15/02/2026 - Monitor.hr
15.02. (23:03)

Kao iz druge galaksije

Odlučeno je. Hrvatsku na Eurosongu predstavlja – Lelek

U odabiru je 16 pjesama. Pokraj domaćeg žirija, u ocjenjivaju pjesama za hrvatskog predstavnika sudjelovao je žiri iz Luksemburga, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, San Marina. Najveći broj bodova žirija dobio je Lelek – ukupno 77. Index… pročitajte komentare na Forumu… Cold Snap je dobio 78 bodova od publike (ukupno 108). Leleku je bio potreban 31 bod od publike da ih prestignu… dobili su ih –  96 (ukupno 173)!

15.02. (23:00)

Duhovni nitroglicerin, ali s uputama za uporabu

Alpha: globalni evangelički tečaj koji privlači milijune i cilja mlade

Tečaj Alpha, pokrenut 1977. u londonskoj crkvi Holy Trinity Brompton, prerastao je u globalni fenomen s više od 30 milijuna polaznika. Samo 2024. pohađalo ga je dva milijuna ljudi u 146 zemalja. Financiran donacijama, uz potporu poduzetnika poput Kena Costa, Alpha nudi strukturirani, nenametljiv uvod u kršćanstvo i izbjegava kontroverzne teme. Posebno je usmjerena na mlade, u vrijeme kada interes za crkvu u Britaniji opada, čime njezin rast ide protiv dominantnih društvenih trendova. Jutarnji prenosi The Economist

15.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Na pitanje koliko je osiguranika osiguranika raskinulo ugovor uslijed poskupljenja, iz HZZO-a su za N1 poručili da preliminarni podaci pokazuju da je dio osiguranika to učinilo, no nije riječ, kako navode, ‘o značajnijem broju’. (tportal)
  • Hrebak zbog Dabre, koji je sad snimljen kako pjeva o Anti Paveliću kao “vođi svih Hrvata”, prijeti napuštanjem koalicije (N1)
  • Vozač tramvaja koji je iskliznuo s tračnica u Sarajevu pušten iz pritvora, premijer Kantona Sarajevo podnio ostavku (N1)
  • Šareni kostimi i maškaronska energija zavladali Rijekom (HRT)
  • Pjesme koje nisu pobijedile na Dori, ali su zato postale megahitovi (Index)
15.02. (21:00)

Uređaji pametniji od ljudi

Hoće li umjetna inteligencija srušiti pametne telefone s tehnološkog trona?

Gotovo dva desetljeća nakon predstavljanja prvog iPhone, pametni telefoni dominiraju tržištem s više od 7,3 milijarde korisnika. No razvoj umjetne inteligencije otvara pitanje njihova kraja. Sam Altman i Jony Ive rade na AI uređaju bez ekrana, dok Meta, Apple i Google razvijaju pametne naočale i XR platforme. Vizija “svijeta bez ekrana” oslanja se na glas i ambijentalno računalstvo. Ipak, izazovi poput potrošnje energije i zaštite privatnosti zasad ograničavaju stvarnu prijetnju pametnim telefonima. Index

15.02. (20:00)

Mrlja je nova elegancija

Planned patina: kuhinjski trend 2026. slavi nesavršenosti i toplinu doma

Godina 2026. donosi odmak od sterilnih, minimalističkih kuhinja i uvodi trend ‘planned patina’, koji slavi toplinu, karakter i prirodno starenje materijala. Umjesto besprijekornih bijelih površina, naglasak je na drvu s vidljivom strukturom, nelakiranim mesinganim ručkicama koje s vremenom tamne te ručno oslikanim pločicama. Riječ je o estetici koja potiče odabir materijala koji lijepo stare i prostoru daju autentičnost. Trend ne znači nered, već kuhinju koja izgleda življeno i ugodno. Patinu je moguće unijeti i suptilno – kroz detalje poput bakrenih posuda ili drvenih dasaka s tragovima korištenja. tportal

15.02. (19:00)

Neki uče, neki ponavljaju gradivo

Neven Budak kod Stankovića: Povijest je učiteljica, ali ima puno loših učenika

Povjesničar Neven Budak poručio je da je povijest „učiteljica života“, ali samo za one koji žele učiti. Kao pozitivan primjer naveo je nastanak Europske unije nakon Drugog svjetskog rata, a kao negativan ratove 1990-ih. Smatra da pozdrav „Za dom spremni“ ima isključivo ustaško značenje te da mu nije mjesto u javnom prostoru ni u Saboru. Upozorio je na porast desnog radikalizma, ali drži da je pojam „ustašizacija“ pretjeran. Kritizirao je i koncepciju izložbe o 1100 godina kraljevstva, ističući da je krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju povijesno neutemeljena. HRT

