Poslodavci smatraju da zaposlenici moraju na društvenim mrežama paziti i na ugled tvrtke - Monitor.hr
02.11.2017. (11:38)

Poslodavci smatraju da zaposlenici moraju na društvenim mrežama paziti i na ugled tvrtke

Pazimo li što objavljujemo na društvenim mrežama i provjeravaju li poslodavci svoje (potencijalne) zaposlenike, istražio je MojPosao na više od 600 ispitanika i 15 poslodavaca.

Istraživanje se prvenstveno odnosilo na aktivnosti na društvenim mrežama koje ne služe primarno traženju posla (kao npr. LinkedIn).

Svega 14% ispitanika društvene mreže koristi za izgradnju osobnog brenda

Gotovo svi ispitanici (95%) imaju profile na društvenim mrežama. U najvećoj mjeri imaju profile na Facebooku (90%), LinkedInu (55%) te Instagramu (44%). Ostale mreže, kao što su Twitter i Snapchat su u manjoj mjeri zastupljene.

Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici imaju profil na društvenim mrežama nevezanim uz pronalazak posla je pronalazak i ostajanje u kontaktu s osobama iz privatnog i poslovnog okruženja (87% ispitanika koji imaju profil) te praćenje informacija iz raznih područja interesa (57%). Dopisivanje preko privatnih poruka je razlog korištenja društvenih mreža za 55% ispitanika, a zabava za njih 50%. Svega 14% ispitanika ima profile na društvenim mrežama kako bi izgradili osobni brand.

Strogo postavljena pravila privatnosti

Većina ispitanika (77%) koji imaju profil na društvenim mrežama imaju strogo postavljene postavke privatnosti te su na taj način aktivnosti pojedinca vidljive samo određenim, odabranim osobama. S postavkama privatnosti ne zamara se 17% ispitanika, a njih 6% ima javne profile, gdje svi mogu vidjeti sve njihove aktivnosti.

S obzirom na stručnu spremu, najviše ispitanika s višom (88%) i visokom (77%) stručnom spremom ima stroge postavke privatnosti. S druge strane slabe postavke privatnosti ima najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (21%), baš kao i javni profil (9% ispitanika sa srednjom, 3% s višom te 5% s visokom stručnom spremom).

Nešto više od polovice ispitanika (58%) nema u profilima društvenih mreža navedeno ime poslodavca za kojeg radi, dok ih 42% ima navedenog poslodavca.

U najvećoj mjeri ime poslodavca imaju navedeni ispitanici sa srednjom stručnom spremom (45%), dok ime poslodavca ima navedeno po 41% ispitanika s višom i visokom stručnom spremom.

Većina ispitanika (67%) na svom profilu pazi što objavljuje od sadržaja. Ipak, 16% ispitanika priznaje da na svom profilu objavljuju fotografije uživanja u alkoholu, 6% ih objavljuje provokativne fotografije i informacije, a 2% diskriminatorne komentare. Tek 1% ispitanika priznalo je da objavljuje negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama ili klijentima, a isto toliko (1%) priznalo je da čak objavljuju i povjerljive poslovne informacije.

U najmanjoj mjeri ispitanici s srednjom stručnom spremom (62%) paze što objavljuju, dok njih 38% sa srednjom stručnom spremom uopće ne pazi što objavljuju od neprimjerenog sadržaja. S druge strane, 71% ispitanika s višom i 69% ispitanika s visokom stručnom spremom paze što objavljuju.

Petinu kandidata ne zamara ako netko provjerava njihove profile

Tri četvrtine ispitanika (75%) smatraju kako poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika na društvenim mrežama, dok ih se petina (22%) ne zamara time. Svega 4% ispitanika smatra kako poslodavci ne pregledavaju profile.

Iako ispitanici smatraju da poslodavci u načelu provjeravaju zaposlenike na društvenim mrežama, dio njih (38%) smatra kako su društvene mreže privatna stvar koja se koristi u privatno vrijeme i poslodavac tu nema što raditi. Ipak, većina ispitanika (56%) smatra kako poslodavci imaju pravo provjeravati profile zaposlenika.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Društvene mreže nemaju što raditi u životopisu, barem tako smatra 88% ispitanika. Od ispitanika koji traže posao, svega njih 12% u životopis navode svoje profile na društvenim mrežama.

