Pregled tjedna Dragana Markovine - Monitor.hr
16.08. (17:00)

Jedan korak naprijed, dva natrag

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Ispraćen je Vladimir Matijanić
    Pokopan je i kasnijom komemoracijom u splitskom HNK, ispraćen Vladimir Matijanić, čovjek koji bio veliki novinar i netko tko je do zadnjeg časa iskazivao vjeru u to da država funkcionira. Ubrzo nakon toga stigli su i prvi nalazi obdukcije koji sugeriraju da je preminuo od korone i istovremenog slabljenja srca i obostrane upale pluća, ali i uz jasan zaključak da čovjek nije trebao umrijeti da je odmah na početku bolesti primljen u bolnicu.Do sada nikome u sustavu, koji je tako tragično zakazao, nije palo na pamet da ponudi makar simboličku ostavku, a kamo li išta više od toga. Štoviše, čitavo vrijeme gledamo nastavak diletantizma i raspada sustava koji se sada odvija pred kompletnom javnosti, što užasavajućoj smrti daje dodatnu notu tragike.
  • Užas na Cetinju
    Kad smo već kod užasa, ono što se dogodilo na Cetinju, a to su brutalna ubojstva deset ljudi, nakon čega je počinitelj ubijen, u potpunosti ostavlja bez teksta i količinom užasa tjera da taj čin dobije mjesto u pregledu tjedna, iako na ovom mjestu izbjegavam vijesti koje dolaze isključivo iz crne kronike. Kad se ovakve stvari dogode, ne vrijedi ništa voditi sociološke rasprave, nego jedino povesti široku akciju za oduzimanje osobnog naoružanja.
  • Atentat na Salmana Rushdieja
    Nije se trebao dogoditi atentat na Salmana Rushdieja, da bismo shvatili kako živimo u sve gorem dobu u kojem dobro umreženi religijski fanatici teže dokidanju bilo kakve slobode življenja i umjetničkog izražavanja, iako doista zastrašuje ta količina fanatizma, usporediva s terorističkim napadom na satirični tjednik Charlie Hebdo. Uz nadu da će Rushdie preživjeti i nastaviti s književnim radom, ostaje se nadati da će se svijet obraniti vrijednosti prosvjetiteljstva, slobode govora i umjetničkog izražavanja od religijskih fanatika. … Telegram

 


Slične vijesti

26.11. (10:00)

Hrvatski ranoholizam, kronična i dugoročna ovisnost o ranama

Dragan Markovina: Dežulović bez suđenja i beogradska tribina

Slučaj je tako htio da je Državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo prijavu protiv Borisa Dežulovića za prošlogodišnji tekst pod naslovom “Jebo vas Vukovar“, jer nije u njemu pronašlo elemente poticanja na mržnju i nasilje. I to je, jasno, dobra vijest. Ono što nije dobra vijest jeste to da se u suštinskom smislu po pitanju ostavljanja ratova u prošlosti, umjesto njihove aktivne političke eksploatacije u sadašnjosti, ništa nije promijenilo u proteklih godinu dana. Sve je to pak dio procesa koji je Viktor Ivančić u televizijskom intervjuu koji sam radio s njim proteklog tjedna definirao kao ranoholizam: “Ja mislim da se ovdje ranoholizam užasno uhvatio. Ovisnost o ozljedama, ovisnost o ranama. Na normalnim mjestima se trude, postoji neki napor da vremenom rane zacijele, a ovdje se ulaže ogroman napor u to da rane što duže ostanu svježe. Zbog toga imamo te revizionističke ili žrtvoslovne spektakle”. Peščanik

12.11. (17:00)

Kako ideju bratstva među narodima i jedinstva radničke klase vratiti u javni prostor? Zvuči nemoguće, znam.

Dragan Markovina: Što je ostalo od Oktobra?

