Novi fotokatalizator pretvara Sunčevu svjetlost u metanol i struju - Monitor.hr
26.10.2024. (13:00)

Kad sunce radi prekovremeno

Novi fotokatalizator pretvara Sunčevu svjetlost u metanol i struju

Znanstvenici su razvili inovativni fotokatalizator, nazvan MCN-CA, koji pod sunčevom svjetlošću pretvara ugljikov dioksid i vodu u metanol i proizvodi električnu energiju. Uz 70% iskoristivosti, jedan gram katalizatora generira 352 mg metanola i 4,9 W/m² struje na sat. Ovaj uređaj, temeljen na kompleksu polimera i kobalta, obećava trajniju i komercijalno održivu metodu za proizvodnju metanola, korisnog kao gorivo i industrijska sirovina. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

22.05. (09:00)

Pametne mašine gladne struje, a transformatori na bolovanju

Tehnološka utrka mogla bi se uskoro sudariti s realnošću – nedostatkom struje

Elon Musk najavio je da njegov AI startup xAI gradi podatkovni centar u Tennesseeju snage jednog gigavata – kao prosječna nuklearka. Upozorava na tri uska grla razvoja umjetne inteligencije: čipove, transformatore i električnu energiju. Google dijeli zabrinutost i razmatra nuklearnu energiju zbog nepouzdanosti obnovljivih izvora. Kina ubrzano gradi nove energetske kapacitete, dok SAD stagnira. Potražnja za podatkovnim centrima ne jenjava, no neki upozoravaju na moguće pretjerivanje u procjenama potrošnje. tportal

12.05. (09:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

02.05. (20:00)

Otišla struja po cigare i ne vraća se

Kad Europa potone u mrak: Kako jedan klik može srušiti mrežu

Najveći nestanak struje u Europi u dva desetljeća pogodio je Pirenejski poluotok i izazvao paniku od Madrida do Marseillesa. Stručnjaci upozoravaju da, iako rijetki, ovakvi “crni labud” događaji mogu pogoditi bilo koju zemlju – zbog ekstremnog vremena, kibernetičkih napada, ljudske pogreške ili tehničkih kvarova. Prijelaz na obnovljive izvore otežava stabilizaciju mreže jer nedostaje inercije, a mreže postaju sve osjetljivije. Uspjeh budućih sustava leži u pametnim baterijama, novim tehnologijama i, naravno, sreći da se munja i greška ne dogode istovremeno. tportal

29.04. (10:00)

Španjolska i Portugal: kad ti klima i struja zajedno odu na godišnji

Atmosferska vibracija zatamnila Pirenejski poluotok

Ekstremne temperaturne promjene u Španjolskoj izazvale su rijedak atmosferski fenomen – induciranu atmosfersku vibraciju – koji je uzrokovao prekide struje u Španjolskoj, Portugalu i dijelovima Francuske. Oscilacije na visokonaponskim vodovima poremetile su sinkronizaciju elektroenergetskih sustava, što je dovelo do kaskadnih kvarova. Fenomen nastaje kada oscilacije u vodičima rezoniraju s njihovom prirodnom frekvencijom, slično urušavanju mosta Tacoma Narrows 1940. godine. Iako rijedak, ovakav scenarij pokazuje ranjivost mreža na nagle klimatske promjene. Vlasti su isključile mogućnost kibernetičkog napada. Index

28.04. (19:00)

Sad si zamisli ljetne vrućine i klima ti ništa ne znači

Masovni nestanak struje pogodio Španjolsku i Portugal: kaos u prometu, bez vode i signala

Masovni nestanak struje pogodio je Španjolsku i Portugal, izazvavši potpuni prometni kolaps – semafori su ugašeni, metroi zatvoreni, a ljudi ostaju bez signala i tekuće vode. Gradonačelnik Madrida apelirao je na građane da ne izlaze iz domova, dok portugalska policija i aviokompanije pozivaju na oprez i čekanje daljnjih informacija. Građani panično prazne police s vodom, a stručnjaci poručuju da je riječ o širem europskom problemu na elektroenergetskoj mreži. Ekipe rade na postupnom vraćanju opskrbe. Index

05.04. (17:00)

Do tad lijepo i dalje uvozimo struju

Unatoč ogromnom potencijalu u Hrvatskoj do sada izgrađena tek jedna geotermalna elektrana

