Poslodavci smatraju da zaposlenici moraju na društvenim mrežama paziti i na ugled tvrtke - Monitor.hr
02.11.2017. (11:38)

Poslodavci smatraju da zaposlenici moraju na društvenim mrežama paziti i na ugled tvrtke

Pazimo li što objavljujemo na društvenim mrežama i provjeravaju li poslodavci svoje (potencijalne) zaposlenike, istražio je MojPosao na više od 600 ispitanika i 15 poslodavaca.

Istraživanje se prvenstveno odnosilo na aktivnosti na društvenim mrežama koje ne služe primarno traženju posla (kao npr. LinkedIn).

Svega 14% ispitanika društvene mreže koristi za izgradnju osobnog brenda

Gotovo svi ispitanici (95%) imaju profile na društvenim mrežama. U najvećoj mjeri imaju profile na Facebooku (90%), LinkedInu (55%) te Instagramu (44%). Ostale mreže, kao što su Twitter i Snapchat su u manjoj mjeri zastupljene.

Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici imaju profil na društvenim mrežama nevezanim uz pronalazak posla je pronalazak i ostajanje u kontaktu s osobama iz privatnog i poslovnog okruženja (87% ispitanika koji imaju profil) te praćenje informacija iz raznih područja interesa (57%). Dopisivanje preko privatnih poruka je razlog korištenja društvenih mreža za 55% ispitanika, a zabava za njih 50%. Svega 14% ispitanika ima profile na društvenim mrežama kako bi izgradili osobni brand.

Strogo postavljena pravila privatnosti

Većina ispitanika (77%) koji imaju profil na društvenim mrežama imaju strogo postavljene postavke privatnosti te su na taj način aktivnosti pojedinca vidljive samo određenim, odabranim osobama. S postavkama privatnosti ne zamara se 17% ispitanika, a njih 6% ima javne profile, gdje svi mogu vidjeti sve njihove aktivnosti.

S obzirom na stručnu spremu, najviše ispitanika s višom (88%) i visokom (77%) stručnom spremom ima stroge postavke privatnosti. S druge strane slabe postavke privatnosti ima najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (21%), baš kao i javni profil (9% ispitanika sa srednjom, 3% s višom te 5% s visokom stručnom spremom).

Nešto više od polovice ispitanika (58%) nema u profilima društvenih mreža navedeno ime poslodavca za kojeg radi, dok ih 42% ima navedenog poslodavca.

U najvećoj mjeri ime poslodavca imaju navedeni ispitanici sa srednjom stručnom spremom (45%), dok ime poslodavca ima navedeno po 41% ispitanika s višom i visokom stručnom spremom.

Većina ispitanika (67%) na svom profilu pazi što objavljuje od sadržaja. Ipak, 16% ispitanika priznaje da na svom profilu objavljuju fotografije uživanja u alkoholu, 6% ih objavljuje provokativne fotografije i informacije, a 2% diskriminatorne komentare. Tek 1% ispitanika priznalo je da objavljuje negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama ili klijentima, a isto toliko (1%) priznalo je da čak objavljuju i povjerljive poslovne informacije.

U najmanjoj mjeri ispitanici s srednjom stručnom spremom (62%) paze što objavljuju, dok njih 38% sa srednjom stručnom spremom uopće ne pazi što objavljuju od neprimjerenog sadržaja. S druge strane, 71% ispitanika s višom i 69% ispitanika s visokom stručnom spremom paze što objavljuju.

Petinu kandidata ne zamara ako netko provjerava njihove profile

Tri četvrtine ispitanika (75%) smatraju kako poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika na društvenim mrežama, dok ih se petina (22%) ne zamara time. Svega 4% ispitanika smatra kako poslodavci ne pregledavaju profile.

Iako ispitanici smatraju da poslodavci u načelu provjeravaju zaposlenike na društvenim mrežama, dio njih (38%) smatra kako su društvene mreže privatna stvar koja se koristi u privatno vrijeme i poslodavac tu nema što raditi. Ipak, većina ispitanika (56%) smatra kako poslodavci imaju pravo provjeravati profile zaposlenika.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Društvene mreže nemaju što raditi u životopisu, barem tako smatra 88% ispitanika. Od ispitanika koji traže posao, svega njih 12% u životopis navode svoje profile na društvenim mrežama.

Ispitanici koji u svom životopisu imaju navedene profile na društvenim mrežama u većoj mjeri paze što objavljuju na tim profilima (83%) nego oni ispitanici koji u životopisu nemaju navedene društvene mreže (65%).

Svega 8% ispitanika izjavilo je kako u tvrtki u kojoj rade imaju jasno definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama; 62% ispitanika nema nikakva pravila, dok 30% ispitanika ne zna ima li njihova tvrtka definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama.