Oktobarska revolucija 07.11.1917 - Antifašistički VJESNIK

Činjenica da je 105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla u tišini, ne znači da o pitanju nasljeđa Oktobra ne trebamo razgovarati. U jednoj od kultnih scena Smojina “Velog mista”, zaneseni Očalinko kojeg u seriji maestralno igra Ivica Vidović, opsjednut idejom komunizma i Krležinim “Putom u Rusiju”, pita Meštra, odnosno Borisa Dvornika, otprilike sljedeće: „Znate li vi, Meštre, odakle trenutačno dopire jedino svjetlo na ovu napaćenu zemaljsku balotu?“ Meštar mu genijalno odgovara: „A od sunca, Gospe ti, oklen će?“ A Očalinko će: „Sa Lenjinovog svjetionika u Moskvi.“ Ovu minijaturu vrijedi ispisati, ne samo zbog Smojina genija, nego i zbog toga što ovakve iskrene vjere u svjetsku revoluciju i u preobražaj čovječanstva danas više nema. Ljevica, barem ona u Europi, ili je potpuno razbijena, ili je izgubila bilo kakvo uporište među prekarijatom i sirotinjom, ili tek retorički brani tekovine revolucije, ili se  okrenula pitanju okoliša i javnih prostora. Dragan Markovina

 

15.10. (13:00)

Političari - kasta izgubljenih u prijevodu i vremenu

Dragan Markovina: Zategnuti odnosi Hrvatske i Srbije

Ako je vjerovati izvještaju Evropske komisije iz ove sedmice, odnosi Srbije i Hrvatske su ‘zategnuti, uz povremene političke sukobe’. No, ova birokratska fraza kojoj se nema što prigovoriti zapravo je afirmativna u odnosu na pravo stanje stvari. Odnosi, naime, nisu zategnuti zato što njih suštinski i nema, odnosno u političkom smislu postoje samo formalno kroz standardne diplomatske kontakte i ništa više od toga, a u političkom smislu svode se na javna prepucavanja i uvrede putem medija. Da stvari budu tragičnije, stvarni život i međuljudski odnosi te logika trgovine i kapitala nastavili su normalno funkcionirati, unatoč konstantnim naporima oficijelnih politika da ih vrate u psihološkom smislu na one koji su vladali u ratnom periodu. Što je samo dodatno naglasilo koliko su ljudi zreliji od onih koji vode države i kreiraju politike. Peščanik

04.10. (22:00)

Ne bi trebalo biti gore nego što je bilo

Dragan Markovina: Vjetrovi promjena u BiH

Dvije glavne vijesti s jučerašnjih izbora u Bosni i Hercegovini su pobjeda Denisa Bećirovića i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. Najtužnije u cijeloj kampanji bilo je to što se nitko nije ozbiljno bavio klasnim i socijalnim pitanjima, pa ni nominalna ljevica, pa čak ni u situaciji izvjesnog porasta siromaštva uslijed krize. A da paradoks bude veći, sva tri novoizabrana člana Predsjedništva predstavljaju se kao socijaldemokrati. Stoga je, više nego ikad prije, situacija otvorila prostor da se državno vodstvo počne baviti lijevim temama i stvarnim životom građana. Kada bi se to na kraju dogodilo, predstavljalo bi kopernikanski obrat u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Naznake promjene kursa dogodile su se već s pobjedničkim govorom SDP-ova Denisa Bećirovića koji je sa socijalnim pitanjima otvorio nastup, a sada nam ostaje vidjeti je li moguće te namjere pretvoriti u stvarnost i nametnuti te teme kao bitne. Peščanik

10.09. (09:00)

