Nissan ima novu boju za vozila: Radikalno smanjuje temperaturu u kabini - Monitor.hr
09.08.2024. (22:00)

Ako nema mjesta za parkirati u hladu...-

Nissan ima novu boju za vozila: Radikalno smanjuje temperaturu u kabini

Premda toplinski premazi nisu novost i koriste se u zgradarstvu desetljećima, njihova primjena u vozilima predstavlja značajne izazove. Za razliku od drugih toplinskih premaza koji su obično debeli i nanose se valjcima, Nissanova hladna boja dovoljno je tanka da se raspršuje. Preliminarni rezultati su impresivni, pokazujući smanjenje do 5,7 ºC vanjske površinske temperature i do 12,7 ºC nižu temperaturu u unutrašnjosti u usporedbi s vozilima s konvencionalnim bojama. Zasad je problem masa, budući da je oko šest puta gušća od tipične automobilske boje. Revija HAK


Slične vijesti

Jučer (15:00)

I to bez poreza

Mercedesov bolid ima tehnologiju Formule 1, košta 2,27 milijuna eura

Redovno održavanje Mercedes-Benz naplaćuje 42.000 eura – svake godine. Na AMG Oneu rade dva zaposlenika tjedan dana. Mijenja se ulje u mjenjaču, motorno ulje, kočiona tekućina i rashladna tekućina, brine se o pogonu, filtru ulja, ventilima, rashladnoj tekućini i filtru zraka. Ako vlasnik ikada dostigne 50.000 na dnevnom je redu veliki remont cjelokupnog pogonskog sklopa Formule 1, uključujući električnu prednju osovinu, bateriju, sve elektromotore i motor s unutarnjim izgaranjem. Ako je potreban novi pogon, to može iznositi i do 800.000 eura, uključujući novi set kotača. Četiri nova magnezijska kotača koštaju 85.200 eura. Možete proći i jeftinije jer za standardne aluminijske felge treba izdvojiti 9100 eura… Revija HAK

27.03. (13:38)

Ford patentirao ručni mjenjač za električna vozila

18.03. (13:00)

Brzina nije vrlina, ali štednja jest

Kako voziti štedljivo: idealne brzine za ekonomičnu vožnju

Najekonomičnija vožnja postiže se brzim prebacivanjem u višu brzinu, održavanjem okretaja između 1500 i 2500 o/min te brzinom do 90 km/h. Na autocesti, TÜV preporučuje vožnju pri 70–80 % maksimalne brzine vozila, ali ne preko 130 km/h. Slabiji automobili s krajnjom brzinom od 150 km/h trebali bi voziti između 105 i 120 km/h. Održavanjem ovih pravila smanjuje se potrošnja goriva i produžava vijek motora. Revija HAK

14.03. (19:00)

Jedino ako ti je do skupljanja bodova

Ako se vozite lijevom trakom na autocesti i ne pretječete, podložni ste kaznama

Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Nepridržavanje navedenih pravila koštat će vas 260,00 eura te ćete dobiti jedan negativni prekršajni bod. Revija HAK

24.02. (15:00)

Više auta nego ljudi, a ceste iste širine od Austro-Ugarske

Problem gužvi: Puno je problema, previše je slobode dano ljudima da rade što hoće, to je dovelo do prometnog kaosa

U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK

23.02. (15:00)

Kad auspuh postane punjač

Uspješan projekt: Proizveli su električnu energiju od topline ispušnih plinova…

Oko 40% energije gubi se kroz ispušnu cijev vozila, što postavlja pitanje: što ako bismo mogli povratiti dio te izgubljene energije? Zanstvenici s Odjela za strojarstvo na Državnom sveučilištu Pennsylvania razvili su inovativni uređaj koji pretvara otpadnu toplinu iz ispušne cijevi u električnu energiju. Tim predvođen Rabeyom Bosry Smrit uspio je proizvesti oko 40 vata električne energije iz ispušne cijevi automobila, dovoljno za napajanje žarulje. Primjenom na veća vozila, poput helikoptera, kažu da bi se moglo dobiti do tri puta više energije. Osim toga, znanstvenici napominju da je ova tehnologija posebno obećavajuća za poboljšanje operativne učinkovitosti i dometa različitih vrsta vozila. U budućnosti bi se ti uređaji mogli integrirati u automobile za napajanje pomoćnih sustava kao što su, na primjer, svjetla, senzori ili infotainment. Revija HAK

14.02. (12:00)

Može li software biti umjetno disanje?