Kada bi im poslodavac u potpunosti zabranio pristup društvenim mrežama na radnom mjestu, uzimajući u obzir da im iste nisu dio radnih zadataka, velika većina ispitanika (81%) pristala bi i prilagodila se novim uvjetima. Tek 12% ispitanika ne bi pristalo raditi za takvog poslodavca, dok ih 7% već radi za takvog poslodavca ili im pristanak ovisi o tome o kakvom se poslu radi.

Što kažu poslodavci?

Većina poslodavaca, pregledavajući profile kandidata i zaposlenika, naišla je na neprimjeren sadržaj na njihovim profilima. Najčešće su to provokativne fotografije i fotografije uživanja u alkoholu te negativni komentari o bivšim poslodavcima, kolegama i klijentima.

Ukoliko se radilo o profilu zaposlenika kod koje su našli objavljen neprimjeren sadržaj, najviše poslodavaca obavilo je informativan razgovor sa zaposlenikom o tome što se može i ne može objavljivati na društvenim mrežama ili pak nisu ništa poduzeli zato jer se radi o privatnom profilu zaposlenika.

S druge strane, ukoliko se nije radilo o zaposleniku, već o kandidatu za posao, neprikladan sadržaj na društvenim mrežama negativno je utjecao na odluku o njegovom zaposlenju. Jednako tako, prikladni profili na društvenim mrežama mogu pozitivno utjecati na odluku o zaposlenju.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Većina ispitanih poslodavaca priznalo je kako provjeravaju kandidate za posao/zaposlenike na društvenim mrežama čija primarna svrha nije traženje posla.
Većina poslodavaca smatra kako bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama.


Slične vijesti

26.10. (23:00)

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

03.10. (15:00)

TikTok generacija – skrolaj dok ti ne dođe psiholog

Postoji veza između intenzivnog surfanja po društvenim mrežama i psihičkih problema

Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW

11.09. (19:00)

Travama protiv farmacije, filterima protiv istine

Kako je profil dobrohotnog starca koji dijeli narodne recepte za zdravlje postao najbrže rastući regionalni influencer

Riječ je o profilu Dida Zvonko travar s Velebita koji je u samo par mjeseci tamo prikupio 400.000 pratitelja i postao zdravstveni guru žena u Hrvatskoj i na cijelom Balkanu. Tkogod vodi taj profil, očito dobro zna što radi i vjerojatno je netko tko ima iskustva u marketingu. Jer, svaka Didina objava kao da je iz priručnika manipulativne persuazivne komunikacije. Do Didinih brojki danas je, kaže vlasnik jedne agencije, teško doći bez velikih ulaganja jer su algoritmi sve restriktivniji, a publika prezasićena. Dida nudi narodne recepte, nostalgiju i prividnu autentičnost, uz stalna odricanja od odgovornosti. Publika ga doživljava kao prijatelja, ljubavnika i očinsku figuru u jednom, a priče o skrivenim istinama i otporu „big pharmi“ samo učvršćuju njegovu mistiku. Iako „ništa ne prodaje“, tu su e-brošure i proizvodi, a komunikacijski trikovi i krizni spinovi otkrivaju da Dida nije nikakav dida – nego brend u škrinji s travama. Netokracija

09.09. (22:00)

Snuff stuff

Smrt streamera i rođenje industrije poniženja

Smrt francuskog streamera Raphaëla Gravena, poznatog kao Jean Pormanove, tijekom višednevnog prijenosa na Kicku razotkrila je mračnu stranu digitalne kulture. Fenomen “trash streaminga” pretvara nasilje i samouništenje u spektakl, dok publika aktivno sudjeluje donacijama i poticanjem ekstremnih činova. Iako platforme poput Kicka formalno zabranjuju takav sadržaj, u praksi ga toleriraju jer donosi zaradu. Tragedija otvara pitanje odgovornosti – ne samo tehnoloških tvrtki, nego i publike koja klikovima i donacijama održava industriju poniženja. tportal

24.07. (14:00)

Od selfija do self-made milijunaša

Top 10 najbogatijih influencera: od YouTubea do milijuna funti

  • MrBeast (James Donaldson) – 430 milijuna funti
    Počeo brojeći do 100.000, završio brojeći milijune. YouTube kralj izazova, čokolada, burgera i dobrotvornih akcija.
  • Logan Paul – 117 milijuna funti
    YouTuber, WWE hrvač i biznismen. Zajedno s KSI-jem stvorio brend energetskih pića Prime. Poznat po kontroverzama – i po tome što ih preživi.
  • xQc (Felix Lengyel) – 39 milijuna funti
    Kanađanin s brzim jezikom i još bržim ugovorima. Gaming zvijezda Twitcha i Kicka s ugovorom od 70 milijuna dolara.
  • Ryan Kaji – 38 milijuna funti
    Dječji unboxing car. Počeo s 3 godine, danas ima medijsko carstvo, crtiće i vlastiti film. Ima 12. I milione.
  • Charli D’Amelio – 35 milijuna funti
    TikTok plesačica koja je postala tinejdžerska superzvijezda. Ima svoj brend, reality show i glumila je na Broadwayu.
  • Dhar Mann – 35 milijuna funti
    YouTuber koji snima moralne mini-drame s porukom: Budi bolji čovjek, ali i bogat. Više od 11 milijardi pregleda.
  • Markiplier (Mark Fischbach) – 35 milijuna funti
    Gospodar horor igara koji se probio i u svijet filma, glume i podcastova. Trenutno snima film temeljen na horor igri Iron Lung.
  • Matt Rife – 31 milijun funti
    Komičar koji je TikTok pretvorio u svjetsku turneju. Poznat po improvizaciji s publikom i milijunima pregleda.
  • Jake Paul – 29 milijuna funti
    Influencer, boksač i brat od Logana. Od Vine videa do borbi s Mikeom Tysonom. Kontroverzan i profitabilan.
  • Emma Chamberlain – 23 milijuna funti
    Modna i lifestyle ikona generacije Z. Pokrenula vlastitu liniju kave i vodi popularan podcast Anything Goes.
24.07. (13:00)