Priča o zemlji koja se samouništila

Dragan Markovina: INA jednako Hrvatska

Ukratko, afera koja upravo potresa Hrvatsku i posljedično radi veliku štetu premijeru i vladajućoj stranci, zahvaljujući čemu prvi put i Plenkovića vidimo kao da je na rubu pucanja, u središtu ima firmu preko čije povijesti se može ispričati kompletna povijest moderne Hrvatske. Još od ubojstva Stjepana Đurekovića, jednog od direktora INA-e, osamdesetih i repova koji su se zbog toga vukli zahvaljujući njemačkom pravosuđu, kad je konačno i široj javnosti postalo jasno kako su čelni ljudi UDBA-e odigrali jednu od bitnijih uloga u dolasku Tuđmana na vlast i unutar same njegove vlasti, preko famozne snimke iz restorana s večere tadašnjeg premijera Sanadera i direktora MOL-a Zsolta Hernadija, nakon koje je INA prešla u većinsko vlasništvo MOL-a, pa preko branitelja koji su svoje dionice prodali MOL-u i omogućili da Hrvatska praktično potpuno izgubi ikakav utjecaj u INA-i, zatim Karamarkove uloge u vezama s Rusima i Prvim plinarskim društvom… Peščanik

27.08. (13:00)

Sistemske greške tranzicije

Dragan Markovina: Milanović i Orban kao konačni ishod tranzicije

Na ovih nekoliko fotografija dvojice političkih istomišljenika vidi se definitivna propast projekta tzv. tranzicije, ključnog koncepta Europske unije i SAD-a kojim se slavila pobjeda liberalne demokracije i koji je u ideološkom i ekonomskom smislu trebao nekadašnje socijalističke zemlje uvesti u tzv. civilizirani svijet, tako što bi doslovno iskopirali modele sa Zapada i potpuno razgradili svaki trag socijalističkog nasljeđa. Na tu ideju, čiji je ideološki rodonačelnik Fukuyama i koja je potpuno, kao što je sjajno pisao Boris Buden u knjizi „Zona prelaska“, izignorirala činjenicu da su građani tih zemalja sami izborili demokratizaciju svojih društava, da bi onda pristali na to da se prave kako im ju je netko donio… Razlog tog neuspjeha leži u sistemskoj grešci, odnosno u ignoriranju činjenice da se tu nije radilo ni o kakvim plišanim revolucijama, nego u pravilu o konzervativnom nacionalizmu, posebno na ovim prostorima. Peščanik

04.07. (14:00)

Ukratko, niste ništa propustili

Pregled tjedna by Dragan Markovina

  • Postizborni tjedan u Splitu – Nikad gori rezultat HDZ-a uz nepopravljivi optimizam i sveprisutnost Zorana Đogaša na webu i standardni repertoar desničarske kampanje
  • Borjana Krišto – Čovićevo kandidiranje nekog novog čovjeka koji ne izaziva odium u bošnjačkoj i građanskoj javnosti. Umjesto toga, on kao nije kandidirao sebe, ali jeste Borjanu Krišto, vlastitu verziju Ane Brnabić, koja je desetljećima u vrhu HDZ-a i državne politike. Ako pobijedi odlično, a ako izgubi, za Čovića još i bolje
  • Demonstracije u Sj. Makedoniji – konzervativaca i nacionalista koji traže da se prestane popuštati Bugarskoj i vide daljnje kompromise kao put prema asimilaciji. Što bi sve bilo u redu da nisu bili dugo na vlasti, da njihov čelnik nije praktično pobjegao iz zemlje i da je Makedonija zahvaljujući tom dobu počela živjeti u nekakvoj vrsti mitološke kič-fantazije, vidljive na spomeničkoj baštini
  • Turska, Švedska i Finska – Turska je pak skinula veto na ulazak Švedske i Finske u NATO, dobivši za to podršku za nastavak istog odnosa prema Kurdima i njihovim političkim zahtjevima. Ukratko. Sve se mijenja, da bi sve ostalo isto.
  • Devet godina u EU – Proces će biti zaokružen uvođenjem eura i ulaskom u Schengen, a onda ćemo se naći pred pitanjem kamo dalje. Jedino mjesto na kojem Hrvatska može biti relevantna jeste regija, ali je to nemoguće dok se ne odmakne od devedesetih, na što očito nitko nije spreman. Ipak, članstvo nam koristi
  • Hrvatske željeznice – Za potvrdu dubinske zaostalosti po mnogim pitanjima, dovoljno je pogledati stanje u Hrvatskim željeznicama, koje su upravo uvele izravan sezonski vlak iz Osijeka prema Splitu, a koji pak putuje beskrajno dugo, toliko dugo da bi kondicionirani biciklist brže.
  • Istraživanje o odnosu prema religiji – društvo je puno religioznije pri izjašnjavanjima nego u stvarnosti te da činjenica da se netko smatra vjernikom ne znači da je spreman slijediti crkvu u političkim zahtjevima
  • Presuda protiv Nove TV – zbog toga što je objavila svjedočenje žene koja je prijavila nasilje. Iako je to svjedočenje bilo u interesu javnosti. Zastrašujuće je zapravo koliko su ljudi koji bi trebali činiti elitu društva temeljito politički i građanski nepismeni.
  • Vaterpolisti – Vaterpolska reprezentacija Hrvatske kao da je potrošila svu energiju u četvrtfinalnom srazu sa Srbijom, nakon čega je glatko poražena od Španjolske u polufinalu te nešto neizvjesnije od Grčke u borbi za broncu. No, bez obzira na to, za vaterpolo straha nema, jer je očito kako je smjena generacija izvedena uspješno.