Ispitanici koji u svom životopisu imaju navedene profile na društvenim mrežama u većoj mjeri paze što objavljuju na tim profilima (83%) nego oni ispitanici koji u životopisu nemaju navedene društvene mreže (65%).

Svega 8% ispitanika izjavilo je kako u tvrtki u kojoj rade imaju jasno definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama; 62% ispitanika nema nikakva pravila, dok 30% ispitanika ne zna ima li njihova tvrtka definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama.

Kada bi im poslodavac u potpunosti zabranio pristup društvenim mrežama na radnom mjestu, uzimajući u obzir da im iste nisu dio radnih zadataka, velika većina ispitanika (81%) pristala bi i prilagodila se novim uvjetima. Tek 12% ispitanika ne bi pristalo raditi za takvog poslodavca, dok ih 7% već radi za takvog poslodavca ili im pristanak ovisi o tome o kakvom se poslu radi.

Što kažu poslodavci?

Većina poslodavaca, pregledavajući profile kandidata i zaposlenika, naišla je na neprimjeren sadržaj na njihovim profilima. Najčešće su to provokativne fotografije i fotografije uživanja u alkoholu te negativni komentari o bivšim poslodavcima, kolegama i klijentima.

Ukoliko se radilo o profilu zaposlenika kod koje su našli objavljen neprimjeren sadržaj, najviše poslodavaca obavilo je informativan razgovor sa zaposlenikom o tome što se može i ne može objavljivati na društvenim mrežama ili pak nisu ništa poduzeli zato jer se radi o privatnom profilu zaposlenika.

S druge strane, ukoliko se nije radilo o zaposleniku, već o kandidatu za posao, neprikladan sadržaj na društvenim mrežama negativno je utjecao na odluku o njegovom zaposlenju. Jednako tako, prikladni profili na društvenim mrežama mogu pozitivno utjecati na odluku o zaposlenju.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Većina ispitanih poslodavaca priznalo je kako provjeravaju kandidate za posao/zaposlenike na društvenim mrežama čija primarna svrha nije traženje posla.
Većina poslodavaca smatra kako bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama.


Slične vijesti

Subota (16:00)

Tko kaže da nema života poslije log-outa?

Kad umremo, lajka li nas još itko? Digitalni život nakon smrti

Sve više korisnika društvenih mreža ostaje “živo” i nakon smrti – do 2100. Facebook bi mogao imati pet milijardi pokojnika. Platforme poput Facebooka, Instagrama i LinkedIna nude opcije memorijalizacije ili gašenja profila, dok se kod drugih kao TikTok sve rješava tišinom i neaktivnošću. Za zaštitu podataka brinu Googleov Inactive Account Manager i Appleov sustav nasljednika, ali samo ako je sve unaprijed podešeno. Inače, pripremite se na papirologiju. tportal

11.06. (18:00)

Duh Huntera S. Thompsona i dalje živi

Je li Forum.hr dinosaur? Dr. Gonzo: ‘Kao da nije prokletstvo biti mlada platforma i skrolati bez svrhe…’

Dinosaur, kažu. Kao da je to uvreda. Kao da nije prokletstvo biti mlada platforma, skrolati bez svrhe, živjeti 15 sekundi po objavi, pa u algoritamski pakao. Forum.hr je metuzalem koji pamti ratove — flame warove o cjepivima prije cjepiva, o autima prije Tesli, o ženama prije Tinder apokalipse. Mjesto gdje se još vodi rasprava bez emojija, gdje linkovi traju dulje od prosječnog braka. Mjesto gdje te neće shadowbanat jer si bez smajlića rekao da je nešto glupo.

Naravno da je Forum.hr dinosaur. I to ne neki pitomi barney, nego full T-Rex, s forumskim napisima o “čokoladnim jogurtima u Lidlu 2012.” i moderatorima koji te obrišu kao čečensku poruku iz telegrama. Dinosaur koji gazi, ne pleše. Koji ne mora biti brz jer mu nije stalo da te zadrži — ako si tu, tu si jer želiš čitati 300 komentara o zakonima o nasljeđivanju i 7. stranici rasprave o WC školjci s bideom. Forum.hr ne umire. On hibernira dok vani TikTok pleše kolo smrti. Kaže zanimljiv forumaš Dr. Gonzo na Monitorovom forumu, nakon što je netko drugi obznanio da je čuo od nekoga da priča kako je Forum.hr dinosaur.

