Obljetnica u Srebrenici kao dokaz da rat u BiH ustvari nikad nije ni završio - Monitor.hr
12.07.2015. (08:14)

Tragedija kao politička kulisa

Obljetnica u Srebrenici kao dokaz da rat u BiH ustvari nikad nije ni završio

“Separatistička srpska politika i unitaristička bošnjačka hrane jedna drugu”, ističe sociolog Ivan Vukoja iz Mostara. Jedini kome to ne odgovara su Hrvati. Baš Hrvatima u BiH, ističe on, najvažnije je funkcioniranje sustava i države, jer na državnoj razini imaju paritet, ili jedan od tri glasa. U srpskom entitetu Hrvata gotovo i nema, a u Federaciji ih je oko 20 posto, a upravlja se preglasavanjem, pa iz godine u godinu novim zakonima ostaju sa sve manje prava. Zato mnogima odgovara podgrijavanje ratnih konflikata i stvaranje psihoze poput ove, koja je stvorena oko 20. obljetnice genocida u Srebrenici. Jutarnji


Slične vijesti

27.09.2023. (19:00)

Bizarno

Liječnik iz BiH u dvorištu zakopao kosti žrtve iz Srebrenice, koristio ih za planiranje operacija

Liječnik iz Brčkog u BiH priznao je da je u vlastitom dvorištu skrivao zakopane kosti jedne od žrtava rata devedesetih godina, piše Radio Slobodna Evropa. Svjedok koji je otkrio lokaciju zakopanih ostataka tvrdi da se radi o žrtvi genocida u Srebrenici iz 1995. godine te da su donesene u Brčko dvije godine nakon rata. Mraović ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za ‘planiranje operacija‘ i da su pomogle stotinama ljudi. Radi se o nekompletnim ostacima jedne osobe i, kako su rekli za RSE iz Instituta za nestale BiH, prvom slučaju namjernog sakrivanja posmrtnih ostataka žrtve rata u Bosni i Hercegovini u vlastitom dvorištu. Mraović se trenutno navodno ne nalazi u BiH. Skoro tri desetljeća nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici. Jutarnji

09.02.2023. (18:00)

Na mjestu smrti niknut će novi životi

Rješenje hrvatskog arhitekta prošlo je na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Riječ je o natječaju koji je raspisala Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, a izazov je bio u tome kako u zemlji koja ne želi takav spomenik i koja takav spomenik čak djelomično zakonski zabranjuje, taj spomenik ipak napraviti. To nije spomenik u onom tradicionalnom smislu, već se zapravo radi o sadnji šume. Ideja je da tisuće ljudi dobrovoljnim prilozima kupi to zemljište te kupi i posadi 8000 sadnica koliko je bilo žrtava. Kod šume je zanimljivo što se širi, živa je stvar, a svojim rastom transformira okoliš i to je ta ideja. Šuma kao simbol života iznad granica nacije, države, religije djeluje transformativno i pomirbeno na društvo jer se stvara imaginarna zajednica ljudi vlasnika tog zemljišta i sadnica koji imaju zajednički humanistički cilj. Ta zajednica može biti početak procesa pomirenja na ovim prostorina sa Srebrenicom kao centralnom simboličkom točkom. Rekao je Antonio Grgić za lokalni portal.

11.07.2022. (12:00)

Govor direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića na konferenciji “Heroine Srebrenice”

11.04.2021. (20:30)

Strahote nepomirenja s istinom

Tomislav Marković: Negiranje Srebrenice, omiljena zabava srpskih političara

Kolumnist ovaj tjedan komentira Jeremićevu online raspravu pod nazivom “U ime pravde” kojoj se priključio i Alan Deršovic, nekadašnji branitelj Momčila Krajišnika: Kad god nađu malo slobodnog vremena naši političari, kako iz vlasti tako i iz opozicije, zabavljaju se igrajući kolo na kostima pobijenih u Srebrenici. Negiranje genocida postalo je omiljeni sport u srpskoj javnosti, po medijima, u političkim strukturama, među intelektualcima na patriotski pogon, na tzv. društvenim mrežama koje su živa negacija bilo kakvog koncepta društva, a pogotovo pristojnog. Usput nađu i nekog sličnomišljenika iz sveta da im bude saučesnik u izrugivanju žrtvama, nekom zapadne Noam Čomski, nekom Alan Deršovic. I Dveri su imale svog stranog eksperta kad su objavili specijalni broj časopisa “Dveri srpske” posvećen Srebrenici, pa je dotični prebrojavao butne kosti mrtvima, tvrdeći da ih nema dovoljno, umanjujući broj pobijenih. Zaboravio sam mu ime, i dobro je da je tako, ništa osim zaborava i potonuća u ništavilu nije ni zaslužio. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

