Odmor može početi: Uz savjete kako ostati ekološki osviješten i na plaži - Monitor.hr
25.07.2021. (16:30)

Nije samo 'Zimmer frei', lezi pod palmu i uživaj

Odmor može početi: Uz savjete kako ostati ekološki osviješten i na plaži

Napokon dočekana ljetna sezona koja među mnogima budi opuštenost, neopterećenost i uživanje, donosi sa sobom i niz odgovornosti. Tijekom ljeta sve se nekako laganije kreće, a ako imamo sreće, dan nam mogu pokvariti samo komarci i nesnosna vrućina. Green.hr donosi nekoliko savjeta kako i tijekom godišnjeg odmora na moru biti odgovoran prema okolišu:

  • Višekratne boce za tekućinu – bolje od kupovine jednokratnih
  • Smanjite otpad na minimum – također se tiče korištenja višekratne ambalaže za hranu
  • Bicikl, šetnja, romobil – za smanjivanje ugljičnog otiska, koliko god je to moguće
  • Osviješteni sportovi na plaži – umjesto glisiranja i vožnje skuterom
  • Briga o ekosustavu – je, školjke su fun za ponijeti kao uspomenu, no njihovo je prirodno mjesto u moru ili na plaži blizu mora
  • Okrenite se iza sebe – pripaziti da niste ostavili kakav otpad iza sebe

Slične vijesti

18.05. (11:00)

Veliki mag gitare

Vlatko Stefanovski: Ponekad osjećam kako gitara na kojoj sviram diše

| Author: Zdravko Terkeš

“Kako ulazim u godine, polako mijenjam svoje svjetonazore”, rekao je Vlatko Stefanovski na početku razgovora i nastavio: “I to u odnosu na sve: i u odnosu na ljudski rod i u odnosu na planet na kojem živimo, a bogami i u odnosu na neke filozofske teme koje izlaze izvan okvira naših ‘fizičkih teritorija’. Počinjem sve više razmišljati o tome kako je čovjek dao sebi previše na značaju. Mi mislimo da smo gospodari prirode i da možemo raditi sve što nam padne napamet, što je, naravno, poprilično loša percepcija. Ljudi su posjekli mnoge šume, zagadili oceane, zemlju, zrak… Sad, nisam ja neki ekološki fanatik, ali postoji inteligencija iznad ove naše. Zašto ljudi ne žive 1400 godina kao ona maslina na Brijunima? Postoji neki vid inteligencije nad kojim nemamo kontrolu. Ponašamo se prema prirodi kao gazde, ali sve će nam se to jednoga dana vratiti… Drvo je poluživo biće. Ja dok sviram, osjećam njegovu energiju, pogotovo kad drvo rezonira… Ponekad osjećam kako gitara na kojoj sviram diše, da je živa.” Express

 

28.04. (13:00)

Kuda ide ovaj svijet

Klimatska anksioznost u porastu

Tema prilagodbe posljedicama globalnog zatopljenja više nije tema koja je, kao nešto ranije, okupirala znanstvenike i zelene aktiviste, odnosno, samo užu javnost – te su posljedice sada počele utjecati na konkretne lokalne zajednice. Konkretnim posljedicama svjedoče uzgajivači dagnji koje masovno pomiru, ali i maslinari čiji je urod desetkovala suša kao i požari. Činjenica da ekstremne vremenske (ne)prilike postaju sve češće i ekstremnije kod mnogih izazivaju strah i zabrinutost, a moderna psihologija to naziva klimatskom anksioznošću. Brojna istraživanja, među kojima jedna otkriva kako 70 posto mladih u dobi od 12 do 18 godina zabrinuto za svijet koji će naslijediti, potvrđuju da je mladima ova tema važna. Razlozi su to zbog kojeg su se brojne mlade osobe uključile u klimatske pokrete koji na globalnoj razini postaju sve prisutniji i glasniji. Faktograf

23.04. (16:00)

