Potresne činjenice o negativnim učincima prehrambene industrije - Monitor.hr
01.05.2016. (12:35)

Uzaludna hrana

Potresne činjenice o negativnim učincima prehrambene industrije

Proizvođači bacaju od 40 do 50 posto proizvoda krumpira jer njihova veličina i oblik ne odgovaraju standardima propisanima u EU. Na francuskim i japanskim tržnicama naranče se bacaju samo zato što su ‘današnje’ – jer sutra stižu svježe. Te je potresne činjenice zorno prikazao redatelj Valentin Thurna u filmu Taste the Waste, kojim upozorava na problem prehrambene industrije i otpada koji svakodnevno proizvodi ta industrija. Sredstva potrošena u SAD-u za uzgoj hrane koja se neće pojesti iznose oko 23 posto svih emisija metana u SAD-u. T-Portal


Slične vijesti

31.03. (10:00)

True crime od polja do stola

Rotten: Serijal koji otkriva kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice tržišta hrane

Netflixova serija “Rotten” koja istražuje probleme globalne proizvodnje hrane, od avokada do ribe, na trenutke izgleda kao mješavina kriminalističke produkcije ili detektivske drame u kojemu u središtu priče nije zločin, nego hrana. Povremeni prijestupi, iako je ovo umanjenica, koje dokumentira više nalikuju na trgovinu narkotika, nego na legalne poslove s hranom. No proizvodnja hrane je oduvijek bila povezivana uz trgovinu, politiku i moć. Valjda još od starih Egipćana. Tako se doznaje kako, primjerice, većina češnjaka dolazi iz Kine, gdje se često dobiva prisilnim radom, zatim čak 20% američkih pilića zapravo je pod kontrolom brazilske korporacije čiji su vlasnici upleteni u skandale podmićivanja i trgovine povlaštenim informacijama. Podijeljena u dvanaest epizoda, šest po sezoni, svaka se bavi jednim proizvodom, istražujući (ne)skrivene probleme prehrambene industrije, otkrivajući kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice globalnog tržišta hrane. Agroklub

24.03. (14:00)

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

17.02. (12:00)

I zato jedemo skupo

HUP: Zbog drastičnog pada domaće proizvodnje hrane, ugrožena je nacionalna prehrambena sigurnost

Prema analizi koju su ovih dana izradili čelnica HUP-ova prehrambenog i poljoprivrednog sektora Josipa Filaković i glavni analitičar Hrvoje Stojić, realni dohodak poljoprivrede je lani pao 6,3 posto, na 1,6 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je 0,3 posto, na 28 milijardi eura. Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama regije srednje i istočne Europe, Njemačkom i Italijom. To je čini najizloženijom rastu uvoznih cijena – upozoravaju iz HUP-a. Najveći problem su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače. Danica

30.09.2024. (00:00)

Lokalpatrioti s ukusom

Kupujmo hrvatsko: Domaći proizvodi kupuju se više od globalnih brendova

Hrvatski potrošači u prvih pet pozicija izabrali čak četiri domaća brenda ispred globalnog diva Coca-Cole. Pored ‘Z bregova, tu su još Dukat, Podravka i Zvijezda. Uspjeh Vindijinog ‘Z bregova nije slučajan i ne može se pripisati samo naslijeđu brenda ili tradicionalnim proizvodima. ‘Z bregov je napravio strateški pomak prema inovaciji proizvoda. Prepoznali su rastući trend zdravijeg načina života i fitness kulture, pa su brzo reagirali lansiranjem proteinskih napitaka, jogurta i drugih proizvoda obogaćenih proteinima. Brendovi poput Dukata, Podravke i Zvijezde također pokazuju da razumijevanje lokalnog tržišta i vjernost prema lokalnoj tradiciji mogu donijeti iznimne rezultate. Uzmimo i u obzir da je Hrvatska relativno malo tržište za globalne brendove pa sam fokus i nije na prilagodbi lokalnom tržištu. No, u širem kontekstu, izbor domaćih brendova jasno ukazuje na trend u kojem hrvatski potrošači cijene domaću kvalitetu, tradiciju i prepoznaju brendove koji su u stanju inovirati unutar svojih kategorija. Netokracija