21.07.2019. (10:30)

Sud smanjio odgovornost Nizozemske za Srebrenicu

Vrhovni sud Nizozemske smanjio je odgovornost te zemlje za masakr u Srebrenici sa 30%, kako je bilo utvrđeno ranije, na 10%. Presuda se odnosi na odštetu obitelji 350 žrtava. Munira Subašić iz Majki Srebrenice razočarana je odlukom suda. “U Srebrenici je svaki život oduzet 100%”, kaže.

14.07.2019. (20:30)

Andrej Nikolaidis: Nesojluk epskih razmjera

“‘Desničar’ i ‘ekstremista’ su, kada se tim riječima pokušaju opisati ljudi koji rašire barjak na kojem piše ‘Pobio vas Alija, vaš balija’, tvrde da ‘u Srebrenici nije bilo genocida’ i da je ‘Ratko Mladić heroj’ – eufemizmi. Za takve ljude u Crnoj Gori postoji prikladan naziv – nesoj. Odnosno, još preciznije: nesoj od nesoja. Kažem ‘preciznije’, zato što se nesojluk rečenog nesoja ne označava kao incident, nego kao kontinuitet”, piše Andrej Nikolaidis za Al Jazeeru.

03.02.2019. (08:00)

Cowards, not soldiers

Srebrenica: Mir, mir, nitko nije kriv

“Bilo je nečeg temeljno fašističkog u samom činu napuštanja Srebrenice od strane nizozemskog bataljuna UN-a. U jednoj od baraka u kojoj su bili smješteni nizozemski vojnici nađen je grafit na kojem je pisalo: ‘Nema zube, ima brkove, smrdi kao izmet, to je bosanska djevojka’. Može li netko očekivati od ljudi koji imaju takvu predodžbu o jednom narodu da doista stanu u njegovu zaštitu ili pak polože svoj život za njega? Ti vojnici su napustili Srebrenicu i mi smo mogli gledati snimke na kojima oni zagrljeni s bocama piva pjevaju : I will survive… ‘Ja ću preživjeti’. Osam i pol tisuća ljudi nije preživjelo”, piše Andrej Nikolaidis za Al Jazeeru.

27.06.2017. (13:01)

Odgovornost 30%, kukavičluk 100%

Iznimna presuda: Nizozemska dijelom odgovorna za 300 žrtava u Srebrenici

Nizozemska snosi djelomičnu odgovornost za oko 300 muslimanskih žrtava pokolja u Srebrenici koji su bili izbačeni iz baze UN-a koju je osiguravao nizozemski kontingent, presudio je nizozemski žalbeni sud i iznimnoj presudi s obzirom da Ujedinjeni narodi uživaju imunitet od kaznenog progona. Ono “djelomično” su suci pomalo morbidno odredili kao 30%. Nizozemski slučaj je gotovo jedinstven jer se državu koja je sudjelovala u mirovnoj misiji UN-a pozvalo na odgovornost zbog njezinog djelovanja. RTL vijesti

28.09.2016. (07:15)

A htjeli na Havaje...

Nizozemski mirovnjaci bi tužili državu jer ih je poslala u Srebrenicu

Stotinjak bivših nizozemskih UN-ovih mirovnjaka moglo bi tužiti svoju državu jer ih je 1995. poslala u misiju u Srebrenicu, kako su rekli njihovi odvjetnici. “Država je poslala te vojnike u nemoguću misiju i ondje ih napustila… To im je nanijelo mnogo štete, tjelesne, psihološke i financijske, kao i njihovim društvenim životima”, objasnio je odvjetnik Michael Ruperti. Index