Otkriven novi planet na kojem je moguć život, udaljen je samo 20 svjetlosnih godina od nas - Monitor.hr
06.02. (15:00)

Ako ćemo negdje morati početi iznova...

Otkriven novi planet na kojem je moguć život, udaljen je samo 20 svjetlosnih godina od nas

Nazvan HD 20794 d (prema zvijezdi HD 20794, uz koju su ranije otkriveni planeti HD 20794 b i HD 20794 c), ovaj planet ima najmanje 6.5 puta veću masu od Zemljine. To bi ga moglo činiti super-Zemljom, stjenovitim svijetom s rijetkom atmosferom, no također postoji mogućnost da je riječ o planetu sličnom malenom Neptunu s gustim slojevima plinova ili čak globalnim oceanom iznad čvrste jezgre. Od svoje je zvijezde je udaljen otprilike kao Mars od Sunca, dok se na drugom kraju približava zvijezdi na udaljenost sličnu onoj Venere, gdje vladaju visoke temperature. Postoji mogućnost da se na planetu nalazi i voda. Index


Slične vijesti

Ponedjeljak (11:00)

Svemirski blockbuster: jedna stijena, jedan Mjesec, nula milosti

Asteroid 2024 YR4 mogao bi udariti u Mjesec 2032. godine

Asteroid 2024 YR4, promjera 60 metara, mogao bi 22. prosinca 2032. udariti u Mjesec, s vjerojatnošću od 4,3 %, pokazuju nove NASA-ine simulacije. Udar bi stvorio krater od 1 km i oslobodio energiju 430 puta jaču od bombe bačene na Hirošimu. Krhotine bi mogle izazvati meteorski pljusak vidljiv sa Zemlje te ugroziti satelite. Iako ne prijeti ljudima, događaj bi bio najjači lunarni udar u posljednjih 5000 godina. Znanstvenici razmatraju i mogućnost planetarne obrane ako se rizik poveća. To je onaj asteroid što se prvo namjerio na nas, ali izgleda da se predomislio. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

09.07. (16:00)

Iz Crvenog mora s ljubavlju – za monokulturu i ekološku paniku

Alga koja jede Jadran: Invazivna vrsta širi pipke do Biševa i Kornata

Invazivna smeđa alga Stypopodium schimperii, došljak iz Crvenog mora, u rekordnom roku prekrila je dno oko Visa i počela gušiti autohtone vrste. Bez prirodnih neprijatelja i s potencijalno otrovnim spojevima, stvara zelenu pustinju na dnu Jadrana. Znanstvenici su nemoćni, rezervati već zaraženi, a širenje prema ostatku Jadrana djeluje nezaustavljivo. Nada se svodi na čudo – ili barem na alge koje same nestanu, kao što se dogodilo s jednom drugom invazivnom vrstom. Jadran je najhladniji dio Sredozemnog mora i zbog svoje čistoće i bioraznolikosti omiljen među turistima, a ove bi alge mogle učiniti štetu i na tom području, uz gospodarstvo i već spomenute druge vrste. Index

14.06. (22:00)

Kako su tinejdžeri zamijenili joint za džoging

Kako je Island stao na kraj ovisnosti mladih o alkoholu, pušenju i lakim drogama

Krajem 1990-ih Island je prednjačio u Europi po konzumaciji alkohola, cigareta i kanabisa među mladima. Danas je na suprotnom kraju ljestvice – zahvaljujući sustavnom, znanstveno utemeljenom pristupu poznatom kao Islandski model, koji mladima nudi zdrave alternative kroz sport, umjetnost i obiteljsku povezanost. Ključ uspjeha: uključivanje cijele zajednice, stalno praćenje podataka i dostupne aktivnosti za sve. Umjesto kazni, naglasak je na podršci i kvalitetnijem okruženju. Rezultati su dramatični – ali i održivi. Model se danas širi svijetom pod nazivom Planet Youth. Index

23.05. (20:00)

Kad more procvjeta, turizam uvene

Zeleno more, crveni alarm: cvjetanje algi u Jadranu sve češće i opasnije

More uz obalu sjevernog i središnjeg Jadrana ovih je dana postalo živozelene boje zbog masovnog cvjetanja algi, vidljivog čak i iz svemira. Copernicus je objavio satelitske snimke, a znanstvenici upozoravaju na rizike za morski život, ribarstvo i turizam. Cvjetanje potiču klimatske promjene, toplije more i oborine koje donose hranjive tvari iz rijeka, osobito Poa. Fenomen je prirodan, ali sve češći i intenzivniji, a njegovo praćenje i upravljanje ključni su za zaštitu okoliša i gospodarstva. Hrvatski istraživači izlaze na teren kako bi utvrdili razmjere i posljedice. Index

19.05. (22:00)

