Održana konferencija čija je glavna tema uključivanje marginaliziranih skupina u civilno društvo - Monitor.hr
01.08.2021. (08:00)

Inovativni modeli uključivanja

Održana konferencija čija je glavna tema uključivanje marginaliziranih skupina u civilno društvo

Centar za mirovne studije i Romska organizacija mladih sredinom su srpnja održali konferenciju o inovativnim modelima uključivanja mladih Romkinja i Roma u društvo. Konferencija je bila podijeljena na dva tematska panela; prvi se doticao uključivanja Romkinja/a putem programa prakse i mentorske podrške, a drugi je temu integracije propitivao kroz područja kulture i umjetnosti. Program mentorstva i prakse u organizacijama civilnog društva omogućio je mladim Romkinjama i Romima da steknu iskustvo i znanje potrebno za samostalan rad u vlastitim zajednicama. Snimka čitave konferencije dostupna je na Facebook stranici CMS-a. Kulturpunkt


Slične vijesti

02.09. (07:00)

Krivo smo sve postavili otpočetka

Romi i život izvan civilizacije

Dobro je poznato kako u Hrvatskoj većina Roma živi u udaljenim, izoliranim zajednicama, nerijetko bez pristupa vodi ili električnoj mreži. Primjerice, u studiji o romskom identitetu, socijalnoj distanci i iskustvu diskriminacije iz 2020. godine je podcrtano kako je jedna od centralnih “karakteristika romske zajednice, a često i drugih manjinskih skupina, njihova prostorna izolacija i segregacija od većinskoga stanovništva. Od dolaska na hrvatske prostore Romi su se uglavnom nastanjivali na perifernim dijelovima naselja, što je djelomično posljedica ekonomske depriviranosti, a djelomično zakonskih odredaba. Takav način života dovodi do vrlo slaba ili gotovo nikakva kontakta romskoga stanovništva s članovima većinske skupine. Podijeljenost prema rasnim i etničkom osnovama zasnovana je na predrasudama i stigmatizaciji određene društvene skupine. Segregacija je pritom fizička i prostorna refleksija diskriminacije te ju povratno dodatno potencira. Kulturpunkt

06.04. (20:00)

Iznimke gostoljubive Europe

Tko bi primio Rome?

Ukrajinski ratni izbjeglice romske etničke pripadnosti nailaze na manjak susretljivosti i na kršenje međunarodnih konvencija pri ulasku u zapadnije zemlje i boravku u njima. Same ukrajinske vlasti, ali također i vlasti u drugim zemljama, pa i u Evropskoj uniji, sklone su stereotipu da Romi nisu „pravi izbjeglice“. Procjene realnog broja pripadnika te etničke skupine u Ukrajini kreću se od 300 do 400 tisuća. U pokušaju bijega od rata, mnogi od njih suočavaju se s nemogućnošću izlaska iz zemlje, ili ulaska u neku od susjednih zemalja, zbog neposjedovanja važećih osobnih isprava. Oni koji ipak prijeđu granicu, nailaze na nesklonost vlasti i stanovništva zemalja u kojima su pokušali pronaći utočište. H-alter

19.03. (12:00)

Stereotipima nikad kraja

‘Anticiganizam’ – suočavanje s diskriminacijom

Europa ima ozbiljan problem sa raširenom svakidašnjom diskriminacijom romske manjine, što po sebi i nije neka novost. Međutim, unatoč sveprisutnosti diskriminacije rijetko se u javnom prostoru može primijetiti kako se problem razmatra kroz prizmu rasizma ― tj. specifično antiromskog rasizma ili anticiganizma. Riječ je o pojmu koji je u prethodnom desetljeću ušao u širu upotrebu i postao uvriježen u EU institucijama i dijelu civilnog društva. Kako navodi Europska komisija, anticiganizam kao oblik rasizma prema Romima ukazuje na “povijesno ukorijenjen strukturalni fenomen koji se pojavljuje na institucionalnoj, društvenoj i međuljudskoj razini. Svoje porijeklo ima u načinu na koji većina promatra i tretira one koji smatra ‘ciganima’. Ukorijenjen je u procesu ‘proizvodnje drugosti’ koji se gradi na negativnim, ali i pozitivnim, egzotizirajućim stereotipima. Kulturpunkt

14.04.2021. (10:56)

Sretna obitelj

Sanja Modrić provela je prijepodne s mamom i tatom koji su udomili dječačića iz Međimurja

