Pobjednik Berlina, rušenje Wall Streeta i Sjeverna Koreja u nezavisnim kinima - Monitor.hr
13.09.2016. (14:42)

Pobjednik Berlina, rušenje Wall Streeta i Sjeverna Koreja u nezavisnim kinima

Ove jeseni u hrvatskim nezavisnim kinima bit će prikazani ponajveće festivalske uspješnice: ovogodišnji pobjednik 66. Filmskog festivala u Berlinu ‘Gori more’ Gianfranca Rosija, ‘U suton života’ Sylvaina Biegeleisena, zabavna i topla priča o umiranju, film ‘The Yes Men: Pobuna’ Laure Nix o dva muškarca u second-hand odijelu koji ruše Wall Street, te ‘Ispod sunca’ Vitalyja Manskyja o „lažnoj stvarnosti“ iza kulise najpoznatije diktature na svijetu.

‘Gori more’ (‘Fuocoammare’), r. Gianfranco Rosi (Italija, Francuska)

Gianfranco Rosi jedini je redatelj dokumentaraca kojemu je pošlo za rukom osvojiti dvije najprestižnije festivalske nagrade, Zlatnog lava u Veneciji (‘Sacro Gra’) i Zlatnog medvjeda u Berlinu (‘Gori more’). Ovaj vizualno prekrasan film priča je o trenutno najpoznatijem europskom otoku, Lampedusi. Tamo živi Samuele, običan 12–godišnji dječak koji svaki dan ide u školu, voli se igrati praćkom i loviti. Na otoku, koji zadnjih 20 godina predstavlja spas za tisuće imigranata na putu u Europu, život, čini se, teče uobičajeno. Sudbine ljudi u potrazi za boljim životom lome se na obalama malog otoka u dokumentarcu koji vješto režijski spaja ljudske sudbine.
Kino-premijera: 22. rujna 2016.

‘U suton života’ (‘Twilight of a Life’), r. Sylvain Biegeleisen (Belgija, Izrael)

Publika prošlogodišnjeg ZagrebDoxa u velikom je filmskom programu upravo ovaj proglasila najboljim! Mala intimna priča o prekrasnom odnosu majke i sina. Iako ima 94 godine i prikovana je za krevet, a doktori su joj prognozirali samo nekoliko tjedana života, ona je ipak odlučila živjeti. Duhovita, iskričava i vesela starica iznenadila je i svog vlastitog sina! Emotivno i humoristično putovanje puno nade, iščekivanja i onih riječima neopisivih stvari koje nas vežu s ljudima koje volimo.
Kino-premijera: 20. listopada 2016.

‘The Yes Men: Pobuna’, r. Laura Nix
Oni su beskompromisni luđaci i uvjereni aktivisti, nevjerojatno kreativni i suludo hrabri. Ovo je treći dugometražni film jedne od najpoznatijih aktivističkih grupa – The Yes Men. U prethodnim epizodama, ovaj agilni aktivistički dvojac, lažno se predstavljajući, napravio je dosad neviđeno: govorili su na zatvorenom summitu WTO-a, dobili značajnu minutažu na BBC-ju kao predstavnici Dow Chemicalsa, izdavali lažne novine s fabriciranim naslovima i šokirali sve oko sebe, unoseći zbunjenost u korporativni svijet. Ovaj put, u dosad najluđoj seriji akcija, obrušili su se na – klimatske promjene. Novo uzbudljivo putovanje u originalnom razotkrivanju korporacijske pohlepe prikazuje četiri godine kreativnog ludila, urnebesnih strategija i osobnih sukoba dok se hrvaju s „nepobjedivim Golijatom“. Od sela u Ugandi do toksičnih naftnih polja u Kanadi, ovi ikonoklastični revolucionari raskrinkavaju velike naftne kompanije, lobiste, Wall Street i američku vladu, oboružani tek odijelima iz second-hand trgovina i besramnošću. Yes Men prenose optimističnu poruku o običnim ljudima koji pobjeđuju paralizu i vraćaju svijet pod svoje okrilje.
Kino-premijera: studeni 2016.

‘Ispod sunca’, r. Vitalij Manski; Rusija, Njemačka, Češka, Sjeverna Koreja, Latvija

Trenutno jedan od najvećih festivalskih hitova zaranja u filmsku industriju Sjeverne Koreje te iz prve ruke razotkriva propagandne modele stvaranja korejskog nacionalnog narativa. Poznati ruski redatelj Vitalij Manski, nakon godina pregovora, biva pozvan od strane vlasti Demokratske Narodne Republike Koreje da uz budno oko domaćeg redatelja, snimi film o „idiličnom“ životu u „najboljoj zemlji na svijetu“. Majstor doksa na setu je uključio i svoju kameru te tajno snimao nastanak jedne korejske filmske produkcije, od namještanja filmskog seta, do posebno zanimljivog rada s „glumcima“ i neprestane promjene „dijaloga“, svaki put kada se partijskim komesarima neka replika nije učinila dovoljno revolucionarnom. U središtu je djevojčica Zin-mi na pragu ulaska „među odrasle“ koju u procesu odrastanja u korak prati partija. A sve njih zajedno, više od godinu dana, pratio je Manski. Na satu povijesti, na filmskom setu, u svakodnevnom životu, sve je zadano, kao i još jedan propagandni sjevernokorejski film, ali ovaj put kao predložak za prvorazredni kreativni dokumentarac jednog od trenutno najboljih europskih redatelja!
Kino-premijera: prosinac 2016.


