Podravska naiva: od krika za pravdu do turističkog suvenira - Monitor.hr
27.04.2018. (22:30)

Kroz godine

Podravska naiva: od krika za pravdu do turističkog suvenira

“I treća generacija hlebinskih slikara odustala je od angažmana, iako se podravsko selo ne nalazi u puno boljem položaju nego 1920-ih. Umjesto slika iseljavanja te zapuštenih i zaraslih polja slikaju se dopadljive slike žitnih polja s makovima, romantizirane scene ‘čergara’ kraj sela ili pak dravskih zlatara u fantastičnim pejzažima koje kao autohtoni podravski brend naivno čekaju kupce: korporativne sponzore ili još bolje – zadarske turiste koji će umjesto drniškog pršuta donijeti podravskog pevca na staklu”, piše Bilten o naivnoj umjetnosti.


Slične vijesti

30.12.2024. (07:00)

Uz intro iz Gruntovčana

Predstavljeno umjetničko remek-djelo naive ‘Rogati konj’ Ivana Generalića, koje ima status kulturnog dobra Hrvatske

Tema slike nastale 1961. u tehnici ulja na staklu vezana je uz Legendu o Rogatom konju koji onima koji ga ugledaju donosi blagostanje, sreću i mladolikost. Legenda se prenosila u obitelji Generalić, od oca Ivana do sina Josipa. Ovu je legendu zapisao glumac i pisac Vid Balog u Hrvatskim bajoslovljima te je oživio tijekom večeri. Sada će navedena slika biti dio stalnog postava u đurđevačkom gradskom muzeju. Na predstavljanju bio i redatelj Krešimir Dolenčić, kojeg s Đurđevcom veže dugogodišnje režiranje Picokijade. Klikaj

16.05.2024. (16:00)

Nema mjesta za naivne

Vladimir Crnković: Muzej naivne umjetnosti nekad je bio najvažnija europska institucija, ovo što se danas izlaže je sramota

Vrhunski majstori Hlebinske škole “tehniku slikarstva na staklu, u metjerskom smislu”, doveli su, ističe, do “takva virtuoziteta i savršenstva da im u umjetnosti 20. stoljeća u svijetu gotovo nema ravnih”. Svjetlo je bacio i na to da je naiva svojedobno bila svrstavana na “rub umjetnosti” te da se o njoj raspravljalo kao o marginalnoj pojavi, koja je, međutim, u drugoj polovini 20. stoljeća postala “vrlo popularan i poticajan umjetnički fenomen – i to ne samo u estetskom nego i u sociološkom, psihološkom, kulturološkom, antropološkom i merkantilnom smislu”. U naivi su, priča, prepoznate neke od važnih karakteristika moderne umjetnosti, a ona je i “dokaz demokratizacije općedruštvenih odnosa i umjetničkog stvaralaštva”. Danas u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti više nema nijedne slike brojnih važnih autora, dok su i ovi najpoznatiji predstavljeni tek s pokojom slikom, kaže bivši ravnatelj. Jutarnji

28.02.2018. (17:48)

Malo ih je al ih ima

Žene u naivnoj umjetnosti

Pojam naivne umjetnosti većina će ljudi automatski povezati sa imenima poput Generalića, Lackovića ili Rabuzina, no činjenica je da su se i žene bavile umjetnošću, u vrijeme slobodno od kućanskih poslova. To su slikarice Ana Matina, Mara Puškarić Petras i Katarina Henc, te kiparice Dragica Belković, Bara Mustafa i Kata Vizvari. Sve su one bile svojevrsne buntovnice koje su se jednostavno morale umjetnički realizirati bez obzira na prepreke. Vox Feminae