Novim izumom plastika se može reciklirati za samo 20 minuta - Monitor.hr
03.04.2023. (16:00)

Iz žute kante

Novim izumom plastika se može reciklirati za samo 20 minuta

Stručnjaci sa Sveučilišta u Bathu razvili su revolucionarnu metodu za recikliranje uz pomoć koje bi ono trebalo biti energetski manje intenzivno, a samim time i ekonomski isplativije. Koristeći katalizator na bazi cinka i metanol, novim izumom uspjeli su u potpunosti razgraditi komercijalne poli (bisfenol A karbonatne) (BPA-PC) kuglice koje čine naširoko korištenu klasu termoplasta, koja se obično koristi u građevinarstvu i inženjerstvu. Otpad se potom može pretvoriti u kemijske sastojke od kojih je izrađen, pomažući u očuvanju njegove kvalitete te ponovnu upotrebu tijekom beskonačnog broja ciklusa. Također, što je vrlo važno, obnavljanje BPA sprječava istjecanje potencijalno štetnog zagađivača okoliša, dok je DMC dragocjeno zeleno otapalo i građevni blok za druge industrijske kemikalije. Green


Slične vijesti

01.09. (14:00)

Ne pokušavati kod kuće - zasad

Plastika se u mikrovalnoj može rastvoriti u – vodik

Znanstvenici s Oxforda razvili su metodu kojom se plastične boce, vrećice i ambalaža u svega nekoliko sekundi pretvaraju u čisti vodik. Proces uključuje usitnjavanje plastike, miješanje s katalizatorom od željeznog i aluminijevog oksida te zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Tako se oslobađa do 97% vodika, dok ostatak čine gotovo isključivo ugljikove nanocijevi. Metoda troši manje energije od postojećih postupaka i nudi dvostruku korist – smanjenje plastičnog otpada i proizvodnju čistog goriva. Interesting Engineering

20.07. (21:00)

Ekološki heroji iz kukuruzne ambalaže

Otkrivena vrsta crva koja doslovno jede plastiku za doručak

Znanstvenici su otkrili da ličinke manje brašnare, kukca iz roda Alphitobius, mogu jesti i razgraditi polistiren – plastiku iz stiropora. Ova afrička vrsta, sada rasprostranjena globalno, može probaviti do 50% unesene plastike, a učinkovitost raste ako se “obrok” obogati mekinjama. Istraživači s kenijskog ICIPE-a sumnjaju da bi se moglo raditi i o novoj podvrsti. U razgradnji pomažu i crijevne bakterije poput Kluyvere i Lactococcusa. Otkriće bi moglo pomoći kontinentima poput Afrike, koji trpe posljedice plastike unatoč maloj proizvodnji otpada. Live Science

12.06. (19:00)

Kupat ćemo se u plastici

U Sredozemnom moru bi za 25 godina moglo biti više plastike nego ribe

Sredozemno more predstavlja manje od 1 posto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 posto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih točaka morske bioraznolikosti u svijetu. Ako proizvodnja plastike nastavi rasti po stopi od 4 posto godišnje i ako se gospodarenje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe, priopćili su iz Unije za Mediteran. HRT

04.06. (20:00)

Kad se plastika kupa – i sama se rastopi od srama

Plastika topiva u vodi: revolucija protiv smeća u oceanima

Japanski znanstvenici iz centra RIKEN i Sveučilišta u Tokiju razvili su biorazgradivu plastiku koja se u morskoj vodi raspada u roku od sat vremena, ne ostavljajući štetne ostatke. Materijal bi mogao značajno pomoći u borbi protiv plastičnog onečišćenja oceana. Iako još nema plana za komercijalizaciju, interes industrije je velik. UN predviđa trostruko povećanje plastičnog otpada do 2040., što istraživanju daje dodatnu hitnost. Vođa tima Takuzo Aida ističe da je dužnost znanstvenika ostaviti djeci čistiji planet. HRT

22.05. (00:00)

Kad ti šavove ne pokida kirurg, nego gladna bakterija s planom

Superbakterija koja jede plastiku i gradi štit protiv antibiotika

Studija objavljena u Cell Reports otkriva da bolnička superbakterija Pseudomonas aeruginosa može razgrađivati medicinsku plastiku poput šavova i stentova zahvaljujući enzimu Pap1. Plastika joj ne služi samo kao hrana – koristi je i za gradnju zaštitnog biofilma koji je čini otpornom na antibiotike. Istraživači su potvrdu dobili manipulacijom gena u E. coli, koja je također počela „jesti“ plastiku. Ovo otkriće objašnjava kako bakterija preživljava u sterilnim okruženjima i potencijalno pogoršava problem bolničkih infekcija otpornim sojevima. Drago Galić za Bug

