Moja je preporuka svima koji igraju na taj način, ali gledajući povijest hrvatskih izbora i preferencije hrvatskih biračica i birača, ljudi ne vole prljavštinu. Naime, na prljavu kampanju često se reagira upravo suprotno od onog od što tu koji to čine misle da će se dogoditi – često se kazne oni koji potiču negativnosti u tom procesu. Ta činjenica da u politici ima pomalo kriminala, i da kriminala ima u politici, odnosno ima ga više, ne odbija ljude samo od glasanja, nego ih odbija od još jedne važne stvari, a to je da imate sve manje mladih lica koja se odlučuju na politiku. Mnogi politički akteri igraju pošteno, ali je opća klima takva da je se misli da je politika vrlo bliska s varanjem i pronevjerom javnog novca zbog čega je mladima ili starijima s novom energijom teško dokazati se u utrci. Boris Jokić za Dnevnik.
U izborima u kojima bi se političke borbe trebale voditi oko najboljih rješenja za promet, otpad, kanalizaciju i ostalu infrastrukturu, u kojem bi se stranke i kandidati trebali natjecati u najpovoljnijim rješenjima za priuštivo stanovanje i bolje obrazovanje… trenutna politička priča zasnovana je primarno na aferama i uhićenjima. Osim kriminala, političke su stranke ovog proljeća odlučile zaigrati na svoju omiljenu kartu – onu prošlosti. Premda kod nas ideje i rasprave o rješenjima problema u bliskoj i daljoj budućnosti ne prolaze baš najbolje, iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa ukazuju na to da birači znaju kazniti različita ponašanja stranaka. Ovog će proljeća kandidati koji na nadolazećim izborima izbjegnu krimiće i povijesne ‘spektakle’ od birača biti prepoznati i honorirani. Boris Jokić za tportal.
Usluge PR-ovaca katkad znaju biti ključne za uspjeh – bilo da se radi o strateškom savjetovanju i planiranju ili konkretnom ‘fizičkom’ poslu odrađivanja svakodnevne komunikacije, vođenja društvenih mreža, organizacije javnih nastupa i slično. HDZ demantira uključivanje takvih agencija u svoju kampanju, SDP-ovoj centrali pomaže Val grupa, dok župani i pojedinačni kandidati za gradonačelnike vode personalizirane kampanje. U Možemo! to rade sami sa svojim stručnjacima unutar stranke, a neki kao da preziru tu struku. No, pojedini kandidati iz redova raznih stranaka koriste usluge poznatih PR-ovaca poput Krešimira Macana, Jerka Trogrlića, Borisa Maleševića i drugih. Neki ukazuju kako ih se angažira kad su izbori doslovno iza ugla, iako se kampanja obično treba planirati i počinjati ranije. tportal
Tomašević dodatno osnažen podrškom SDP-a ima najveću prednost pred ostalim kandidatima, kojih nije malo, za Zagreb. Iznenađenje bi mogla donijeti kandidatura Marije Selak Raspudić, no ona nije potvrdila da će ići u tu utrku. Puljak je favorit ispred povratnika Željka Keruma i HDZ-ovog Tomislava Šute u Splitu. Ako mu uspije, bit će prvi gradonačelnik od 90-ih koji je dobio i drugi mandat zaredom. No, čini se da neće imati većinu u skupštini. U Rijeci je zanimljivo jer je sam SDP uzdrman zbog toga što aktualni gradonačelnik nema podršku stranke za drugi mandat, već njegova zamjenica Sandra Krpan. Eventualnu ugrozu joj čini nezavisna Iva Rinčić. U Osijeku je najmanje neizvjesno, gdje se očekuje da HDZ-ov Ivan Radić dobije još jedan mandat. Protivnik mu je Vjeran Marijašević, zajednički kandidat SDP-a i Možemo. Analitičari za N1.
HDZ je na vlasti u 15 od 21 županije, pobijedit će u većem broju jedinica lokalne samouprave nego bilo koja druga stranka i ukupno će imati više vijećnika od konkurenata u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave. No ako se ishod bude promatrao u odnosu na HDZ-ova postignuća prije četiri godine, moglo bi se dogoditi da se ta stranka ovaj put ipak prometne u izbornog gubitnika. HDZ će se morati dobro pomučiti da sačuva vlast u Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji, a ni Dubrovačko-neretvanska više se ne čini njihovom neosvojivom utvrdom. Većina kandidata još uvijek nije poznata, a ako negdje i je, radi se o slabim i neuvjerljivim političarima koji će teško do pobjede. Što se tiče velikih gradova, HDZ će vjerojatno obraniti Osijek, gdje će kandidat biti aktualni gradonačelnik Ivan Radić, no minimalne su šanse da osvoji vlast u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Ivica Đikić za Novosti.
Andrej Plenković trenutačno je u politički najnezavidnijoj situaciji otkako je na premijerskom položaju. Koalicija s DP-om glavni je i trajni izvor njegove frustracije, pogotovo nakon što se pokazalo da ipak nisu samo neophodni privjesak. A za tri mjeseca održat će se lokalni izbori, što znači da nema vremena za krupne poteze. HDZ, doduše, teško može biti poražen na lokalnim izborima, prije svega zato što postoji 21 županija, no rezultati nedavnih predsjedničkih izbora i recentna istraživanja političkih preferencija, u kojima se SDP na nacionalnoj razini približio HDZ-u na svega tri posto zaostatka, kazuju da bi Plenkovićeva stranka mogla izgubiti vlast u nekim županijama, gradovima i općinama, dok će te gubitke teško kompenzirati pobjedama u sredinama u kojima im to nije uspjelo prije četiri godine. Ivica Đikić za Novosti.
Ako bude još novih kandidata, bit će ih više nego građevinskih radova u centru. tportal
Nisam siguran da je itko od kandidatkinja i kandidata za gradonačelnika Splita ikada prekoračio prag škvera koji već trideset godina uredno propada. (…) Grad koji je nekoć bio sposoban sam, kao na tekućoj vrpci, izbacivati goleme, sofisticirane, brodove, samodostatne morske republike koje su bordižale svim oceanima, morat će se utješiti spoznajom da danas ima neke od najboljih svjetskih mješača koktela i pizzaiola. (…) Ne želim biti ciničan, barem ne previše: umjesto da propadanje Brodosplita kao ključna lokalna tema obilježi višetjedno medijsko pripetavanje kandidata, nitko joj nije posvetio ni slova. Umjesto o neprocjenjivome resursu koji može presudno odrediti budućnost Splita – preporoditi, ga, ali i unazaditi – debatiralo se o Aleksandri i Milici, sekama koje su stvarne koliko i izgledi škvera da se ikada više osovi na noge. I to je, barem meni, puno strašnije od afere koja se prežvakava danima. Ivica Ivanišević
Prve izlazne ankete za izbore gradonačelnika u 4 najveća hrvatska grada koje je za HRT i Novu TV provela agencija Ipsos Puls pokazuju sljedeće rezultate (Index):
Zagreb
Split
Osijek
Rijeka