“Volksverräter” (“izdajnik naroda”) riječ je s titulom najružnije u prošloj godini. Razlog je taj što mnogi smatraju da riječ ima nacistički prizvuk, a nedavno je postala česta u diskursu desničarskih skupina. Naime, Volk znači ljudi, ali völkisch može značiti i nacionalno, a termin se koristio za razdvajanje Nijemaca i Židova. BBC
Adolf Hitler je prije stotinu godina bio samo jedan od brojnih ekstremističkih političara u tadašnjoj Njemačkoj. Samo su rijetki mogli i naslutiti da bi u roku od samo deset godina nacionalsocijalistička partija koju je predvodio mogla preuzeti vlast u zemlji. U večernjim satima 8. studenoga on je doveo oko 2.000 svojih pristaša u minhensku pivnicu Bürgerbräukeller. Hitler se nadao da će nazočni gosti podržati njegove planove o državnom udaru. No, ljudi za koje se on nadao da će mu biti saveznici u planiranoj uroti polako su se počeli povlačiti iz tog projekta, tako da je sve počelo „teći drugačije od planiranog“ i puč je propao. Opasnosti od nacizma postoje i u današnjim vremenima. Desno-ekstremna stranka AfD u posljednje vrijeme bilježi rekordnu podršku građana u anketama, a i na izborima. Neki povjesničari već povlače određene paralele s vremenima od prije stotinu godina. „Kada se zna što je Njemačku prije stotinu godina odvelo u propast, onda se Europu može jačati i spriječiti novo zlo“. DW
Varšavski geto je stvoren 1940. u židovskoj četvrti toga grada. Prije vala deportacija u logore smrti 1942. godine u getu je živjelo do 400.000 Židova, nakon toga je ostalo oko 60.000, u četvrti ograđenoj zidom. Početkom 1943. je Heinrich Himmler naredio konačnu likvidaciju geta. Do tada je većina Židova odbijala pružanje oružanog otpora, i zbog vjerskih razloga. Ali, kad su trebale početi posljednje masovne deportacije stotine mladih Židova su se odlučile boriti se. Otpor je trajao 27 dana. O ustanicima Budnicka kaže: “Oni su se manje borili za vlastiti život, a više za dostojanstvo svih nas. Nijemci su nama, Židovima, htjeli oduzeti ljudsko dostojanstvo. Ovaj otpor je pokazao da nisu uspjeli.” Deutsche Welle / Nacional
Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u proceduru prijedlog izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojom se kazne drastično povećavaju. Dosad je najviša kazna za neke prekršaje bila 170 eura, a po MUP-ovom prijedlogu gornji će prag ubuduće biti čak 4000 eura, otkriva Novi list. Riječ je, prije svega, o isticanju simbola ili izvikivanju ustaških ili nacističkih pokliča. No, ista kazna prijeti i onima koji šire lažne vijesti, roditeljima čija loše odgojena djeca krše javni red i mir te osobama koje vrijeđaju službene organe. Za tučnjavu i svađu na javnom mjestu pak može se dobiti do 2000 eura kazne, a za opijanje na javnom mjestu i davanje alkohola maloljetnicima do 1000 eura. Danica
“Od šibice do požara mali je politički korak, uz bombastične zvukove tvrdi najveći njemački bend, čiji novi album donosi upozorenje na ekstremizme koji prijete diljem Europe”, nakon preslušanog novog albuma Rammsteina zaključuje Aleksandar Dragaš za Jutarnji. “Ako i ima neonacista koji Rammstein poimaju kao svoje heroje, to me samo podsjetilo na to kako su u Jugoslaviji komunistički aparatčici smatrali Laibach zagovornicima fašizma”, piše.
“Htio sam prikazati glazbenika u složenom razdoblju povijesti, no što je projekt više odmicao, nalazio sam sve više i više sličnosti s današnjim dobom vladavine Trumpa i izbjegličke krize”, prokomentirao je redatelj Etienne Comar svoj film o džez gitaristu Djangu Reinhardtu, koji je otvorio ovogodišnje Berlinale. Django prikazuje život romskog glazbenika za vrijeme nacističke okupacije Francuske, u kojem Comar istražuje glazbu kao prostor slobode. Hollywood Reporter
Njemački je Ustavni sud odlučio da neonacističkoj Nacionalnoj demokratskoj stranci neće zabraniti djelovanje. Suci su potvrdili da se NDP zalaže za rušenje demokratskog projekta i da izražava ‘afinitet’ prema nacizmu, ali sumnjaju da će moći ostvariti svoje ciljeve. Moć slobodne diskusije je sol u juhi demokracije, kazao je jedan sudac, ili drugim riječima, nacisti su nezamjenjiv začin demokratskog folklora. Bilten
“Apsolutno se ne radi o čišćenju moje savjesti”, kaže Brunhilde Pomsel, daktilografkinja u Göbbelsovu Ministarstvu propagande i posljednja živuća osoba iz nacističkog kruga, koja je o svojem životu i šefu odlučila progovoriti za dokumentarac A German Life. Iako je na dnevnoj bazi popisivala statistiku ubijenih vojnika, Pomse tvrdi da je svega postala svjesna tek nakon rata, a iz njezinih ispovijesti izviru i zadivljenost prema uvijek urednom i pristojnom Göbbelsu. Telegram, Guardian
U Njemačkoj otkriveno osam osoba osumnjičenih za nacističke zločine, najstarijem blizu 100 godina
Za Nijemce 1920. i 1930. godine bile su poprilično neobične po pitanju obilježavanja Božića. Jačanjem utjecaja nacističke stranke, koja je na koncu, 1933. preuzela vodeću palicu u zemlji, pomno su radili na propagandi nacifiziranja Božića. Redefiniranje poznate tradicije te uvođenje novih simbola i rituala, bio je put kojim su nacisti željeli ojačati svoj politički utjecaj kroz ovaj važan kršćanski blagdan. Jedan od najupečatljivijih obilježja privatnog slavlja u nacističkom razdoblju bio je redefiniranje Božića kao neo-poganskog, nordijskog slavlja, piše The Local. Fokus je, umjesto na rođenje Isusa Krista prešao na veličanje arijevske rase. Dnevnik.hr