Nema posla za ekonomiste, pravnike, učitelje, profesore, novinare... - Monitor.hr
05.01.2017. (07:12)

Glas tržišta

Nema posla za ekonomiste, pravnike, učitelje, profesore, novinare…

Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i učiteljski studij – područja su koja prema analizi HZZ-a na tržištu rada ne kotiraju dobro. Povećati bi pak trebalo broj upisanih studenata na strojarstvo, elektrotehniku, računarstvo, fiziku i matematiku, brodogradnju, medicinu, rehabilitaciju, logopediju, farmaciju, socijalni rad, socijalnu pedagogiju, biologiju i kemiju, geografiju te glazbenu pedagogiju. Novi list


Slične vijesti

22.03. (08:00)

Portugal dijeli bonuse, mi dijelimo isprike

Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom

Portugal je mladima do 35 godina ponudio deset godina poreznih olakšica kako bi ih zadržao u zemlji, dok Hrvatska skraćuje postojeće olakšice i time smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada. Uz stopu zaposlenosti mladih od samo 43%, značajno ispod prosjeka EU, Hrvatska riskira daljnji odljev talenata. HUP predlaže povećanje olakšica, poticanje stalnog zaposlenja i reformu obrazovanja kako bi mladi imali bolje izglede na tržištu rada. U suprotnom, visokoobrazovani će se i dalje seliti u zemlje koje im nude bolje uvjete – i manje poreze. Lider

13.03. (23:00)

Možda je rentanje ipak isplativije od rintanja?

Tržište rada: kuhari i konobari na vrhu, ali sve više diplomiranih bez posla

Potražnja za radom u prva dva mjeseca 2024. pala je 10,9 % u odnosu na prošlu godinu, a najtraženija zanimanja su prodavači, kuhari i konobari. Istovremeno, raste broj visokoobrazovanih osoba koje nisu ni zaposlene ni u školovanju – sada ih je 13,5 %. Dio ekonomista krivi neadekvatan obrazovni sustav, dok drugi primjećuju rast prihoda od iznajmljivanja. U međuvremenu, potražnja za učiteljima i medicinskim sestrama raste, a poslova na neodređeno ugovoreno je više nego prije. Poslovni

10.03. (19:00)

Mladi hoće smisao, stariji hoće strpljenje – tko će popustiti prvi?

Generacija Z na tržištu rada: fleksibilnost, smisao i malo manje TikToka

Generacija Z do 2030. činit će 30% radne snage, donoseći zahtjeve za fleksibilnošću, smislom i društvenom odgovornošću. Poslodavci pak očekuju proaktivnost, komunikativnost i strpljenje. Iako su digitalno potkovani, Gen Z zaostaje u korištenju AI-a. Stres, financijska nesigurnost i nerealna očekivanja dodatni su izazovi. Lideri ističu važnost preuzimanja odgovornosti, otvorenog dijaloga i otpornosti na prepreke. Ključ uspjeha leži u međugeneracijskoj suradnji – stariji trebaju slušati, mlađi učiti, a svi zajedno prestati čekati savršen trenutak. Poslovni

10.02. (00:00)

Ili napredak u IT-u, ili natrag na polje!

Poslovi budućnosti: Tko će biti hit, a tko višak?

Tehnološki napredak oblikuje budućnost zapošljavanja. Do 2030. godine očekuje se porast potražnje za stručnjacima za velike podatke, FinTech inženjerima i stručnjacima za umjetnu inteligenciju. S druge strane, uredski poslovi, poput službenika za unos podataka i blagajnika, bit će sve manje traženi. Poljoprivreda i dostava bilježe značajan rast, dok će IT stručnjaci i stručnjaci za njegu također biti traženi. N1

07.02. (14:00)

Stranci dobrodošli, ali uz pravila igre

Izmjene Zakona o strancima donose sigurniji rad i dulje dozvole

Izmjene Zakona o strancima poboljšat će zaštitu stranih radnika u Hrvatskoj, njihovu integraciju i uvjete rada, izjavio je državni tajnik Ivan Vidiš. Radne dozvole produžit će se na tri godine, regulirat će se smještaj, a nesavjesni poslodavci završit će na “crnoj listi”. Sindikati pozdravljaju prijedloge, dok poslodavci dijele mišljenje – dulje dozvole su plus, ali novi financijski tereti nisu. Uz dodatne inicijative poput učenja hrvatskog jezika i bilateralnih sporazuma, cilj je stabilizirati tržište rada i spriječiti da radnici i poslodavci lutaju u birokratskoj magli. HRT

31.05.2024. (10:00)