Sugar Daddy

Morgan Freeman pretvorio svoj ranč od 124 hektara u ogromno utočište za pčele

Morgan Freeman glumu zamijenio pčelarstvom - Akta.ba

Holivudski glumac Morgan Freeman najpoznatiji je po svojim izvanrednim izvedbama na velikom platnu, ali ga hvale i zbog čina koji nije povezan s njegovom glumačkom karijerom. Naime, Freeman je svoj prostrani ranč u Mississippiju pretvorio u utočište za pčele. Glumac, koji ima 84 godine, postavio je 26 košnica na svom ranču i zasadio vrste biljaka i drveća koje pčele vole, uključujući lavandu i stabla magnolije. Učinio je to, kaže, nakon što je saznao za nevolje pčela diljem svijeta. Dok su zaštitna pčelarska odijela standardna za mnoge pčelare, Freeman tvrdi da mu nisu potrebna jer ga pčele “nikada neće ubosti”. “Nisu me još ubole jer im ne pokušavam uzeti med ili bilo što, nego ih samo hranim. Mislim da to razumiju i međusobno govore: “Nećemo smetati ovom liku, on nam donosi šećernu vodu’”, rekao je novopečeni pčelar. Green

22.04. (14:00)

Elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU

Uz Dan planeta Zemlje: Svaki deseti Hrvat mobitel baca u smeće

Globalni ee-otpad u pet godina porastao više od 20 posto | Visoko.ba

Hrvatska prema zadnjem popisu stanovništva ima 3,8 milijuna stanovnika, a prema najnovijim rezultatima istraživanja koje je Hrvatski Telekom proveo u Hrvaskoj u ladicama hrvatskih građana stoji čak pet milijuna mobilnih uređaja koji se ne koriste. Većina ih čuva za rezervu ili ih planira dati članovima obitelji, no čak četvrtina ispitanika ne zbrinjava mobitele pravilno jer strahuje od krađe podataka. Čak 13 posto ispitanika ne zna gdje ni kako zbrinuti stare mobitele, a 6 posto ih smatra da ih nije praktično zbrinjavati. Međutim, najviše zabrinjava podatak da svaki deseti Hrvat mobitel baca – u smeće. Lider

16.04. (12:00)

Otpadna jestiva ulja mogu se iskoristiti npr. u proizvodnji biodizela

Opasni otpad – Što je to i kamo ga ispravno odložiti

EKO KUTAK - PEOVICA Doznajte sve o opasnom otpadu u kućanstvu | Dalmatinski portal

U opasni otpad ubrajamo razne štetne tvari kao što su stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, fotokemikalije, mineralna ulja i drugo. Dakle, ostaci dezinfekcijskih sredstava, koje smo masovno koristili tijekom koronakrize, opasni su otpad. Svi sprejevi (dezodoransi, mirisi za kupaone, sprejevi protiv muha i komaraca) koje imamo u kući su opasan otpad. Opasni otpad ne smije se bacati u miješani komunalni otpad, niti u spremnike u koje odlažemo otpad za recikliranje – to se posebno odnosi na žute spremnike za plastiku (i metal u nekim gradovima) te spremnike za staklo. Dio opasnog otpada može se odvesti u reciklažna dvorišta, a to su primjerice:

  • stare baterije
  • stari lijekovi
  • akumulatori
  • elektronički otpad
  • fluorescentne cijevi

Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Savjeti

15.04. (15:00)

Brojnost stanovništva nije glavni uzrok klimatskih promjena, već su to potrošačke navike superbogatih

Do kraja stoljeća moglo bi nas biti dvije milijarde manje nego danas

Indija će uskoro prestići Kinu, svijet bi do studenoga trebao imati osam milijardi ljudi

Prema procjenama Ujedinjenih naroda, čovječanstvo je u studenome prošle godine probilo granicu od osam milijardi ljudi, što je glasno zvono za uzbunu. No, studija koju je naručila neprofitna i neformalna organizacija Rimski klub pokazuje da ćemo do kraja ovog stoljeća pasti na samo šest milijardi, odnosno da će čovječanstvo u preostalih 77 godina izgubiti gotovo dvije milijarde ljudi. Kako se navodi, broj Zemljana rast će do sredine stoljeća, kad bi trebali dosegnuti oko 8,6 milijardi, a onda će se u idućih pedesetak godina strmoglaviti. Dinamika će biti različita u različitim dijelovima svijeta, najbrži rast broja stanovnika i dalje će biti u Africi. Pad broja ljudi značit će starenje populacije i smanjenje udjela radno aktivnog stanovništva, što će mladim ljudima nametnuti još veći teret financiranja zdravstvenog sustava i mirovina. Brojnost stanovništva nije glavni uzrok klimatskih promjena, već visoke potrošačke navike najbogatijih slojeva stanovništva. Tportal

