Nenad Raos: Može li se mućkanjem kemikalija dobiti živa stanica? - Može! - Monitor.hr
05.10.2019. (12:30)

Otprilike tako nekako ide i s ljudima...

Nenad Raos: Može li se mućkanjem kemikalija dobiti živa stanica? – Može!

Doktor znanosti Nenad Raos u Bugu se osvrnuo na pokus ruskih i švedskih znanstvenika koji su uzeli kulturu ekstremofilne bakterije Deinococcus radiodurans, odvojili njezine sastojke u četiri frakcije – DNA, RNA, proteine i lipide – a  zatim frakcije pomiješali, ulili u epruvete te zataljene epruvete ostavili tri tjedna u hladnjaku na 4 oC. Htjeli su vidjeti može li od komponenata stanice spontano nastati nešto slično živoj stanici. Pokazalo se da može – kad su smjesu proteina i nukleinskih kiselina s vezikulama izlili u Petrijeve zdjelice u njima je nakon deset dana izrasla kolonija D. radiodurans. Kaže Raos da ovi pokusi pokazuju da su se u pradavnom oceanu vezikule mogle udruživati s proteinima i nukleinskim kiselinama (ili njima sličnim molekulama) i tako stvoriti prve stanice.


Slične vijesti

21.08.2023. (10:00)

Bez hrđe nema ni života

Raos: Tajni život hrđe

Getit – mineral kojeg je otkrio i opisao J. W. Goethe – njemački pjesnik koji se, što je manje poznato, bavio prirodoslovljem. Ono čime je zadužio mineralogiju nije bilo ništa drugo nego prirodna hrđa. Kemijska formula getita je naime FeO(OH), a to je formula hrđe. No, postoji mnogo vrsta hrđe. Novi pogled na nju daje istraživanje francuskih znanstvenika. Oni su utvrdili kako zelena hrđa, uz dodatak kisika oksidira metan, CH4, u metanol, CH3OH. To je otkriće još jednog procesa za uklanjanje metana, stakleničkog plina, baca novo svjetlo na njegovu sudbinu u atmosferi – i biosferi. Proces oksidacije metana zelenom hrđom događa se u morskim dubinama, blizu vulkanskih hidrotermalnih izvora. No, prema novijim teorijama o postanku života, baš su se na tim mjestima razvili prvi oblici života, pionirski organizmi. Nije li zelena hrđa i na to utjecala? Pretpostavku da je baš tako bilo podupire baš ovo istraživanje. Nenad Raos za Bug.

29.04.2022. (09:00)

Ipak smo vanzemaljci

Još jedna teorija o nastanku života: na Zemlju ga donijeli – meteoriti

U biologiji je abiogeneza, kemijska evolucija koja je prethodila biološkoj, prirodni proces kojim je život nastao iz neživih tvari, kao što su jednostavni organski spojevi. Pobornici teorije o meteoritima smatraju da je ona posebno plauzibilna jer skraćuje vrijeme potrebno za abiogenezu, budući da su ključni sastojci potrebni za nju mogli nastati u svemiru puno prije nego što su uvjeti na Zemlji postali pogodni za život. Znanstvenici su u novoj studiji, sofisticiranom tehnologijom, u meteoritima koji su stigli na Zemlju uspjeli identificirati sve pirimidine i purine koji se nalaze u DNA i RNA. Tim je analizirao uzorke s tri meteorita bogata ugljikom, i utvrdili da meteoriti sadrže čak i šećere i baze. Index

17.03.2015. (16:30)

Jednostavan odgovor na složeno pitanje

Riješena tajna nastanka života?!

Kako je život nastao iz neživih atoma i molekula, pitanje je koje prate brojni paradoksi slični paradoksu kokoši i jajeta. Rezultati nove studije pokazali su da je iz para jednostavnih molekula, kakvih je na ranoj Zemlji moglo biti u izobilju, mogla nastati cijela mreža jednostavnih reakcija u kojoj su mogle biti stvorene tri ključne klase biomolekula neophodnih za pokretanje prvih oblika života – nukleinske kiseline, aminokiseline i lipidi. “To je vrlo važan rad”, rekao je Jack Szostak, molekularni biolog koji istražuje misterije nastanka života u Massachusetts General Hospital u Bostonu. T-Portal, Inquisitr