Slične vijesti

Prekjučer (20:00)

Bolje vaterpolo nego polo u vodi

Dogodio se – Ratko Rudić: Genij iz bazena

Dejan Aćimović intervjuirao je za potrebe filma o Ratku Rudiću čak 125 vrhunskih imena vaterpola, pa porodio dokumentarac – za nas neupućene u sport, šokumentarac – o najtrofejnijem vaterpolskom i drugom najtrofejnijem treneru svih kolektivnih sportova uopće. Film započinje jugoslavenskom himnom, koju uglas pjevaju i hrvatski članovi reprezentacije – Šimenc, Bukić – a nastavlja se izjavama vaterpolista koji su Rudiću dali nadimak “Tiranin”. Za sve nas koji smo ga doživljavali kao dobroćudnog dalmatinskog brkajliju, Mišu Kovača svjetskih bazena, to je bilo prvo iznenađenje filma, a druga su se nizala kao na tekućoj vrpci. Rudić je, ukratko, polivalentni sportski genij, uomo universale, koji je pred kraj karijere počeo priređivati i slikarske izložbe. Obavezno pogledati, kaže Boris Rašeta za Novosti, u pregledu TV tjedna.

13.12.2025. (19:00)

DNK kao alibi

Može li genetika objasniti zlo? O granicama tumačenja Hitlerova genoma

Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.

11.11.2025. (21:00)

Vude u Hollywoodu

Radić o filmu ‘Vude, ti si pobijedio’: Korektan ‘rad na zadanu temu’ s premalo kreativne ambicioznosti

Senad Šahmanović, režiser, (uz Veljka Krulčića) koscenarist i koproducent filma nastalog u crnogorsko-hrvatsko-srpskoj koprodukciji, odradio ga je prilično školski. Otvara se spomenutim propitivanjem velikanove poznatosti danas te tonovima, a potom i slikom njegova najistaknutijeg ostvarenja “Surogat“, da bi se dalje izmjenjivali osobni i profesionalni život naslovnog protagonista sa širim društvenim i političkim kontekstom, sve to s mnoštvom arhivskog materijala, inserata iz filmova i ponešto svježe snimljenih sugovornika. Damir Radić za Novosti

11.11.2025. (00:00)

Jer bolje da umre selo nego običaji

Lov, krv i identitet: kad tradicija preživi sve – pa i razum

Diljem svijeta, od Brazila do Farskih otoka, opstaju običaji koji balansiraju između tradicije i brutalnosti. Dokumentarac The Islands and the Whales redatelja Mikea Daya istražuje upravo taj sukob: otočani koji stoljećima love kitove i morske ptice radi preživljavanja danas se suočavaju s globalnim osudama i trovanjem okoliša. Film prikazuje paradoks zajednice koja živi “u skladu s prirodom”, ali trpi posljedice tuđe industrijske civilizacije – i postavlja pitanje: gdje završava kultura, a počinje okrutnost? Agroklub

06.11.2025. (19:00)

Kad animacija putuje u nevidljivo

Vude, ti si pobijedio!: ne zaboravimo Dušana Vukotića

Dušan Vukotić, naime nije poput Reihl-Kira nekome konkretno politički stajao na putu, on je bio čovjek koji je Zagrebačku školu animiranog filma proslavio u svijetu, naš prvi oskarovac kojeg je još 1961. pokušao vrbovati i Disney, kao što mu je ta ogromna kompanija odala i počast puno kasnije, implementirajući stil njegovog „Surogata“ u svoj animirani hit „Soul“. Redatelj Senad Šahmanović je pak napravio odličan filmski posao prekopavši televizijske arhive u četiri nekadašnje republike bivše Jugoslavije (pa se period korone tu pokazao korisnim), no nije upao u zamku romantiziracije prošlosti već se trudio oslikati tu, u mnogočemu kontradiktornu, jugoslavensku zajednicu koja je, kako je netko od sugovornika u filmu to dobro rekao „s jedne strane imala i Coca-Colu, i disko klubove, i američke filmove i avangardnu umjetnost prepoznatu u svijetu, a s druge strane vojne parade i sletove kao u Sjevernoj Koreji“. Film ilustrira već na samom početku činjenicu da Vukotićev rad do današnjeg dana nije valoriziran na pravi način. Naime, dobio je on ulicu, ali u pripizdini zagrebačke šoping zone, slično kao i Milan Mladenović, u svojevrsnim zonama nenastanjivosti, tek toliko da se s figom u džepu može reći da je postojao. Zoran Stajčić za Ravno do dna