15.02. (18:00)

Nije bilo više koga da kupuje

Beck: Robna kuća znak je obilja i punoće, nemaju je siromašni i prazni. Zato je propala Nama

Čovjek 19. stoljeća mislio je da se sva spoznaja može obuhvatiti u jednoj glavi, pa je logično htio i sve kupiti pod istim krovom, piše Boris Beck za Večernji list. Čovjek 20. stoljeća bio je, međutim, biće specijalizacije, i zato se od 50-ih godina šire trgovački centri: robe je manje vrsta, ali su zastupljeni jaki brendovi; nije više slika svemira, ali su cijene zbog unutarnje konkurencije niže; ima kafića, restorana i kina pa se kupnja pretvara u izlet i obiteljsku zabavu. Nekad slavne robne kuće Upin i Coin propale su u Trstu otkad naš čovjek tamo ne kupuje, ali su u teškoćama i u cijeloj Italiji; neke slavne robne kuće pretvorene su u muzeje, pa je tako Muzej stripa u Bruxellesu smješten u secesijskoj zgradi Victora Horte.

No i trgovački centri propadaju. U SAD-u ih je 2010. bilo 1.200, sada ih je oko tisuću, a do 2028. zatvorit će ih se još stotinu. Čovjek 19. stoljeća želio je potpunost, čovjek 20. određenu nišu, a milenijalci naručuje stvari poštom iz Kine. Kastner & Öhler u Grazu, prva austrijska robna kuća, također odlično radi, a uspjela je sačuvati dojam ekskluzivnosti, i u asortimanu i u interijeru. To što je njezina zagrebačka filijala u Ilici neslavno završila, nisu krive samo svemirske sile, nego i luđačka i štetna politika. Narod

15.02. (17:00)

Brze i kratke

  • Američki državni tajnik Marco Rubio uputio je Europi oštru poruku na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, pozvavši dugogodišnje saveznike na korjenitu promjenu vrijednosti ili u protivnom riskiraju da budu ostavljeni po strani. Iako je njegov govor bio umotan u prividnu toplinu i reference na zajedničku povijest, ispod površine se krila jasna ucjena koja odražava novu strategiju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država, piše CNN. (Index)
  • Dragan Markovina: Mostarski Hrvati mentalno žive u Hrvatskoj, a Bošnjaci s osjećajem straha (Nacional)
  • Mačak Larry obilježava 15 godina u Downing Streetu (HRT)
  • Poplava na jugu Hrvatske, stanovnici broje veliku štetu, voda im ušla u kuće: ‘Krenuo sam u WC, ali sam iz kreveta završio u vodi‘ (Rogotin.hr)
  • Sveučilište za treću dob – za građane u najboljim godinama željne učenja: Pokrenulo ga je Sveučilište u Dubrovniku za sugrađane u “najboljim” godinama željne učenja. Važna je i socijalna dimenzija, odnosno druženje starijih, koji su često usamljeni (HRT)
15.02. (16:00)

Dress code i bicikl

Groupie: Nema počasne lože za Senfa

S vremenom sam totalno zaboravio da u HNK imam svoje počasno sjedalo. U vrijeme kad je intendantica bila Dubravka Vrgoč, u njemu je sjedio književnik Miljenko Jergović. Ovog vikenda sjetio sam se tog svog mjesta u HNK. Iskreno, puno više mi znači moje mjesto u Kroli za šankom. Nema mi goreg mučenja nego gledat hrvatske predstave, ali toliko sam zapao u čamotinju u ovom kišnom, oblačnom Zagrebu da mi se i premijera u HNK i domjenak nakon premijere učinio privlačnim. Vidio sam da je premijera Trilogije o Agamemnonu u režiji Livije Pandur. Ispred HNK odmah sam naišao na neobičnu, upravo kazališnu scenu. Obavijen maglom, na kazališnim stepenicama stajao je moj kolega kolumnist Boris Rašeta s buketom cvijeća.

“Koga čekaš s tim buketom?” pitao sam ga.

