Nešto se događa u Norveškoj (a o ostatku svijeta da ne govorimo)

Norveška je zemlja koju većina tipičnih svjetovnih briga ne muči, pa su u stanju mnogo bolje od drugih osjetiti tihu prijetnju koja se približava. Usput, primjer sjajnog korištenja web medija! (via Ivan Cingel)

klimatske promjene Norveška web uzor

Znalo je biti vruće i bez nas

Na Zemlji su i prije vladale nesnosne vrućine, otkrivaju fosili

Prije otprilike 252 milijuna godina život na Zemlji doživio je najkatastrofalniji udarac do danas: masovno izumiranje poznato kao “Veliko izumiranje” koje je izbrisalo oko 90% svih živih bića. Ono što je uslijedilo dugo je zbunjivalo znanstvenike. Planet je postao smrtonosno vruć i takav je ostao sljedećih 5 milijuna godina. Otkrića, objavljenau časopisu Nature Communications, pomažu u rješavanju ovog misterija te istovremeno donose ozbiljno upozorenje za budućnost dok ljudi nastavljaju zagrijavati planet korištenjem fosilnih goriva. Izumiranje se pripisuje razdoblju vulkanske aktivnosti u području poznatom kao sibirski trapovi, koja je oslobodila ogromne količine ugljika i drugih stakleničkih plinova u atmosferu te uzrokovala intenzivno globalno zagrijavanje. Ogromni brojevi morskih i kopnenih biljaka i životinja izumrli su, ekosustavi su se urušili, a oceani postali kiseli. Gubitak vegetacije tijekom masovnog izumiranja značajno smanjio sposobnost planeta da skladišti ugljik, zbog čega su vrlo visoke razine ostale u atmosferi. Šume su ključni klimatski “amortizer” jer upijaju i pohranjuju ugljik koji zagrijava planet. Index

fosili klimatske promjene

Vatikan odobrio mise za borbu protiv klimatskih promjena

klimatske promjene misa Vatikan

U plićaku 30 stupnjeva – i riba traži klimu

Jadran se kuha: more sve toplije, a rješenja sve hitnija

Temperatura mora u Sredozemlju u lipnju dosegnula je rekordnih 26,4 °C, a kod Baleara i Katalonije i preko 31 °C. Jadran također bilježi sve toplije more, s ljetnim “trideseticama” koje postaju nova normalnost. Stručnjaci upozoravaju da bi i bez novih emisija CO₂ zagrijavanje mora potrajalo. Zatvorenost Mediterana dodatno ubrzava promjene. Za ublažavanje posljedica ključno je racionalno trošenje energije i prelazak na obnovljive izvore. HRT

jadransko more klimatske promjene porast temperature temperatura mora

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

invazivne vrste jadransko more klimatske promjene ribe Sredozemno more zagrijavanje mora

Možda razmisliti o apartmanu malo dalje od prvog reda do mora

Do kraja stoljeća razina Jadrana narast će i do pola metra, poplave će biti trideset puta češće

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

jadransko more klimatske promjene porast razine mora

Ne brinite, još uvijek možete gledati glečere – na starim razglednicama

Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index

klimatske promjene ledenjaci

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

globalno zagrijavanje klima klimatske promjene požar požari šumski požari

Vremenska prognoza: sve toplije s mogućnošću apokalipse

Zemlja se zagrijava, sateliti prate: ekstremno vrijeme sve češće i jače

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

DHMZ Ivan Güttler klimatske migracije klimatske promjene nevrijeme superćelijske oluje vrijeme

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

glečer klimatske promjene ledenjaci nestašica vode pitka voda voda

U šetnje ćemo prije zore ili po noći

WMO: Globalna temperatura gotovo sigurno premašuje 1,5 °C do 2029.

WMO, UN-ova meteorološka organizacija predviđa da će globalna temperatura između 2025. i 2029. premašiti 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz 70 % vjerojatnosti. Prvi put postoji i (mala) šansa za dosezanje 2 °C u jednoj od sljedećih pet godina. Emisije CO₂ još ne opadaju, a sve su češći ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova, poplava i požara. Znanstvenici upozoravaju da su ciljevi Pariškog sporazuma sve teže ostvarivi, a šteta i rizici sve veći. 2023. i 2024. bile su rekordno tople — a čini se da su bile samo početak. Index

globalno zagrijavanje klimatske promjene Pariški klimatski sporazum Pariški sporazum WMO