04.10.2025. (22:00)

Novi val unutar 'Novog vala'

Stajčić: Oremović nije upao u zamku meandriranja novog vala i uloge Haustora u njemu. „Treći svijet“ je intrinzično, a ne ekstrinzično putovanje

Ono što prvo upada u oči jest to da je Oremović crpio svu dostupnu arhivu kako bi priču maksimalno dočarao slikom, te priča o Haustoru i „Trećem svijetu“ postaje i dobrim dijelom priča o Zagrebu iz perioda osamdesetih godina prošlog stoljeća. Čisti krležijanski motiv o Zagrebu kao gradu krajnosti s kojima ni socijalizam nije izašao na kraj i koji je presudan i u shvaćanju Haustora. S preksinoćnom premijerom „Treći svijet“ ušao je u redovnu kino-distribuciju u Hrvatskoj pa je svakako preporuka da ga ne propustite jer intrigantniji hrvatski glazbeni dokumentarac niste gledali, točno onakav kakav grupa Haustor odavno zaslužuje. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

16.09.2025. (09:00)

Sjemenke spremne za kraj svijeta – a vi?

Priča o nastanku trezora sudnjeg dana – globalnog skladišta sjemena

Dokumentarni film “Seeds Of Time“ (2013.) redateljice Sandy McLeod koji istražuje globalnu prijetnju nestanka biološke raznolikosti i napore pionira u poljoprivredi, prati Caryja Fowlera, da osigura budućnost ljudske hrane putem očuvanja sjemena. Fowler je najpoznatiji po inicijativi za osnivanje Svalbardskog globalnog skladišta sjemena (Trezora sudnjeg dana), koje je otvoreno 2008. godine. Skladište služi kao globalna rezerva za pohranu sjemena usjeva iz cijelog svijeta, osiguravajući njihovu dostupnost u slučaju globalnih kriza. Dizajnirano da izdrži globalne krize poput klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa. U njemu je pohranjeno više od milijun uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta. Skladište je projektirano tako da može funkcionirati bez vanjske energije i da je zaštićeno od vanjskih prijetnji. Osim snažnog edukativnog aspekta, dokumentarac upoznaje gledatelje s konceptima genetske raznolikosti, važnosti sjemena za prehrambenu sigurnost i načinima na koje se može ostvariti globalna suradnja. Agroklub

15.09.2025. (20:00)

Droga koju voliš

Pavlić o dokumentarcu ‘aka Charlie Sheen’: Na ovo je teško ostati hladan

Iskreno do kosti, ali ponegdje s violinom viška, Andrew Renzi slaže film o Charlieju Sheenu koji zna dirnuti, ali i ubosti. Denise Richards plače, Heidi Fleiss ne štedi uvrede i psovke, a pjesma ‘Our House’ Crosbyja Stillsa & Nasha sumnjivo se često vraća da bi nam ugrijala srce prema izgredniku Charlieju. Neke stvari mirišu na emotivnu manipulaciju, ali Charlie djeluje iskreno i teško je prema njemu i prema njegovoj priči ostati hladan. Da, ponegdje se čini kao da nas autori žele ‘kupiti’ da stanemo na Charlijevu stranu: pozvati nas da ga probamo razumjeti, ući mu u glavu i srce. To, naravno, može biti manipulacija, ali može biti i pošten pokušaj da se prikaže kako funkcionira jedan problematičan čovjek i da se podsjeti da djelić te sjebanosti (pardon maj francuski) živi i u svima nama. Zrinka Pavlić za tportal.

30.08.2025. (10:00)

Radnička klasa odlazi u raj...

‘Treći svijet’ – dokumentarac u kojem sviraju Haustor i grad iz kojeg su potekli

Najveći šarm filma jest u tome što ti dopušta da osjetiš duh Haustora, a ne da ti ga netko prepričava. Kroz arhivske snimke, sitne kadrove i tihe trenutke vidiš kako se njihov svijet slagao – i kako se još uvijek slaže, samo na drugačiji način. Nema ovdje napuhanih intervjua koji te uvjeravaju u nečiju veličinu – jer tko je Haustor ikad slušao, već zna o čemu pričamo. Oremović ovdje ne drži predavanje; on pušta da se prisjetiš, osjetiš i sam povežeš točke. Pa tko ne zna i ne može – a, šta ćeš! Zrinka Pavlić ipak ima pokoju zamjerku na film o Haustoru, za tportal.