Pet lažnih vijesti u vezi s masakrom u beogradskoj školi - Monitor.hr
08.05. (14:00)

Kome je do toga nakon svega?

Pet lažnih vijesti u vezi s masakrom u beogradskoj školi

Dečak posle masakra prebačen u bolnicu

Nakon masakra za koji je osumnjičen trinaestogodišnji učenik te beogradske škole, u srpskim i regionalnim medijima zabilježena je visoka razina neprofesionalnog izveštavanja, piše Fake News Tragač, koji donosi analizu nekih od njih, uz napomenu da se zbog osjetljivosti teme nisu bavili svim zahtjevima za provjeru činjenica koje su im čitatelji poslali.

  • Učiteljica povijesti nije umrla
  • Cijepljenima nije zabranjeno darivanje krvi
  • Dušan Bajatović nije srbijanski ministar prosvjete, već Branko Ružić (koji je podnio ostavku)
  • Srpski akademik Matija Bećković nije rekao da su Srbi ‘mali Amerikanci
  • Glumac Žarko Laušević nije napisao potresnu pjesmu o masakru. Tportal

Slične vijesti

Petak (11:00)

Facebook ako se obraćaš boomerima, Instagram i TikTok generaciji Z i milenijalcima

Gavranović: Zamke društvenih mreža

Kod izbora društvene mreže za oglašavanje vašeg poslovanja nemojte se voditi samo brojem trenutno aktivnih mjesečnih korisnika. Bitne su i njihova primarna svrha, karakteristike prosječnog korisnika određene društvene mreže, odgovara li vašem brendu ta platforma itd. Strast je gorivo društvenih medija. Nije važno tko ste ili što prodajete, značajke i prednosti vaših proizvoda nisu dovoljne da izazovu strasti. Kako će se vaša organizacija svidjeti srcu vaše publike, a ne glavi? Disney se ne bavi filmovima, već magijom. Apple ne radi o tehnologiji, već o inovacijama. Društveni mediji su ljudi, a ne logotipi. Društvena mehanika prisiljava tvrtke da se natječu za pozornost s prijateljima i članovima obitelji vaših kupaca. Stoga se vaša tvrtka mora (barem u određenoj mjeri) ponašati kao osoba, a ne entitet. Doajen Ante Gavranović za Epohu.

06.09. (18:00)

Treba mi taj lajk

Algoritmi društvenih mreža mogu ugroziti naše mentalno zdravlje

Razvijeni su kako bi korisnike što duže držali ispred ekrana, što nas pak navodi na nekritičko uspoređivanje s drugima, kažu psihijatri sa Stanforda, te upozoravaju da neka algoritamska rješenja mogu srozati raspoloženje i izazvati depresivne misli. Upravo računalima i dobrim programerima možemo zahvaliti zato što nam internet brzo pruža odgovore kada god nam zatreba neka informacija. Algoritmi koje koriste računala su naime brižno skrivene i strogo čuvane poslovne tajne, a njihova će važnost sve više rasti s obzirom na razvoj umjetne inteligencije. Ako su posljedice tako ozbiljne, zašto onda nismo u stanju prepoznati simptome i isključiti ekran? Razlog su varijacije u stimulansima, osobito u slučajevima kada sudjelovanjem u komunikaciji na društvenoj mreži nekada dobivamo više, a nekada manje odobravanja. Medijska pismenost

06.09. (17:06)

Facebook gasi ‘rubriku‘ vijesti u Njemačkoj, Francuskoj i Britaniji, fokusirat će se na kratke videe

03.09. (00:00)

Musk: "Samo javni podaci, ništa osobno"

Muskov X će prikupljati biometrijske podatke, razinu obrazovanja i radno iskustvo