26.05.2023. (13:00)

Borba pijetlova

Pivci pretekli Vindiju i Podravku te postali najveća prehrambena tvrtka u RH

Grupa Braće Pivac tijekom prošle je godine, ugrubo, ostvarila gotovo 12 posto veće prihode od Podravke. Istina, ti se prihodi iz grupe još moraju konsolidirati pa je moguće da će na koncu biti nešto manji od 5,8 milijardi. No, ne značajno da bi Pivcima oduzelo status najveće prehrambene kompanije u Hrvatskoj. Grupa Vindija, naime, lani je ostvarila oko 740 milijuna eura (5,6 milijardi kuna), pa je danas na drugome mjestu. No, to su nekonsolidirani prihodi Vindije, Koke, Vira, Vindona, Novog domila, Latice, Vindije trgovine. Danica

26.06.2021. (22:30)

I vegansko i 'zero-waste friendly'

Na natjecanju zagrebačkog PBF-a pobijedio ‘Zdravko’, kolačić izrađen od krumpirove kore

Natjecanje studentskih timova hrvatskih sveučilišta u kreiranju ekoinovativnih prehrambenih proizvoda – ‘Ecotrophelia Hrvatska 2021.’ održano je nedavno na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Nagradu za inovativnost dobio je tim Not Your Ordinary Cookie koji je predstavio kolačiće Zdravko, sačinjenih od agrootpada. Od krumpirove kore, koja se inače baca, napravili su zdrav proizvod kakav nema na tržištu. Osim kore krumpira, koja je iznimno bogata vlaknima, u kolačiću su još rogač, suhe smokve i sjemenke konoplje, s tim da svi ti proizvodi stižu s domaćih certificiranih OPG-ova kako bi se na taj način potaknula i domaća proizvodnja. Pobjednički tim sa “Zdravkom” ide na globalno natjecanje istog tipa, a nadaju se kako će ga s vremenom usavršiti i lansirati na tržište. Lider

16.05.2017. (22:53)

Povijest dugog roka trajanja

Kako su vojne porcije promijenile tehnologiju hrane?

Čak i skroman izum poput konzerve ima vojno podrijetlo. Tijekom Napoleonovih ratova, francuska vlada tražila je način kako bi sačuvala hranu za vojnike u dužem roku i konzerviranje, iako u zatvorenim staklenkama, je rođeno. Naravno, čudan je put od bojišta do supermarketa, ali efekti ove prakse su značajni, piše BBC o dugoj povijesti vojne uloge u razvoju prehrambene tehnologije.

31.10.2016. (19:19)

Istočna obećanja

Konzul: Dovodim 30 hrvatskih tvrtki na pregovore o ulasku na tržište Ukrajine

“Mogu reći da postoji ogroman interes za našim proizvodima. U prvom redu za pršut, sireve, pancete, kulen, maslinovo ulje, vina, alkoholna pića, ali i riblje konzerve, ajvar, masline, riblje prerađevine, janjetinu itd. Ukrajinski narod ima jako slične načine prehrane kao i mi, a naših proizvoda nema na tom tržištu i mislim da imamo ogromnu šansu”, govori u intervjuu za Agrobiz počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj i čelnik Ukrajinske gospodarske komore u Hrvatskoj i BiH Ivica Pirić, povodom Hrvatskoj-ukrajinskog gospodarskog foruma u Kijevu koji će do kraja godine otvoriti premijeri dviju zemalja.

05.10.2016. (13:32)

Slatke muke

Kako prehrambena industrija skriva šećer u proizvodima

Glukoza, fruktoza, saharoza – ako ste pazili na satovima kemije, pakiranja hrane s “alternativnim” nazivima (za vrste) šećera neće vas moći zavarati, kao ni različiti sirupi navedeni u sastojcima, koji isto sadržavaju šećer. Osim toga, šećer se može nalaziti i u namirnicama u kojima ga ne biste očekivali – u različitim gotovim umacima, kečapu ili jogurtu. Treba biti sumnjičav i prema oznakama “dijetno”, “light” i sl., jer iako ti proizvodi ne sadržavaju možda masti, vjerojatno su zamijenjene šećerima, piše Alternet vodič kroz šećere u industrijski prerađenoj hrani.