Nije točno da se u Hrvatskoj ne može usvojiti dijete, kaže otac. Ali puno ljudi ne bi malog Roma. A oni su, kaže, htjeli samo dijete. Ne naciju, vjeru i boju kose. I dobili su ga prilično brzo. Pa i beba se nosi u trbuhu devet mjeseci. Otac kaže kako ljudi obično ulaze u to preplašeni, puni dezinformacija i predrasuda, a to treba demistificirati jer postupak je zapravo dosta jednostavan i normalan. No parovi bi na posvojenje trebali gledati kao na dugoročni plan da se nekom djetetu da mogućnost odrastanja u obitelji, a tek nakon toga da se oni sami realiziraju kao roditelji. To je put pun neizvjesnosti, strepnje, očekivanja i emocija, a uz to i truda da se prođu propisane stepenice i zadovolji procedura. Ali ne možeš ni očekivati da će ti beba pasti u krilo. Posvojenje nije šopingSanja Modrić.

24.03.2021. (08:33)

'Oni kradeju'

Začarani krug najvećeg geta u Hrvatskoj

Lupiga donosi reportažu o Romima iz Međimurja: Svako romsko naselje vizualno odskače od susjednog sela. Razlika se primjećuje u visini decibela s nečijeg kazetofona i u dječjem smijehu i vriski koja traje od jutra do mraka. Socijalna služba, policija i pokoji znatiželjnik najčešći su posjetitelji, a zlonamjerni će reći da je tamo bolje ne zalaziti ‘jer će te netko opljačkati’. Stvarnost nije u potpunosti takva, ali nepovjerenje je prisutno i izvire kroz svakodnevni život međimurskih ljudi. Ovih, ali i onih. Ili ako ćemo korektnije, onih, ali i ovih.

19.02.2020. (10:49)

Situacija van kontrole

U Otvorenom se žestoko svađali o Romima u Međimurju

Brojni slučajevi nasilja u Međimurju, u koje su uključeni Romi, zabrinjavaju javnost. Župan Matija Posavec rješenje vidi u povećanju broja policajaca i socijalnih radnika, strožim uvjetima za dobivanje socijalne pomoći te kažnjavanju roditelja koji ne šalju djecu u školu. Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine u Saboru, župana je optužio da štiti kriminalce, te da su za nerede krivi pojedinci, a ne cijela zajednica.

09.06.2019. (16:30)

Tomić: Da sam sedamdeset pete izabrao pošten posao konjokradice, što bih propustio? Možda onaj skup besramnih lažljivaca iz Čakovca

“Po duši govoreći, da sam sedamdeset pete, šeste, otišao s popravljačem kišobrana i gatarom, izabrao pošten posao konjokradice, švercera ili violinista, što bih propustio? Što bi mi nedostajalo iz našega svijeta bijelaca? Možda ono otprije nekoliko dana u Čakovcu, gdje je tisuću desničara izašlo na ulicu protestirajući protiv svojih ciganskih susjeda, visoko podižući natpise: “Hoću normalan život.” Ma, znate šta, poserem se na njihov normalan život. Tko je uopće Bujancu i Rojsu rekao da su zdravi u glavi?”, piše Ante Tomić za Jutarnji.

22.12.2017. (13:30)

Odokativno

Ministarstvo obrazovanja zatražilo da škole same ocjenjuju je li neko dijete Rom ili nije

Ministarstvo obrazovanja dopisom je zatražilo od škola da odokativno ocijene broj romske djece, bez obzira na to kako se izjašnjavaju, i pošalju podatke. “Riječ je o sramotnom dopisu. Kako će oni prepoznati Rome ili Srbe ili Bošnjake ili Talijane? Zna se, na primjer, da se Srbi i Bošnjaci često zbog straha tako ne izjašnjavaju, nego se deklariraju kao Hrvati. Zašto se država ne potrudi, pa uoči popisa stanovništva ne napravi ozbiljnu javnu kampanju kojom će pozvati građane, pripadnike nacionalnih manjina, da bez straha iskažu svoju etničku pripadnost i da im pri tome garantiraju jednakost i ravnopravnost?”, kaže o svemu istarska vijećnica Mirjana Galo. Forum

18.12.2017. (16:53)

Protiv predrasuda

Studij romskog jezika i kulture u Zagrebu

Na Sveučilištu u Zagrebu lani je pokrenut novi diplomski studij romistika – znanost o romskom jeziku, kulturi i povijesti. Vodi ga Ljatif Demir, profesor na Odsjeku za indologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. “Predrasude prema Romima su dandanas posvuda jako izražene. Moji studenti često se na početku otvoreno čude kad susretnu Roma sa zanimanjem sveučilišnog profesora. Znači, čak i oni koji su sami izabrali romistiku”, kaže Demir. Deutsche Welle

14.07.2017. (11:55)

Giuvlipen, romska feministička kazališna družina