08.05. (01:00)

Ne znaš zašto, ali ne možeš ih prestati gledati

Zašto su ‘satisfying videi’ na društvenim mrežama magnet za pažnju (i brendove)

Satisfying videi – videi koji stvaraju ugodu kod gledanja poput savršenog rezanja, slaganja ili lijevanja – privlače pažnju jer pružaju trenutačni osjećaj reda, kontrole i ugode. Ako vam je algoritam tako podešen, vjerojatno su vam se pojavili tijekom skrolanja po društvenim mrežama uz random sadržaje s nekom naracijom. Psihološki smiruju, lako se gledaju u petlji i ne traže razmišljanje. To ih čini idealnim alatom za tiho brendiranje i viralnost. Brendovi ih koriste kako bi stvorili emocionalnu povezanost bez agresivne prodaje, a algoritmi ih obožavaju. Ukratko: mozak ih voli, prst ih ne prestaje scrollati. Monitor

07.05. (23:11)

Mozgu godi kad sapun puca simetrično

Zašto su ‘satisfying videi’ na društvenim mrežama magnet za pažnju (i brendove)

Fenomen “satisfying” videa—onih kratkih isječaka koji prikazuju nešto estetski ugodno, ritmično, simetrično, glatko ili precizno (npr. rezanje sapuna, slaganje predmeta, lijevanje tekućine, strojna obrada metala)—postao je masovno popularan na društvenim mrežama posljednjih desetak godina. Iako na prvi pogled djeluju kao bezazleni, hipnotički sadržaj za opuštanje, iza njih stoji čitav niz psiholoških, društvenih i marketinških motiva. Evo šireg pregleda:

1. Psihološki učinak – zašto su “satisfying” videi zapravo… satisfying

  • ASMR i senzorni užitak: Mnogi takvi videi izazivaju lagani osjećaj ugode sličan ASMR-u (autonomni senzorički meridijanski odgovor), posebno kad uključuju zvukove poput grebanja, šuštanja, šištanja itd.

  • Simetrija i red: Ljudski mozak voli red, predvidljivost i uzorke. Kad nešto “klikne na mjesto” ili kad sve izgleda savršeno poravnato, doživljavamo mentalnu nagradu.

  • Kontrola i smirenost: U svijetu kaosa i stalne stimulacije, gledanje nečega savršeno uređenog ima umirujući efekt. Može smanjiti anksioznost i pružiti osjećaj kontrole.

2. Kultura instantne pažnje

  • Kratki format (TikTok, Reels, Shorts): Sadržaj mora odmah privući pažnju. Satisfying videi ne zahtijevaju kontekst, govor ili prethodno znanje – „instantly gratifying“. To ih čini savršenima za algoritme koji guraju sadržaj s visokom zadržanošću gledatelja.

  • Loopabilnost: Mnogi videi su dizajnirani da se “besprijekorno” ponavljaju u petlji – gledatelj ni ne zna da gleda istu stvar po peti put.

3. Marketinški trik – emocionalno vezivanje bez prodaje

  • Brendirani sadržaj bez reklame: Npr. proizvođač alata objavljuje video savršenog rezanja metala, bez riječi, bez reklame – ali ti sada znaš ime te marke. To je „soft sell“.

  • Stvaranje ovisnosti i navike: Ako gledatelj voli feeling koji dobiva iz takvih videa, vratit će se po još. Brend koji mu to kontinuirano nudi stvara emocionalni imprint.

  • Viralnost i dijeljenje: Ovakav sadržaj lako postaje viralan, jer je univerzalan – ne traži prijevod, nije politički, i lako ga je podijeliti.

4. Tko to koristi i kako

  • Proizvođači alata, hrane, kozmetike – prikazuju kako su njihovi proizvodi precizni, učinkoviti, čisti.

  • Edukacijski sadržaj – npr. prikaz fizikalnih reakcija, kemijskih procesa.