Nije mi odgovorio, odmah je skrenuo temu na to kako su mu se u inboks počeli javljat mnogi gejevi otkako sam o njemu počeo pisat u svojim kolumnama. Dok smo raspravljali o gejevima, pored nas je prošao predsjednik Sabora Goran Jandroković. Pogledao sam u tom smjeru i kod Meštrovićeva Zdenca života spazio gradonačelnika Tomaševića. Bio je u crnom odijelu i bijeloj košulji. Takav u svečanom odijelu djelovao je bizarno sjedeći na biciklu. Bizarnosti su doprinosile i bliješteće bijele tenisice. Eto na šta je spao Zagreb, pomislio sam. Na gradonačelnika koji na večernje odijelo nosi bijele tenisice. Iz nove zgode Nacionalne groupie.

15.02. (15:00)

Nije dokaz, ali nije ni baš kamen bez duše

Organske molekule na Marsu: nova studija pojačava hipotezu o drevnom životu

Analiza uzoraka stijena koje je prikupio rover Curiosity u krateru Gale otkrila je dosad najveće organske molekule na Marsu – alkane, moguće fragmente masnih kiselina. Nova studija objavljena u Astrobiology sugerira da poznati abiotički procesi, uključujući meteoritni materijal, ne mogu u potpunosti objasniti njihovu količinu. Procjene pokazuju koncentracije do 7.700 ppm, što premašuje očekivanja za nebiološko podrijetlo. Iako rezultati ne dokazuju postojanje života, znatno jačaju hipotezu o drevnim biološkim procesima na Marsu. Bug

15.02. (14:00)

Kad ne može kablom

Starlink: globalni internet u krizama, ratovima i pod cenzurom

Satelitski sistem Starlink, koji je pokrenuo Elon Musk u okviru kompanije SpaceX, omogućava brzi internet putem hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Prvobitno zamišljen za udaljena područja bez infrastrukture, danas se koristi u ratovima i krizama – od Ukrajina i Sudan do Iran, Venecuela i Pojas Gaze. Omogućava vojnu i humanitarnu komunikaciju, ali izaziva političke i ekološke kontroverze zbog zavisnosti od privatne kompanije i uticaja satelita na okolinu. DW

15.02. (13:00)

Puno pitanja, malo odgovora

Polemike oko dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru: spor oko izostavljenih dokumenata

Nakon prikazivanja dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru na HRT-u otvorena je rasprava o izostavljenim dokumentima i interpretaciji događaja iz srpnja 1991. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra upozorio je da film ne spominje ključni dokument koji je Kir poslao SZUP-u 30. lipnja, kao ni neka pisma i spise vezane uz ubojstvo. Redatelj Ivan Ramljak odgovara da su proučili opsežnu građu i svjedočanstva, ali da u film od 100 minuta ne mogu uvrstiti sve dokumente. Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich ističe da se financiranje provodi po pravilima te da su lani u dokumentarce uložili 1,3 milijuna eura. HRT

15.02. (12:00)

Ni ne znamo više što udišemo

Besplatni webinar o kvaliteti zraka u Hrvatskoj: Od individualnih ložišta do utjecaja na zdravlje

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj varira između čistih otoka i opterećenih urbanih središta, gdje su lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) i dušikov dioksid i dalje kritični izazovi. Glavni uzročnici onečišćenja su promet, industrija te ložišta na kruta goriva, uz sve veći utjecaj klimatskih promjena. Kako bi se rasvijetlili ovi problemi, u srijedu, 25. veljače 2026. u 11 sati, održat će se besplatni online okrugli stol putem ZOOM-a, pozivaju vas iz Zgradonačelnika.

15.02. (11:00)

Brze i kratke

  • Amerikanci umirili Europu. Poljska ipak poslala oštru poruku Washingtonu: Mi plaćamo ovaj rat. Američka izdvajanja su lani bila gotovo nula. Ako mi plaćamo, onda zaslužujemo mjesto za stolom (Index)
  • Na karnevalu u Sućurcu spalili lutku Dalije Orešković: “Blago društvu koje se veseli kad žena gori…” (N1)
  • Modni trgovinski lanci svake godine uništavaju ogromne količine odjeće koja nije prodana, ona po pravilu završava u spalionicama otpada, a samo ta odjeća uzrokuje oko 5,6 miliona tona emisije CO₂ godišnje. EU želi tome stati na kraj i zabraniti uništavanje (DW)
  • iPhone 18 Pro i iPhone 18 Pro Max navodno donose pet ključnih nadogradnji: redizajn prednje strane, napredniju kameru i novu generaciju vlastitih čipova (Bug)
  • HNL 22. kolo, slavili domaći: Dinamo dobio Istru 4:0, Slaven Lokomotivu 2:0, Rijeka Varaždin 3:1, danas igraju Gorica i Vukovar te Osijek i Hajduk
15.02. (10:00)