Biometrijski osobni podaci i GDPR | SEEbiz.eu

X, društvena mreža Elona Muska ranije poznata kao Twitter, proširio je raspon podataka koje prikuplja od svojih korisnika na biometrijske podatke, razinu obrazovanja i radno iskustvo. Vrsta informacija koje će se prikupljati i način na koji bi mogle biti korištene privukli su pažnju osoba koje prate tehnologiju. “Informacije koje prikupljamo možemo koristiti kako bismo obučavali naše modele strojnog učenja ili umjetne inteligencije za svrhe navedene u ovoj politici”, tvrtka je nedavno dodala svojoj politici o privatnosti na internetu. X također namjerava bilježiti podatke o razini obrazovanja svojih korisnika i njihovom radnom iskustvu. Ti podaci će, prema X-u, biti korišteni za predlaganje radnih mjesta. Promjena prakse će započeti krajem rujna.  Index

24.07. (22:00)

A vidi kak je slatka. Moram to svima pokazati

Upozorenje roditeljima za ‘sharenting’ – pretjerano dijeljenje sadržaja svoje djece na internetu

Autori kampanje Deutsche Telekoma “A Message from Ella” poslužili su se samo jednom fotografijom devetogodišnje djevojčice Elle koju su roditelji podijelili na društvenim mrežama te uz pomoć stručnjaka za AI tehnologiju kreirali njezinu deepfake, odraslu verziju. Ella, sad mlada djevojka, svojim se šokiranim roditeljima obratila putem videa (zastrašujuće stvarnog) i pokazala im kako AI može ukrasti i zloupotrijebiti njen identitet.

Istraživanja su pokazala da do pete godine svako prosječno dijete ima čak 1,5 tisuća svojih fotografija i/ili videa objavljenih negdje u virtualnom svijetu, a da za taj sadržaj nisu dala pristanak. Njega su objavile osobe kojima najviše vjeruju i koje im doista žele dobro – njihovi roditelji. Također, stručnjaci predviđaju da će do 2030. dvije trećine slučajeva krađe identiteta uključivati sadržaj koji je dobrovoljno podijeljen s online zajednicom. Zbog tog bezbrižnog ‘sharentinga‘ roditelji nehotice izlažu svoju djecu podatkovnim brokerima, hakerima, pedofilima i drugim zlonamjernim pojedincima. Lider

24.07. (14:00)

Nitko zaista nema toliku potrebu za društvom

Kolumna: Doba društvenih mreža se bliži kraju

Facebook je u padu, Twitter u kaosu. Carstvo Marka Zuckerberga izgubilo je stotine milijardi dolara vrijednosti i otpustilo je 11 000 ljudi, s tim da je njegov posao oglašavanja u opasnosti, a njegova metaverzalna fantazija u okovima. Muskovo preuzimanje Twittera natjeralo je oglašivače da povuku novac, a napredne korisnike da izbjegavaju ovu platformu. Pojmovi društvena mreža i društveni mediji sada se koriste naizmjenično, ali ne bi trebalo. Društvena mreža je neaktivan sistem – imenik kontakata, bilježnica prodajnih ciljeva, godišnjak mogućih srodnih duša. Ali društveni mediji su aktivni – zapravo hiperaktivni. Na društvenim mrežama svi vjeruju da im svako kome imaju pristup duguje publiku. Ljudima jednostavno nije suđeno da toliko razgovaraju jedni s drugima . Ne bi trebali imati toliko toga za reći. Od traženja da recenzirate svaki proizvod koji kupite do uvjerenja da svaki tweet ili Instagram slika zaslužuje lajkove, komentare ili praćenje, društveni mediji proizveli su pozitivno nepovezano, sociopatsko prikazivanje ljudske društvenosti. Buka prevela tekst kolumnista The Atlantic.

