Nekoliko značajnih postignuća u fizici u prošloj godini - Monitor.hr
06.01.2023. (16:00)

Znanost ide naprijed (kad već mi ne možemo)

Nekoliko značajnih postignuća u fizici u prošloj godini

Prvo od tih dostignuća uspjeh je u skretanju asteroida bliskog zemlji s putanje korištenjem ”kinetičkog udara”. To je postignuto svemirskim brodom DART. Lansiran je u studenom 2021. godine i udario u asteroid u rujnu 2022. te mu promijenio orbitu. Bila je riječ o binarnom sistemu od dvaju asteroida, čiji su dijametri 140 i 780 metara. Udar tako velikih objekata u Zemlju izazvao bi velike štete u području udara ili pojavu snažnog tsunamija ako bi udario u neki od oceana. Drugo dostignuće se odnosi na kliničko istraživanje takozvanom FLASH protonskom radijacijom u tretmanu pacijenata oboljelih od raka. Zračenjem veoma visokim dozama protona postiže se veća efikasnost uništenja tumorskih tkiva i manja šteta za zdrava tkiva. Treće postignuće je ono iz područja poluvodiča, gdje je kemijski spoj borov arsenid potvrđen kao jedan od najboljih. Mišo Milun za Autograf.


Slične vijesti

03.10. (18:00)

Skoro ništa ne razumijem, ali odlično!

Mladi znanstvenici odgovaraju na pitanja postavljenima na društvenim mrežama


Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.

12.09. (14:00)

Atomski satovi odlaze u mirovinu – nuklearni preuzimaju smjenu

Nuklearni sat postaje stvarnost

Znanstvenici su korak bliže izradi nuklearnog sata, koji bi mogao nadmašiti preciznost atomskih satova, najpreciznijeg koncepta za mjerenje vremena trenutno. Korištenjem torija-229 i ultraljubičastog svjetla, istraživači su uspjeli pobuditi nuklearne prijelaze i povećati točnost mjerenja vremena. Nuklearni satovi, manje osjetljivi na elektromagnetske smetnje, obećavaju revoluciju u fizici, od proučavanja prostor-vremena do tamne tvari. Iako su još u razvoju, očekuje se da će nuklearni satovi postati jednostavniji i prenosiviji od atomskih, otvarajući nove mogućnosti za znanost. Index

08.09. (14:00)

Možda smo samo bug u nečijem sustavu

Prema jednoj teoriji, Svemir je velika računalna simulacija, a mi smo samo kod

Teorijski fizičari postavljaju temeljna pitanja o svemiru, pokušavajući razumjeti zašto su fizikalni zakoni upravo takvi da omogućuju postojanje života. Razmatraju kako su zakoni poput tamne energije postavljeni na način da omogućuju formiranje zvijezda i planeta, a istražuju i ideje o tome da je svemir možda računalna simulacija, konstruirana od informacija. Alternativno, postoji teorija multiverzuma, gdje naš svemir predstavlja samo jedan od beskonačnih svjetova s različitim zakonima fizike, od kojih je naš “pogodan” za život. Informacijska fizika istražuje ovaj koncept simulacije i stvarnosti iz perspektive informacija. Bug

17.08. (20:00)

Tajna je u preciznom mjerenju

Fascinantnan proboj u mjerenju vremena može promijeniti temeljne ideje o svemiru

Američki fizičari razvili su tehniku koja bi se mogla upotrijebiti za razvoj nuklearnih satova koji bi bili značajno precizniji od najboljih postojećih atomskih satova. Takvo precizno mjerenje vremena trebalo bi omogućiti provjere postojećih teorija i konstanti te olakšati napredak u navigaciji i komunikaciji u dubokom svemiru. Ovo fascinantno postignuće predstavljeno je u časopisu Physical Review Letters. Nuklearni satovi trebali bi omogućiti mjerenja koja bi pokazala jesu li temeljne konstante prirode, poput Planckove i gravitacijske konstante te brzine svjetlosti, doista stalne ili se samo čini da jesu zato što ih još nismo dovoljno precizno izmjerili. Index

09.08. (20:00)

Samo da ne ode van kontrole

Stara tehnologija dobila novi zamah – ono što su htjeli još u Sovjetskom savezu sada uspijevaju u SAD-u

Reaktor WHAM zasnovan je na tehnologiji “magnetskog zrcala” kao izvora energije. U posebnoj se komori nalaze dva vrlo snažna elektromagneta, pa se u prostor među njih ubacuje gorivo za fuzijsku reakciju, deuterij i tricij. Oni se tamo pod utjecajem magnetskih silnica kreću u spiralnim putanjama, a budući da se magnetsko polja dvaju magneta okreće u suprotnim smjerovima, i spiralno kretanje plazme odvija se na taj način. Odatle i “zrcalo” u nazivu te metode. Cilj je dovesti iznimno vruću plazmu u stanje u kojem će se atomi deuterija i tricija neizbježno sudarati i pokretati fuziju, koja s povećanjem intenziteta ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju i stvoriti velike količine energije. Krajnji cilj je, dakako, stvoriti više energije negoli je uloženo u pokretanje i održavanje same reakcije. Bug

07.07. (22:00)

Za svako rješenje oni nađu problem

Filozof dovodi u pitanje Einsteinovu teoriju relativnosti, tvrdi da fizičari ignoriraju problem