Ništa, počinjem guglati kako se koristi motika

Umjetna inteligencija će u sljedećih 18 mjeseci zamijeniti većinu ljudskih zadataka, kaže čovjek iz Microsofta

Vodeći ljudi tech industrije, uključujući Microsoftovog Mustafu Suleymana i direktora Anthropica Darija Amodeija, upozoravaju na radikalnu automatizaciju tržišta rada. Procjenjuje se da će u sljedećih 12 do 18 mjeseci AI moći obavljati većinu zadataka koje danas rade programeri, odvjetnici, računovođe i marketinški stručnjaci. Dok softverski inženjeri već osjećaju “AI zamor” zbog pritiska veće produktivnosti, znanstvenici poput Stuarta Russella upozoravaju na ekstremne scenarije s mogućom nezaposlenošću od čak 80 %. Promjene više nisu daleka budućnost, već stvarnost koja iz temelja transformira uredsko poslovanje. Poslovni

15.02. (09:00)

Da ti bude zlo od muzike

Laibach najavljuje novi album ‘MUSICK’ i europsku turneju, singlom komentiraju AI generirani sadržaj

Laibach se vraća albumom ‘MUSICK’ (izlazi 1. svibnja 2026.), svojim prvim autorskim studijskim izdanjem nakon dvanaest godina. Najavni singl ‘Allgorhythm’, nastao u suradnji s pjevačicom Wiyaalom i producentom Richardom X-om, izvorno je pisan s mišlju o Euroviziji. Album je maksimalistički pop-kolaž koji istražuje “digitalni otpad”, utjecaj umjetne inteligencije i prezasićenost glazbom. Kroz zvukove inspirirane K-popom i eurodanceom, Laibach istodobno slavi i kritizira postmodernu stvarnost. Unatoč brojnim suradnicima (Senidah, Manca Trampuš), bend ostaje vjeran svojoj metodi pastiša i satire, tretirajući algoritme i glazbu kao suvremene oblike manipulativne čarolije. Ravno do dna

15.02. (08:00)

Kratki tečaj preživljavanja na stejdžu

Stajčić o drugoj večeri Dore: Pozornica je najnegostoljubivije mjesto za prosječnost. Ona trpi sve osim toga

Zabavljaju li se hejteri i kritičari uz Doru? Uglavnom da, jer prate, a zamjeriti im to što komentiraju prosječnost ili ispodprosječnost onih koji su se odvažili tamo pojaviti jednako je tome da zamjerate misaonim bićima to što nisu glupi kako bi udovoljli baš svakoj taštini. Da svedemo stvar na kratko & bitno: Nitko vas ne tjera na pozornicu, a kad ste se već na nju popeli, preostaje vam jedino da budete odlični ili iskritizirani. U suprotnom bi svi bili zvijezde i nitko ne bi bio zvijezda.

Prije dvije godine to je bilo natjecanje u kojem je svima bilo bjelodano jasno da je favorit „dečko s klupe“ i to je bio Baby Lasagna. Prošla sezona bila je u znaku prvenstveno oštre svjetonazorske podjele (koja se kasnije prelila i na cijelo društvo) između Marka Bošnjaka i grupe Ogenj.

Ovog puta situacija je prilično disperzirana, iako su po mom osobnom sudu Lelek favoritkinje jer u sebi nose nekako najviše pomirenih naboja od prijašnje sezone. Po zvučnom karakteru pjesme mogu se svidjeti i onima koji ‘odvaljuju’ na Thompsona, u lirskom dijelu pak sadržana je snažna crta ženske emancipacije i tu je jasno kojem svjetonazorskom sklopu Lelek pripadaju. Estetika im je staroslavenska, a s obzirom na broj zemalja učesnica sa slavenskom populacijom nije da nemaju šanse da se svide i ostatku braće i sestara Slavena. Zoran Stajčić za Ravno do dna