14.02. (09:00)

'Topli obrok, hladna istina'

Upotreba plastičnih posuda za dostavu hrane može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema

Kad sljedeći put naručite dostavu hrane, učinite si veliku uslugu i prebacite je na klasični tanjur. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, pokazala je kako konzumiranje hrane iz plastičnih posuda za dostavu hrane može znatno povećati rizik od kongestivnog zatajenja srca. Plastika može sadržavati bilo koju od oko 20 tisuća kemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizike za zdravlje. Iako u svom radu nisu provjeravali koje točno kemikalije iz posuda za hranu ulaze u samu hranu, primijetili su vezu između uobičajenih spojeva plastike i srčanih bolesti te između bioma crijeva i srčanih bolesti. Zimo… Forum

05.02. (20:00)

I ona se popela na vrh Europe

Plastika posvuda, čak i tamo gdje ne biste očekivali

Znanstvenici su pronašli nanoplastiku u Alpama, a najzastupljenije su čestice guma, polistirena i polietilena. Ove mikroskopske čestice mogu prodrijeti kroz stanične membrane i ući u krvotok, što zabrinjava stručnjake. Najveći izvor su automobilske gume, koje tijekom vijeka trajanja izgube i do 4 kg materijala. Budući da na cestama ima 1,6 milijardi vozila, problem je globalan. Profesor Stohl ističe da bi globalna karta nanoplastike pomogla u razumijevanju njezina utjecaja na zdravlje. Nanoplastika, nevidljiva, ali prisutna, prijeti ljudima i okolišu. Revija HAK

07.12.2024. (20:00)

Planeta pliva u plastici, ali barem imamo dogovor... da se ne dogovorimo

Nakon dvije godine neslavno su propali dogovori o plastici

Pregovori o globalnom sporazumu za rješavanje zagađenja plastikom završili su neuspjehom nakon dvije godine. Duboke podjele ostaju između grupe zemalja koje žele smanjenje proizvodnje plastike i proizvođača nafte, koji upozoravaju na ekonomske posljedice. Od 1950. proizvedeno je osam milijardi tona plastike, od čega je manje od 10% reciklirano. Plastika ugrožava okoliš, životinje i doprinosi klimatskim promjenama. Usprkos očekivanjima, sastanak u Busanu nije uspio postići dogovor, dok svjetski oceani i dalje tonu u plastici. Ironično, jedino što nije upitno je – hoće li plastika preživjeti nas. Poslovni

13.11.2024. (00:00)

Za planet zeleno, ali u praksi skupo i zahtjevno

Zamjene za plastiku u pakiranju hrane i medicinske opreme: izazovi i inovacije

Inovativne alternative plastici u pakiranju hrane i medicinske opreme, poput bioplastike od škroba, algi i micelija, donose ekološke prednosti, ali s izazovima. Iako biorazgradivi, ti materijali često nisu otporni na vlagu, toplinu i dugoročno skladištenje, što ih čini neprikladnima za sve namjene. Također, zahtijevaju industrijsko kompostiranje i dolaze s višim troškovima proizvodnje. Istraživanja su usmjerena na poboljšanje performansi ovih materijala, ali plastika zasad ostaje nezamjenjiva u nekim industrijama. Klikaj

17.10.2024. (09:00)

Kad bi barem gljive mogle prožvakati i naše račune

Gljivice koje jedu plastiku – nova nada za čišće oceane

Znanstvenici u Njemačkoj otkrili su gljivice koje mogu razgraditi plastiku, što bi moglo pomoći u borbi protiv zagađenja oceanâ. Istraživanje u jezeru Stechlin pokazalo je da neke mikrogljivice uspijevaju preživjeti isključivo na sintetskim polimerima, osobito poliuretanu. Međutim, plastični otpad poput polietilena i mikroplastike od guma teže se razgrađuje. Iako ovo otkriće predstavlja napredak, znanstvenici upozoravaju da je smanjenje plastične proizvodnje i dalje ključno. Fungi bi se mogli koristiti u kontroliranim uvjetima, poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Reuters