Ugledni američki filozof znanosti Tim Maudlin je u intervjuu Indexu rekao da fizičari uglavnom odbijaju prihvatiti da su fizikalni eksperimenti za koje je 2022. dodijeljena Nobelova nagrada već pokazali da Einsteinova teorija relativnosti ima temeljenih kontradikcija te da je treba mijenjati. Činjenica da su fizičari u eksperimentima potvrdili kvantnu spregu, koju je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”, nagoviješta da brzina svjetlosti u vakuumu nije nužno granična brzina koju ništa ne može premašiti, što bi trebalo značiti da Einsteinova teorija relativnosti ne stoji. Doveo je u pitanje koncept prostor-vremena utemeljen na teoriji relativnosti, ustvrdio da fizika već desetljećima ne daje neke nove velike uvide te da ne uspijeva povezati kvantnu mehaniku i teoriju relativnosti u smislenu zajedničku teoriju. Index

01.06. (21:00)

Ništa od toga ne razumijem, ali - briljantno

Fizičar svjetskog glasa Goran Senjanović: Kako je otkrio da je pitanje lijevo-desne simetrije centralno pitanje u teoriji čestica

Njegov rad uvijek je bio povezan s fizikom čestica, a fascinacija neutrinima (električni neutralne subatomske čestice vrlo male mase) nije došla slučajno. Naime, na početku doktorskog studija počeo je raditi na lijevo-desnoj simetričnoj teoriji i otkrio je da je pitanje lijevo-desne simetrije centralno pitanje u teoriji čestica, ako ne i najvažnije. To ga je fasciniralo i kao klinca kada se gledao u ogledalu. Stoljećima se smatralo da su svi zakoni fizike u svom fundamentu invarijantni na simetriju lijevo-desno. Dakle, ako se u eksperimentu izbacuje 100 elektrona, očekivali bismo da njih 50 ide lijevo, a 50 desno. Mnogi vrhunski fizičari su mi govorili da gubim vrijeme, da je nemoguće da neutrino ima masu. Sastavni dio naše lijevo-desne simetrične teorije je objašnjenje mase neutrina i to je učinilo da ta teorija bude jedan od glavnih kandidata za novu fiziku na visokim energijama. Nacional

20.05. (10:00)

Warp 7, engage!

Koncept podsvjetlosnog warp pogona objavljen u uglednom znanstvenom časopisu

U spomenutom se radu opisuje “subluminalni warp pogon konstantne brzine”, koji je usklađen s principima relativnosti. U njemu nema egzotičnih pojmova poput negativne energije, već se za ostvarivanje svojeg teorijskog cilja služi inovativnim tehnikama vezanima uz gravitaciju. Njima se stvara “mjehurić”, koji je u stanju ogromnom brzinom transportirati sve što se nalazi unutar njega, a sve u okvirima poznate nam fizike.

Ovi warp-entuzijasti smatraju da se stvaranjem gravitacijskih “mjehurića” za brzi transport može pokazati da futurističkom pogonu nije mjesto isključivo u znanstvenoj fantastici. Priznaju da su za to potrebne ogromne količine energije, ali da bi se to s vremenom i unaprjeđenjima rješenja moglo promijeniti. Ono što je bitno, jest da za warp pogon, barem prema njima, nije potreban niti jedan fiktivni teorijski fizikalni koncept ili egzotični oblik energije. K tome, “putnici” u ovom warp pogonu ne bi osjećali g-sile kod ubrzanja, već bi imali svoju gravitaciju unutar “mjehura”. Bug

18.04. (00:00)

Ja samo znam da nikad nemam dovoljno vremena

Vrijeme doživljavamo linearno, no možda nam se samo tako čini – filozofski pogled podržan u znanosti

Tradicionalna shvaćanja vremena kao linearnog niza događaja su izazvana teorijama poput onih Alberta Einsteina. Njegova teorija relativnosti i ideja vremenske dilatacije otkrivaju da vrijeme nije apsolutno, već ovisi o kontekstu. Filozofski pogledi Henrija Bergsona i Friedricha Nietzschea dodatno potiču sumnje o prirodi vremena. Možda je vrijeme fluidno, subjektivno iskustvo uma, ili čak iluzija. Ovaj susret filozofije i fizike osvjetljava složenost našeg shvaćanja vremena, te nas potiče da ispitamo temelje našeg postojanja i svijeta oko nas. (Geek)

20.03. (12:00)

U početku bijaše znatiželja

10 hipoteza koje su oblikovale znanost

Svaki veliki znanstveni pothvat započeo je s hipotezom. Od Newtonovih razmišljanja o gravitaciji do Einsteinove revolucionarne teorije relativnosti, hipoteze su bile iskra koja je zapalila plamen otkrića. Kroz analizu i razumijevanje ovih temeljnih koncepata, možemo se inspirirati za istraživanje, postavljati pitanja i težiti znanju koje oblikuje našu budućnost. Pregled donosi Geek:

  1. Hipoteza o velikom prasku
  2. Darwinova teorija evolucije
  3. Mendelovi zakoni nasljeđivanja
  4. Einsteinova teorija relativnosti
  5. Heisenbergov princip neodređenosti
  6. Hipoteza o tektonici ploča
  7. Hipoteza o crnim rupama
  8. Hipoteza o mikrobima
  9. Hipoteza Gaia
  10. Hipoteza o velikom filtru