Kad ti je najbolji frend softver koji te zove pravim imenom

AI prijatelji: zabavni, znatiželjni… i pomalo jezivi

Gotovo 75 % američkih tinejdžera koristi AI pratitelje poput Replike i Character.AI, a više od polovice to čini redovito. Iako ih privlače zabava i znatiželja, trećina razgovara s AI-jem o ozbiljnim temama umjesto s ljudima. Mlađi tinejdžeri više vjeruju savjetima AI-ja, a četvrtina dijeli osobne podatke. Unatoč tome, većina ipak više vremena provodi s pravim prijateljima. Common Sense Media upozorava da AI pratitelji nisu sigurni za mlađe od 18 godina bez dodatnih zaštita. Bug

28.06. (18:00)

Tko kaže da nema života poslije log-outa?

Kad umremo, lajka li nas još itko? Digitalni život nakon smrti

Sve više korisnika društvenih mreža ostaje “živo” i nakon smrti – do 2100. Facebook bi mogao imati pet milijardi pokojnika. Platforme poput Facebooka, Instagrama i LinkedIna nude opcije memorijalizacije ili gašenja profila, dok se kod drugih kao TikTok sve rješava tišinom i neaktivnošću. Za zaštitu podataka brinu Googleov Inactive Account Manager i Appleov sustav nasljednika, ali samo ako je sve unaprijed podešeno. Inače, pripremite se na papirologiju. tportal

11.06. (18:00)

Duh Huntera S. Thompsona i dalje živi

Je li Forum.hr dinosaur? Dr. Gonzo: ‘Kao da nije prokletstvo biti mlada platforma i skrolati bez svrhe…’

Dinosaur, kažu. Kao da je to uvreda. Kao da nije prokletstvo biti mlada platforma, skrolati bez svrhe, živjeti 15 sekundi po objavi, pa u algoritamski pakao. Forum.hr je metuzalem koji pamti ratove — flame warove o cjepivima prije cjepiva, o autima prije Tesli, o ženama prije Tinder apokalipse. Mjesto gdje se još vodi rasprava bez emojija, gdje linkovi traju dulje od prosječnog braka. Mjesto gdje te neće shadowbanat jer si bez smajlića rekao da je nešto glupo.

Naravno da je Forum.hr dinosaur. I to ne neki pitomi barney, nego full T-Rex, s forumskim napisima o “čokoladnim jogurtima u Lidlu 2012.” i moderatorima koji te obrišu kao čečensku poruku iz telegrama. Dinosaur koji gazi, ne pleše. Koji ne mora biti brz jer mu nije stalo da te zadrži — ako si tu, tu si jer želiš čitati 300 komentara o zakonima o nasljeđivanju i 7. stranici rasprave o WC školjci s bideom. Forum.hr ne umire. On hibernira dok vani TikTok pleše kolo smrti. Kaže zanimljiv forumaš Dr. Gonzo na Monitorovom forumu, nakon što je netko drugi obznanio da je čuo od nekoga da priča kako je Forum.hr dinosaur.

08.05. (01:00)

Ne znaš zašto, ali ne možeš ih prestati gledati

Zašto su ‘satisfying videi’ na društvenim mrežama magnet za pažnju (i brendove)

Satisfying videi – videi koji stvaraju ugodu kod gledanja poput savršenog rezanja, slaganja ili lijevanja – privlače pažnju jer pružaju trenutačni osjećaj reda, kontrole i ugode. Ako vam je algoritam tako podešen, vjerojatno su vam se pojavili tijekom skrolanja po društvenim mrežama uz random sadržaje s nekom naracijom. Psihološki smiruju, lako se gledaju u petlji i ne traže razmišljanje. To ih čini idealnim alatom za tiho brendiranje i viralnost. Brendovi ih koriste kako bi stvorili emocionalnu povezanost bez agresivne prodaje, a algoritmi ih obožavaju. Ukratko: mozak ih voli, prst ih ne prestaje scrollati. Monitor