Ne, to nije aura nego oksidativni kaos

Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom

Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters. Znanstvenici su otkrili da žive stanice emitiraju izuzetno slabu svjetlost (UPE) zbog djelovanja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) nastalih uslijed stresa. Eksperimenti na miševima i biljkama pokazali su da se emisija fotona smanjuje nakon smrti, potvrđujući vezu s vitalnim funkcijama. UPE se razlikuje od Kirlijanove “aure” jer je riječ o stvarnom biokemijskom fenomenu, nevidljivom golim okom. Potencijalne primjene uključuju ranu dijagnostiku bolesti i praćenje biljaka pod stresom. Index

13.04. (16:00)

Kad su hipiji uzeli kalkulatore i rekli da smo gotovi, nisu se zezali

Granice rasta: studija koja je predvidjela kolaps civilizacije do 2040. prvo je bila ismijavana, a sada je realna

Studija Granice rasta iz 1972., upozorila je da bi nastavak rasta populacije, industrije i potrošnje mogao dovesti do kolapsa civilizacije sredinom 21. stoljeća. Iako su je kritičari ismijavali, brojna ažuriranja i nezavisne analize potvrdile su točnost njenih scenarija, osobito “business as usual”. Unatoč manama, poput ignoriranja inovacija i tržišnih mehanizama, studija ostaje snažno upozorenje o posljedicama ignoriranja ekoloških i ekonomskih granica planeta. Index

09.04. (09:00)

Zaron u ledeni kaos: Wim Hof, neuroznanost i kako smo se opet rodili pod tušem od 7 stupnjeva

Hladni tuš za vruću glavu: kako nas ledena voda vadi iz mentalnog gliba

Studija objavljena u PubMed Centralu pokazala je da kratkotrajno izlaganje tijela hladnoj vodi potiče aktivaciju dijelova mozga zaduženih za emocionalnu regulaciju i kognitivnu kontrolu. To znači da se smanjuje aktivnost tzv. mreže u stanju mirovanja (DMN), koja je često preaktivna kod ljudi s depresijom i tjeskobom, posebice kod onih sklonih ruminaciji – neprekidnom prežvakavanju negativnih misli. Iako je uzorak sudionika bio malen, a istraživanje kratkoročno, rezultati se uklapaju u širi trend sve većeg interesa znanosti za koristi kontroliranog izlaganja hladnoj vodi. U kombinaciji s postojećim spoznajama o utjecaju hladne vode na raspoloženje, upalne procese, metabolizam i imunosni sustav, nova istraživanja sve više potvrđuju ono što su mnogi ljubitelji hladnog kupanja znali i bez laboratorija – da hladna voda, ako se koristi pametno, može biti ozbiljan saveznik psihičkog i fizičkog zdravlja. Index

06.04. (17:00)

Carine, kauboji i korporativni snovi – kad država navuče čelične čizme i puca sebi u nogu

Učinkovitost carina kroz povijest ovisila je o kontekstu, ciljevima i načinu provedbe, ove su donesene hirovito

Koristile su se za zaštitu domaće proizvodnje, poticanje industrijalizacije i smanjenje ovisnosti o uvozu. U nekim slučajevima pomogle su izgradnji snažne domaće industrije, dok su u drugima izazivale trgovinske ratove i velike gospodarske probleme. Južna Koreja koristila ih je za svoj industrijski razvoj 60-ih i bile su privremene. Uspjeli su zaštititi tvrtke poput Hyundaia i Samsunga koje su dobile vremena za razvoj. Slično je postigla Kina sve do ulaska u WTO 2001. godine. Ključ uspjeha tih carina bio je u strateškom planiranju i kontroli. SAD pamti nekoliko debakla carinskih ratova, a neki uspjeh nije postigao ni Trump u prvom mandatu. Iako ovim carinama žele smanjiti državni deficit i vratiti proizvodnju u SAD, one nisu dio neke koherentne industrijske strategije i uvedene su bez dogovora sa saveznicima, zbog čega je i njihov uspjeh upitan, kazuje Boris Podobnik za Index.

03.04. (16:00)

Kad AI ode doktoru: 'Prepisao bih vam grešku, tri puta dnevno'

Nedostaci umjetne inteligencije: Moramo naučiti kako zaključuje i gdje joj je granica

Većinu današnjih AI-ja trenira se na velikim količinama podataka. Što više informacija imaju, to bolje prepoznaju obrasce. No generalizacija – ono što ljudi intuitivno rade – zahtijeva više od ponavljanja uzoraka. Ljudski mozak ne uči samo iz primjera; on zna kad pravilo vrijedi, a kad ne, odnosno analoško razmišljanje – sposobnost da se razumije kako se jedno pravilo može primijeniti u drugačijem kontekstu. Kad se koriste za analizu pravnih slučajeva, dijagnostiku u medicini ili procjenu rizika u financijama, donesu odluke koje “na papiru” djeluju ispravno, ali zapravo promašuju bit u stvarnim uvjetima. U tim slučajevima AI ne griješi zbog nedostatka znanja, već zbog pogrešnog “razmišljanja”. Tako postoji opasnost da na temelju dobivenih podataka propiše pogrešan lijek ili donese krivu sudsku odluku. No, srećom, zasad se ionako ne koristi u takvim presudnim odlukama. Index

01.04. (21:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.