Dok je u Finskoj nedavno otkriven ogroman geotermalni rezervat za koji se kaže da može opskrbljivati energijom ovu nordijsku državu nevjerojatnih dvadeset milijuna godina, u Hrvatskoj su nedavno na otvorenju bušotine kod Đurđevca ustvrdili kako je i naš geotermalni potencijal neizmjeran, samo treba ulagati (Klikaj). Naša zemlja, a posebno sjeverozapadni dio, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali priču koče problemi vezani za izostanak natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci. Kod Đurđevca bi mogla niknuti elektrana snage 20 megavata, a istraživanja se vode i kod mjesta Legrad, gdje bi se uskoro mogla ishoditi dozvola za priključak na dalekovod. No, ono što brine investitore jesu premije i premale kvote, što povrat investicija ostavlja pod upitnikom. Poslovni

19.03. (20:00)

AI jede struju za doručak

Rast podatkovnih centara i AI prijeti globalnoj potrošnji energije

Podatkovni centri i AI sustavi postaju energetski monstrumi – njihova potrošnja struje raste poput startup balona. U SAD-u bi do 2030. mogli gutati 9,1 % električne energije, dok će u EU doseći 150 TWh do 2026. Irska i Danska prednjače u EU, dok nordijske zemlje profitiraju na hladnijoj klimi. AI dodatno pojačava pritisak – jedan upit ChatGPT-a troši 10 puta više struje od Google pretrage. Veliki tech divovi bilježe eksploziju emisija CO₂, a pitanje održivosti sve je glasnije. Hoće li AI industrija izgurati elektroenergetske mreže iz tračnica? Lider

12.03. (11:00)

Atom u službi domovine

Mini-nuklearke: energetska revolucija ili skupa avantura?

Hrvatska razmatra mini-nuklearne elektrane kao rješenje energetskog deficita, no mišljenja su podijeljena. Stručnjak Goran Krajačić kritizira nuklearnu opciju, ističući da su obnovljivi izvori dostupniji i sigurniji, dok Davor Grgić zagovara kombinaciju nuklearne i obnovljive energije radi stabilnosti opskrbe. Dok Slovenija razmatra proširenje NE Krško, Hrvatska još nije donijela odluku, a pitanje skladištenja otpada ostaje kontroverzno. Uz energetsku sigurnost, iza svega stoje i politički interesi, pa je jasno da će se rasprave o nuklearnoj budućnosti Hrvatske nastaviti. DW

12.03. (09:00)

Besplatna struja? Samo još par desetljeća...

Njemački stelarator: revolucija ili još jedna fuzijska fatamorgana?

Njemački startup Proxima Fusion tvrdi da je riješio ključne prepreke za komercijalizaciju fuzijske energije pomoću stelaratora – naprednog reaktora koji može raditi neprekidno, za razliku od tokamaka. Zahvaljujući AI-u i preciznoj proizvodnji, njihov prototip bi trebao proraditi do 2031. godine, otvarajući put neograničenoj, čistoj energiji. No, izazovi ostaju – od kompleksnosti konstrukcije do održavanja stabilne plazme u većim reaktorima. Fuzijska energija možda jest budućnost, ali pitanje je kad će ta budućnost konačno stići. Index

23.02. (15:00)

Kad auspuh postane punjač

Uspješan projekt: Proizveli su električnu energiju od topline ispušnih plinova…

Oko 40% energije gubi se kroz ispušnu cijev vozila, što postavlja pitanje: što ako bismo mogli povratiti dio te izgubljene energije? Zanstvenici s Odjela za strojarstvo na Državnom sveučilištu Pennsylvania razvili su inovativni uređaj koji pretvara otpadnu toplinu iz ispušne cijevi u električnu energiju. Tim predvođen Rabeyom Bosry Smrit uspio je proizvesti oko 40 vata električne energije iz ispušne cijevi automobila, dovoljno za napajanje žarulje. Primjenom na veća vozila, poput helikoptera, kažu da bi se moglo dobiti do tri puta više energije. Osim toga, znanstvenici napominju da je ova tehnologija posebno obećavajuća za poboljšanje operativne učinkovitosti i dometa različitih vrsta vozila. U budućnosti bi se ti uređaji mogli integrirati u automobile za napajanje pomoćnih sustava kao što su, na primjer, svjetla, senzori ili infotainment. Revija HAK