OECD: Hrvati među onima koji najviše uživaju u životu, ali najslabiji u cjeloživotnom učenju - Monitor.hr
08.02. (21:00)

Diploma u džepu, mozak na pašu

OECD: Hrvati među onima koji najviše uživaju u životu, ali najslabiji u cjeloživotnom učenju

Podaci OECD-a otkrivaju neobičan trend: Hrvati su u samom vrhu po užitku u životu, pri čemu srednje i visoko obrazovanje pružaju snažan osjećaj sigurnosti. Ipak, taj optimizam prati strukturni problem – Hrvatska sustavno zaostaje u cjeloživotnom učenju. Dok obrazovanje dokazano korelira s boljim zdravljem i prihodima, domaće tržište rada, oslonjeno na turizam i građevinu, ne potiče dodatno usavršavanje. Taj nesklad između trenutnog zadovoljstva i niske spremnosti na učenje dugoročno ugrožava konkurentnost gospodarstva i otpornost na ekonomske promjene, unatoč trenutačno visokom subjektivnom osjećaju sreće. Bug


Slične vijesti

04.02.2024. (14:00)

Učiš dok si živ

Umjetna inteligencija zamijenit će brojne radnike, ali postoji rješenje: cjeloživotno obrazovanje

Pojedine osobe boje se budućnosti svojega posla uz umjetnu inteligenciju. Doista, ima li razložna opravdanja za spomenuti strah? Istraživanja predviđaju da će korištenje umjetne inteligencije eliminirati većinu niskokvalificiranih poslova, kao i onih s minimalnom plaćom. Roboti će po novome dijagnosticirati i bolesti, a učinit će i softverske inženjere manje traženima. Ipak, zagovornici umjetne inteligencije kažu da nema razloga za brigu, jer smo se uvijek dosad uspješno nosili s novim tehnologijama. Znači ima mjesta i za radovanje ali i za strah. Jedan od ključnih alata za borbu protiv te vrste straha jest cjeloživotno učenje, permanentno usavršavanje, kontinuirano ustrajno praćenje razvojnih koncepcija i projekata te spremnost i prijemčivost za prekvalifikacije. Bug

12.09.2021. (22:00)

Izazovi budućnosti: učiš (i radiš) dok si živ

Tvornice novih znanja i vještina – biznis i karijera u žrvnju sustava kontinuiranog učenja

Već u idućem desetljeću nestat će na stotine zanimanja, ali nastat će ih jednako toliko, ako ne i znatno više. Obrazovni sustav zato mora odustati od uske specijalizacije za pojedina zanimanja i pružati šira, opće primjenjiva znanja unutar pojedine struke. Usku specijalizaciju, koja će se provoditi ovisno o potrebama tržišta rada i, zasigurno više puta tijekom radnog vijeka, omogućit će, dakako, programi cjeloživotnog obrazovanja. Pred našim obrazovnim sustavom, koji je prespor i inertan glede sve bržih nadolazećih promjena, su novi izazovi i testovi. U svijetu koji obilježavaju promjene, neizvjesnost i nesigurnost postaje iznimno važno imati moderan obrazovni sustav koji adekvatno odgovara na te promjene pripremajući mlade ljude, ali i ljude svih generacija na kompleksne izazove budućnosti. Neizbježna su znanja u STEM područjima, te jačanje kritičkog i analitičkog razmišljanja, kao i okretanje isplativim gospodarskim granama, od turizma svih vrsta (primjerice medicinskog), do poljoprivrede. Lider

16.03.2015. (15:09)

Najgore je đačko doba

U obrazovanju odraslih tek 2,5% građana

U Hrvatskoj kompjutor nikad nije uključilo 40% odraslih osoba u dobi od 25 do 65 godina, dok je bez srednjoškolske diplome njih oko 20%. Unatoč tome, Hrvati nisu skloni dodatno se educirati, pa u programima obrazovanja odraslih, tečajevima i drugim oblicima učenja kojima bi mogli popraviti i popuniti vlastito znanje, sudjeluje tek 2,5% građana. U Europi je također loše stanje, manje od 20% građana sudjeluje u obrazovanju odraslih, svaki peti slab je u vještinama čitanja i računanja, a gotovo svaki treći ne poznaje informatičku tehnologiju. Novi list