08.07. (09:00)

I moderatori su ljudi

Puzajuća smrt društvenih platformi

Moderatori i moderatorice Reddita u suštini su neplaćeni volonteri ključni za održavanje kvalitete svojih zajednica, ali i čitave platforme – oni provode pravila, uklanjaju neželjenu poštu, rješavaju sukobe, organiziraju događaje i potiču angažman među korisnicima. Međutim, moderatori  dobivaju nisku razinu podrške od uprave Reddita, te se nerijetko moraju nositi s uznemiravanjem, prijetnjama i zlostavljanjem od strane korisnika ili drugih moderatora. Ograničenje pristupa API-ju im taj neplaćeni rad dodatno otežava time što im onemogućava pristup raznim korisnim alatima nedostupnima na službenoj aplikaciji. Pritom, važno je primijetiti da Redditovo ograničavanje pristupa podacima tek jedan dio trenda “zatvaranja” društvenih platformi. Kulturpunkt

07.07. (01:00)

Brendiranje s kratkim videićima

TikTok pruža niz prilika za tvrtke koje bi bilo šteta propustiti

Neovisno o tome sviđala se platforma nekome ili ne, TikTok je dio sadašnjosti, a činjenica da ima više od milijardu aktivnih korisnika i fantastičnu stopu angažmana pokazuje da ga se ne smije ignorirati. Brendovi kao što su McDonald‘s, Starbucks i Pizza Hut već su odavno iskoristili ovo postavljanjem računa za svoje tvrtke. I Pevex je, kao primjer jedne od domaćih tvrtki, prepoznao važnost prisutnosti na ovoj platformi. Dostupna je u gotovo svim zemljama svijeta, targetira mlađu publiku, i brža je od Youtube-a i Instagrama. TikTok publika puno češće komentira, dijeli i lajka sadržaj što u konačnici doprinosi uspješnosti samog objavljenog videa, zato je i važno prilagoditi poruku mladima, da bude zabavna, ali i edukativna. Lider

06.07. (20:00)

Ušutkavanje političara je dio slobode govora

Dalekosežna presuda: političari moraju ograničiti kontakte s društvenim mrežama

Američki sudac zabranio je Bijeloj kući i nekim saveznim agencijama da kontaktiraju platforme društvenih mreža zbog “sadržaja koji sadrži zaštićenu slobodu govora”. Ova odluka suca kojeg se u Americi doživljava kao “Trumpovog čovjeka” rezultat je tužbe koju su pokrenuli bivši državni odvjetnici saveznih država Missouri i  Louisiana, koji su dužnosnike američke vlade optužili kako su otišli predaleko u poticanju vlasnika društvenih mreža da se bave objavama koje sadrže dezinformacije o pandemiji kovida. Ovaj slučaj je izazvao veliku raspravu o ulozi vlade u moderiranju sadržaja objavljenog na internetskim platformama. U presudi je navedeno da određene vladine agencije ne mogu razgovarati s tvrtkama društvenih mreža u “svrhu poticanja, pritiska ili ohrabrivanja da se uklanja, briše, potiskuje ili smanjuje sadržaj koji sadrži zaštićenu slobodu govora”, a prilikom objašnjenja presude sudac se pozvao na klauzulu o slobodi govora iz prvog amandmana Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Bug 

22.06. (13:00)

Prelako se uloviti

Polarizacija stavova raste s brzinom širenja informacija Facebookom

Količina kontroverzi i govora mržnje koju generira neka objava snažno je povezana s brzinom kojom informacija dopire do široke publike, bez obzira na konkretnu temu. Ni tema objave na društvenim mrežama niti kvaliteta informacija nisu povezani s procesima kojima korisnici stvaraju svoja mišljenja. Umjesto toga, sugeriraju studije, veća je vjerojatnost da će “viralnija”, “popularnija” objava rezultirati polariziranim angažmanom, uključujući čak i govor mržnje. U oči upadaju dvije činjenice: postovi koji su brže postali viralni češće su bili povezani s negativnim ili kontroverznim reakcijama korisnika, bez obzira na temu, a objave koje su se sporije širile bile su povezane s pozitivnijim reakcijama. Bug