12.04. (09:00)

Nedostajao mu pjev ptica ujutro

Izgradio više od 250.000 gnijezda kako bi vratio ptice u svoj grad

Mamaearth and Femina Beautiful Indians 2022 Nominations: Rakesh Khatri

Rakesh Khatri, filmski redatelj i zeleni aktivist iz New Delhija, izgradio je više od 250.000 gnijezda kako bi spasio gradske vrapce. Khatri je rekao da se njihov broj u gradu smanjio jer im novije zgrade s prozorima ne dopuštaju da grade gnijezda. “Većina otvorenih prostora je betonirana, drveće i grmlje je nestalo, a moderne kuće nisu prikladne da vrapci grade gnijezda”, rekao je za tamošnje medije. Khatri poučava djecu i građane kako napraviti gnijezda za različite vrste ptica. Dosad je organizirao više od 3500 radionica diljem Indije o podizanju svijesti o okolišu te naučio najmanje milijun djece kako sagraditi skloništa za ptice. Usto, osnovao je zakladu Eco Roots koja potiče djecu i mlade na brigu o okolišu, a sugrađane poučava i o e-otpadu, klimatskim promjenama te organizira izlete u prirodu. Green

11.04. (20:00)

Koja bi to bila sreća kad bi svi imali tako malo smeća

Inicijativa Održivi život: Dovoljne su samo dvije ZG vrećice godišnje

Jedna prosječna osoba u svijetu proizvodi oko 2-4 litre miješanog otpada dnevno, ovisno o regiji. Godišnje se po stanovniku u RH prosječno proizvede više od 400 kilograma otpada. To bi značilo da jedna osoba u RH treba u prosjeku 52 ovakve vrećice godišnje. Ovaj broj može biti i veći ako osoba ne odvaja otpad u potpunosti. Iz inicijative Održivi život tvrde kako je moguće proizvoditi jako malo otpada: odvajati otpad i reciklirati, ne kupovati plastiku koja ne može u reciklažne kante, birati proizvode u ambalaži koju je jednostavno odvojiti i reciklirati, kompostirati sav organski otpad, birati višekratne proizvode, kupovati u rinfuzi u svojim spremnicima i koristiti ponovno plastične vrećice. Tako se može smanjiti broj ZG vrećica u koje ide miješani otpad, čak i do dvije na godinu. Green

09.04. (12:00)

Neravnoteža

Ukupna težina divljih kopnenih sisavaca na Zemlji manja je od 10 posto težine svih ljudi

Populacije divljih vrsta smanjene za dvije trećine - Pobjeda

Dok se populacija ljudi na Zemlji približava brojci od osam milijardi, prirodni svijet i divlje životinje postupno nestaju. “Kad na televiziji gledate dokumentarne emisije o divljim životinjama, mogli biste lako zaključiti da je sisavcima u divljini sasvim dobro”, rekao je glavni autor studije “Globalna biomasa divljih sisavaca” Ron Milo. “No ta je pretpostavka pogrešna. Naprotiv, nije im tako dobro. Njihova ukupna masa iznosi oko 22 milijuna tona, što je manje od 10 posto ukupne mase čovječanstva. A kad tome dodamo i sva naša goveda, ovce i ostalu stoku, to je još 630 milijuna tona ili 30 puta više od ukupne mase divljih životinja. Primjerice, mačke imaju ukupnu biomasu od oko dva milijuna tona, što je gotovo dvostruko više od afričkog slona. Podaci su poražavajući i poziv su čovječanstvu na buđenje”, objasnio je Milo. Tportal

 

07.04. (19:00)

Futuristički zeleni cruising

Brodovi budućnosti: Urbani vrtovi, dronovi i obnovljivi izvori energije

Brodogradnja slijedi globalne trendove okretanju prema održivom razvoju i zaštiti okoliša. Tako je ovoga tjedna grupacija Meyer predstavila futuristički model broda za krstarenje koji uključuje spektakularne inovacije. Riječ je o brodu na kojemu će energija dolaziti od sunca, vjetra i valova, a bit će postavljeni i urbani vrtove te platforme za dronove. Riječ je o inovativnom modelu “’Reverse“, kojeg karakterizira aerodinamičan vanjski izgled sa zatvorenom staklenom oplatom, a koji najbolje pokazuje kako bi krstarenje moglo izgledati 2100. godine. Green