  • Umjetnici i obrtnici – koriste ovakve videe kako bi pokazali vještinu i tehniku.

  • Influenceri i kreatori – koriste format za stvaranje dosljednog, estetskog feeda koji privlači sponzore.

Ukratko – zašto ih svi gledamo?

Jer pružaju trenutnu nagradu bez napora. To je kao brzi mentalni spa tretman. A marketing to koristi jer se emocionalna ugoda lako veže uz brend – bez da to gledatelj nužno shvati.

04.04. (23:00)

Seniori koji 'slejaju' društvene mreže

Granfluenceri: Jedini utjecajnici koji su uistinu autentični

Granfluenceri, utjecajni seniori poput Grandma Droniak i Baddie Winkle, sve su traženiji na društvenim mrežama. Njihova autentičnost, mudrost i britki humor osvajaju milijune pratitelja svih generacija. Osim što ruše stereotipe o starenju, uspješno zarađuju od svojih objava i suradnji s brendovima. Pokazuju da godine nisu prepreka za stvaranje viralnog sadržaja, već prednost. Ovi digitalni veterani postali su simboli duha, optimizma i – izvrsnog marketinga. Lider

26.03. (21:00)

Kad Hollywood zove, Gen Z ne diže slušalicu

Gen Z okreće leđa Hollywoodu i traži autentičnost, pronalazi je na – društvenim mrežama?

Prema Deloitteovom istraživanju, Gen Z sve više preferira sadržaj s društvenih mreža u odnosu na tradicionalne filmove i serije – 56% ih smatra da su im ti sadržaji relevantniji. Također, pola ih osjeća jaču povezanost s influencerima nego s glumcima. Ključ je u autentičnosti, dok Hollywood percipiraju kao umjetan, pogotovo s AI-jem u igri. Studiji razmatraju prilagodbu – ulaganje u AI, društvene mreže i kraće formate. No, pitanje ostaje: može li Hollywood preživjeti bez previše “hollivudizacije”? Ako Hollywood želi zadržati Gen Z, mora postati autentičniji ili barem naučiti “pričati” njihovim jezikom. No Film School

21.03. (13:00)

Kako nestati s interneta (ali ostati online)

Kako ostati skriven na Facebooku, Instagramu, X-u…

Ako želite ostati na društvenim mrežama, ali ne i na tuđim radarima, postoji način da se pritajite. Ključ je u postavkama privatnosti: koristite nadimke, skrivajte osobne podatke, učinite profile privatnima i ograničite tko vas može pronaći. Na Instagramu i X-u zaštitite objave, onemogućite oznake i spominjanja. Na Facebooku sakrijte prijatelje, objave i kontakt podatke. Isključite sinkronizaciju kontakata i odbijte upite za povezivanje. S malo truda, možete koristiti mreže bez neželjenih pogleda – jer ne mora sve što radite završiti u nečijem feedu. Savjeti

15.03. (23:00)

Istina? Samo ona koja im puni džepove

Postnikov: SAD oligarhija će nam diktirati kako izgleda sloboda? Evo kako je sami prakticiraju

Sva je prilika da će nam američka oligarhija američku slobodu govora i američku slobodu tržišta narednih godina utjerivati u kosti, pa nije naodmet da provjerimo kako ta sloboda izgleda u praksi. Ako netko pritom ima bilo kakvih iluzija, osnivač Amazona Jeff Bezos brzo će ih raspršiti. Njegova sloboda govora, kao što smo vidjeli, počiva na zabrani da se o slobodi govori bilo što osim onoga što misli vlasnik ogledno uglednih novina.Marku Zuckerbergu je dugo bila kriva država za cenzuru na Facebooku, a sada za provjeru istine kopira Muskov X.

A Bivši Twitter, odranije poznat kao toksična medijska naprava, u međuvremenu je – bez većeg spora i otpora – postao dezinformacijski horror show mržnje i uvreda. Tako nekako, u osnovnim crtama, izgleda putanja medijskog biznisa koji danas propisuje što je sloboda, a što pod slobodu ne spada. Boris Postnikov za Novosti.

04.02. (21:00)

Prije su nas dijelile samo ograde, a danas imamo i digitalne rovove

Društvene mreže: Od globalnog trga do digitalnog ringa

Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index