McKinsey upozorava: Europa gubi utrku za električne automobile

Europska autoindustrija gubi globalni udio jer sporije reagira na promjene i nema kontrolu nad ključnim dijelovima električnih vozila. McKinsey upozorava da Europa ima još dvije godine za preokret prije nego što izgubi radna mjesta i vrijednost. Njemački automobili su skuplji zbog prilagodbe Autobahnu, dok Kina brže inovira i subvencionira sektor. Rješenje? Brže plasiranje modela, softverska nadogradnja i bolja suradnja unutar industrije. Dok EU uvodi regulacije, Kina i SAD štite svoju autoindustriju poticajima. Revija HAK

05.02. (13:00)

Kvačilo na izdisaju? Vrijeme je za "doktorski" pregled!

Najvažniji znakovi istrošenog kvačila


Način vožnje ima značajan utjecaj na životni vijek kvačila. Nepravilno korištenje, poput držanja noge na papučici tijekom vožnje ili naglog otpuštanja kvačila, može dramatično skratiti njegov životni vijek. Umjesto očekivanih 300.000 kilometara, nepravilnom upotrebom kvačilo se može istrošiti već nakon 100.000 kilometara. Najvažniji znakovi:

  • Proklizavanje – Motor bruji, ali auto ne ubrzava kako treba
  • Čudan osjećaj papučice – Previše mekana ili “propada” pod nogom
  • Teško mijenjanje brzina – Kao da se borite s mjenjačem
  • Neobični zvukovi – Škripanje, cviljenje ili metalni tonovi
  • Promjene u vožnji – Auto se ponaša nepredvidivo pri kretanju ili uzbrdici

N1

18.01. (21:00)

Supermeni na djelu

Najčešći kvarovi automobila na cesti zbog kojih se zove HAK

  • Neispravan akumulator: Najčešći kvar, često zbog dotrajalosti, zaboravljenih svjetala ili drugih trošila.
  • Problemi s pokretanjem motora: Uzroci mogu biti slabe svjećice, loši grijači, slaba kompresija, ili istrošeni dijelovi.
  • Uključene lampice upozorenja: Mogu signalizirati različite probleme, od manjih do ozbiljnih kvarova.
  • Neispravan rashladni sistem: Može doći do smrzavanja zimi ili pregrijavanja ljeti.
  • Kvar alternatora: Često zahtijeva prijevoz vozila u radionicu.
  • Problemi sa zupčastim remenom ili pumpom vode: Mogu dovesti do potrebe za prijevozom vozila.
  • Neispravan AdBlue sistem: Kod dizelaša može spriječiti pokretanje vozila.
  • Problemi sa sustavom ubrizgavanja goriva: Otkazivanje brizgaljki ili pumpe goriva zahtijeva servisnu intervenciju.
  • Kvarovi kvačila: Propadanje papučice ili propuštanje hidraulike često traži radionički popravak.
  • Problemi s mjenjačem: Automatski ili ručni mjenjači mogu otkazati nakon određene kilometraže.
  • Probušena guma: Rezervni kotač ili brzi popravak pomažu doći do vulkanizera…

Revija HAK

18.01. (19:00)

Kemija vožnje

Zimski uvjeti na cesti: sol može doprinijeti koroziji automobila

Za izradu većine automobilskih komponenti koristi se čelik, koji je legura željeza s ugljikom i drugim elementima. Karoserije, ovjes i dijelovi kočnice uglavnom su izrađeni od ovog materijala. Željezo i voda ljube se kao vladajući i oporbeni političari u bilo kojem nacionalnom skupštinskom teatru. Kada željezo dođe u dodir s vodom i kisikom, dolazi do kemijske reakcije koja rezultira željeznim oksidom ili, narodski, hrđom. Sada dolazimo do soli koja otapa zaleđene ceste, ali i na sebe veže vodu.

Sol omogućuje elektronima da brže putuju unutar te kemijske reakcije, ubrzavajući proces hrđe na čeličnim komponentama. Korozija nastaje kada se spoje kemijski i biološki spojevi, koji su u sukobu. Sol je elektrolit i iznimno je važna za ljudski organizam, utječe na rad mišića, ravnotežu tekućine i stanične reakcije. Kada se sol veže na metal i slične površine, ona uklanja elektrone koji štite metale. Svako kretanje elektrona naziva se oksidacija, ključni sastojak korozije. Bez oksidacije ne dolazi do korozije. Revija HAK