prijelaza na čistu energiju. Vlade bi se trebale manje usredotočiti na sam prijelaz na solarnu energiju, a više na uklanjanje ove četiri prepreke, preporučuju znanstvenici. To uključuje osiguranje opskrbe energijom kada sunca nema, na primjer putem vjetroelektrana i dalekovoda između regija. Green

22.09. (16:00)

Sve je više zelenih kućica

Hrvatska: zadrugama do obnovljive energije

Otprilike 65% električne energije dolazi iz zelenih izvora, uglavnom iz hidroelektrana koje su izgrađene još u vrijeme Jugoslavije. Nešto malo energije dolazi od vjetra i biomase. Ipak, Hrvatska uvelike ovisi o fosilnim gorivima koja uništavaju klimu, a koja su pokrivala oko 36% potreba zemlje za električnom energijom 2022. A kako se suša povezana s klimatskim promjenama pojačava, hidroenergija ne može držati korak s potražnjom. Lokalne vlasti počinju shvaćati da su njihovi izvori energije ili njihova energetska otpornost ili otpornost na krize važni. I takav stav sve više postaje mainstream, govore iz zadruge ZEZ. Prvobitno osnovan 2013. kao dio projekta Ujedinjenih naroda za razvoj energetskih zadruga u zemlji, danas zamišljaju udruživanje četvrti u svrhu formiranja vlastite energetske zajednice koje bi transformirale ne samo električnu energiju, nego i aspekte poput grijanja i mobilnosti. Problem je, kažu, u birokraciji. DW

18.09. (20:00)

Zemlja s puno cvrčaka, a malo mrava

Energetski stručnjaci: Model subvencija za energiju treba napustiti

Države u Europi do sada su većim dijelom zaštitile gospodarstva i građane od povećanih cijena energije i mogućih posljedica na troškove života. A kako vrijeme odmiče sve se glasnije nameće pitanje koliko dugo ćemo tako? Cijene električne energije i prirodnog plina za sada su se značajnije smanjile u odnosu na vrhunac koji se dogodio 2022., ali su i dalje oko tri puta iznad razine razdoblja prije pandemije i vjerojatno će još neko vrijeme ostati visoke i volatilne. Europa se već neko vrijeme želi udaljiti upravo od tih energenata za koje se sada nude subvencije, što je kontra logike energetske tranzicije. Zato se postavlja pitanje – treba li više tržišta ili državne regulative u gospodarstvu? Zapravo najveći problem je takozvana energetska (ne)pismenost gdje jako malo građana zna kako se definiraju i određuju cijene energije/energenata u Hrvatskoj. Iz toga izlazi to da se obezvređuje energija, nedovoljno ulaže u mjere energetske učinkovitosti, u nove održive energane… Lider

15.09. (12:00)

Jutarnji ritual

Kava i energija – kofein poboljšava performanse kod sportaša

To se odnosi na one koji konzumiraju do dvije šalice kave dnevno. Osobe koje konzumiraju više od dvije šalice dnevno neće primijetiti taj učinak jer se organizam prilagodio na te količine i učinak je znatno smanjen. Ako ne pijete više šalica kava dnevno, onda će vas jedan kratki espresso “podići” i dati vam neku vrstu motivacije za nastavak vožnje. Kofein potiče oslobađanje dopamina i adrenalina, ali to oslobađanje traje jedan određeni period i kad prestane, ako ste pretjerali s količinom kave, onda ste potrošili kvotu i jednog i drugog i taj osjećaj će, kad vas kava pusti, biti gori nego da ju niste ni pili. Tijelo se prilagođava na kofein pa ćete povećavajući količinu kave samo naštetiti sebi. Biker

17.08. (16:00)

I ovce i novce

Korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju energije uz tradicionalnu uporabu ima velik potencijal

A potiče i bioraznolikost. Na jednoj od najvećih solarnih elektrana u Austriji, koja se nalazi u 22. bečkom okrugu i postavljenoj 2021., koristi se 400 dvostranih okomitih modula. Na površini od oko 5.000 metara kvadratnih oni proizvode energiju na obje strane panela, a istovremeno omogućavaju poljoprivrednu obradu zemljišta. Tako se proizvodi i hrana i zelena električna energija, godišnje oko 184.380 kilovatsati. Oko 85 posto površine koristi se za ratarstvo, oko 14 posto za takozvane cvjetne trake koje uključuju mješavinu trava ili cvijeća i osiguravaju stanište za oprašivače i samo jedan posto za fotonaponske konstrukcije. Dvostruko korištenje zemljišta ekonomski je isplativije od samog uzgoja kultura budući da poljoprivrednik proizvodnjom električne energije stvara dodatni prihod. Bug

02.07. (14:00)

Od disanja i prehrane do vježbanja i muskulfibera

Kako mišići dobivaju energiju

Dobivaju je od jednog kemijskog spoja bogatog energijom, koji se zove adenozin trifosfat. Unutar sebe ima takve kemijske veze da može sačuvati energiju i dati ju mišićima za njihov rad. Izvor svega je glukoza, odnosno krvni šećer, koji se dobiva prehranom. Glukoza se razgrađuje na osnovi vodikovih iona. Što će reći, za sve je prvo potreban kisik koji udišemo. Tu se odvija kemijski proces oksidacije vodikovih iona, kojim se oslobađa velika količina energije. Ta energija će se onda sačuvati u adenozin trifosfatu. Cijeli biokemijski proces opisuju na Biker portalu.

27.06. (09:00)

Oni ne zagađuju, a mi trošimo

Kavkaz: Zelena energija za Europu

Kura je najduža gruzijska rijeka, protječe kroz Tbilisi, ona je žila kucavica za tu zemlju. Posebice je važna za gruzijski energetski sektor, oko 70% električne energije u zemlji s oko 3,7 milijuna stanovnika koja se nalazi između Turske, Armenije i Azerbajdžana, dobije se upravo uz pomoć vode, kao obnovljivog izvora energije. Uz pomoć nove, moderne infrastrukture, Gruzija bi trebala biti u stanju da proizvodi još više obnovljive energije. Potencijal je ogroman. S novim kapacitetima bi Gruzija od neto uvoznika struje postala izvoznik. A zelenu energiju bi se izvozilo u smjeru Europe. Njemačka vlada osim toga podržava gruzijske planove da uz pomoć regenerativne struje proizvodi zeleni vodik. DW