Studiraju ili uživaju u životu dok mogu

U Hrvatskoj gotovo petina mladih i dalje – ne radi

U Hrvatskoj je 18,5 posto mladih do 25. godine života nezaposleno, na temelju podataka Eurostata za prosinac prošle godine. Borozan je za Lider dodatno pojasnila kako Hrvatska stoji u odnosu na ostale zemlje Europske unije, navodeći i neke novije podatke o nezaposlenosti mladih. Mladi do 25 godina koji su na tržištu rada manje su atraktivni poslodavcima u odnosu na druge starosne skupine, osim najstarije. Razlozi za to mogu se pronaći u sinergijskom učinku mogućeg nedostatka znanja, vještina i iskustva, odnosno kompetencija koje poslodavci smatraju potrebnima. Osim toga, percepcija mladih o vlastitom nedostatku tih kompetencija onemogućuje ih u upuštanje u poduzetničke vode. Taj problem naglašava nedostatak kvalitetnog poduzetničkog obrazovanja te ograničene mogućnosti pribavljanja financijskog kapitala za pokretanje vlastitog posla. Lider

10.05.2024. (14:00)

Nije u šoldima sve

Podaci istraživanja LinkedIna i Microsofta: 46% ljudi izrazilo želju za ostavkom na trenutnom poslu

Nakon masovnih otkaza, trenda koji je trajao tri godine, u kojem je oko 47 milijuna Amerikanaca napustilo svoja radna mjesta, stručnjaci su se nadali da će 2024. godina biti godina Velikog ostanka. Ali, situacija je drugačije. Naime, čak 46% ljudi je izrazilo želju da napusti svoje radno mjesto, što je za 6% više nego 2021. godine. Ove godine gotovo 85% stručnjaka razmišlja o traženju novog posla. Tri su glavna razloga za odlazak: izgaranje (burnout), nedostatak prilika za učenje i umjetna inteligencija. (Tportal)

27.02.2024. (15:00)

Nijedan ne podrazumijeva da moraš biti u nekom uredu

Poslovi koji će se najviše nuditi u idućih pet godina na tržištu rada

Digitalne vještine postat će ključne, pa se očekuje značajan rast potreba za njima u različitim industrijskim sektorima. To će biti eksperti za umjetnu inteligenciju, tzv. etički savjetnici i menadžeri etičke nabave, zatim inženjeri internet stvari (IoT) će biti od velikog značaja za povezivanje infrastrukture, kako bi optimizirali funkcionalnost gradova, industrija i drugih okruženja. Isto tako, očekuje se porast potrebe za stručnjacima za blockchain, stručnjaci za kibernetičku sigurnost će biti vrlo traženi za zaštitu osjetljivih podataka i kritične infrastrukture, a postojat će i potreba za  stručnjacima za rad na daljinu i virtualnu suradnju koji će se baviti i upravljanje timom u digitalnoj komunikaciji. Stručnjaci za e-trgovinu i digitalni marketing, analitičari podataka, digitalni influenceri također će biti od važnosti. A osim programera, bit će mjesta i za online učitelje i mentore. Mreža

26.02.2024. (23:00)

Nema te ponude koju ne mogu odbiti

Europljani rade sve manje iako je nezaposlenost niska i nedostaje radne snage. Stručnjaci razmatraju kako ih potaknuti na rad

Dok neke države žele potaknuti ljude da rade što više kroz razne olakšice i benificije, Europljani sve više teže tome da rade manje. Prosječno tjedno radno vrijeme se smanjuje, raste broj onih koji rade pola radnog vremena, a sindikati zahtijevaju ukidanje radnog tjedna od 38,5 sati. Glavni razlog sadašnjeg stanja na tržištu rada je, tvrde brojni gospodarski stručnjaci, porast broja onih koji ne rade puno radno vrijeme. Sve više budućih zaposlenika traži četverodnevni radni tjedan, a već to samo po sebi podrazumijeva manjak radne snage u pojedinim sektorima. Poslodavci i vlade pokušavaju utvrditi kako od onih ljudi koje zapošljavaju izvući više radnih sati. DW

24.06.2023. (13:00)

Nijemcima gori pod nogama

Njemačka usvojila novi zakon o imigraciji. Žele privući kvalificirane radnike

Njemačkom tržištu rada u ovom trenutku nedostaje nekoliko stotina tisuća kvalificiranih radnika. Demografski razvoj dodatno pojačava taj problem. Njemačka mora postati atraktivnija za stručnu radnu snagu iz zemalja koje nisu članicu Europske unije, mora se pojednostaviti birokratske procedure te se mora poboljšati „kultura dobrodošlice“ prema strancima. Upravo zato, Njemačka će dobiti “najmoderniji zakon o imigraciji u svijetu” rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser u Bundestagu u Berlinu. Ključni element za doseljavanje stručne radne snage bi i ubuduće trebala biti „Plava karta EU-a“. To je zapravo dozvola boravka za ljude koji su okončali studij i koji potječu iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Ljudima koji dobiju tu kartu osim toga trebalo bi im se olakšati promjenu posla, da imaju pravo na doseljavanje članova obitelji odnosno da dobiju trajnu dozvolu boravka na području EU-a. DW, N1