Dragan Markovina za Telegram

27.06. (12:00)

Loša vijest (i još sve puta šest)

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Splitski izbori: Kampanja je bila mlaka i neupečatljiva sve do navodne seksualne afere, no čak i ona nije utjecala na malu izlaznost. Ako je pak nešto u kampanji bilo dobro, to je činjenica da su se svi relevantni kandidati ipak bavili konkretnim gradskim problemima
  • Dan antifašističke borbe: Odličan govor Tomaševića i standardno buđenje Milanovića iz nacionalističkog populizma uz dobar govor o nasljeđu hrvatskog antifašizma. Da zemlja ostalih 364 dana u godini izgleda kao 22. lipnja, bila bi puno modernija i ugodnija za razvoj društva.
  • Raskol u HOS-u: Nekoliko desetaka nekadašnjih pripadnika HOS-a odlučili su osnovati novu udrugu, distancirati se od Marka Skeje i fabriciranog desetog travnja te ponuditi donekle upristojeno lice revizionističkog pravaštva.
  • Novi gradonačelnik Beograda: S jedne strane priče o posvećenosti lokalnoj zajednici, s druge simbioza s krupnim kapitalom, a s treće simpatije prema četničkom pokretu. Ukratko, iz lošeg u gore.
  • Ukrajina: Ukrajinci su počeli s gerilskim akcijama i likvidirali proruskog čelnika Hersona, mir se još nigdje ne nazire, rat je ključna tema na sastanku zemalja G7 i NATO-a, sve su veće napetosti između Litve i Rusije…
  • Koronavirus: svijet je umoran i pogubljen od svega, realnih prognoza nema i očito sve ide ka tome da se realno digne ruke od bilo kakvog otpora pandemiji
  • EU i zapadni Balkan: Nema konkretne odluke, no ostaje nada za proširenjem, ponajprije za Crnu Goru. BiH dobila ozbiljnu pažnju, što je svakako napredak.
  • Zabrana pobačaja u SAD-u: konzervativni pokret uspio je u svojim višegodišnjim retrogradnim nastojanjima. Jednom izborena prava nisu zauvijek zagarantirana. Definitivno živimo u dobu povratka konzervativizma i religijskog fanatizma
  • Napad iz mržnje u Oslu – ovog puta prema LGBT populaciji i od strane islamskog fanatika. S druge pak strane, u Sarajevu je u karnevalskoj atmosferi održan treći po redu Pride, ali uz jak otpor funkcionera Stranke demokratske akcije

Dragan Markovina ponovno izdvaja najvažnije događaje iz upravo proteklog tjedna (za dobro jutro, uz kavicu), za Telegram

20.06. (09:00)

Svega je tu bilo

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Tzv. seks-afera – Luka Baričić, gradski vijećnik stranke Centar, je naivno upao u navlakušu na Tinderu, tamo je pokušavao sve ne bi li se susreo s jednom od dvije nepostojeće sestre iz Beograda, od kojih je jedna još uvijek maloljetna, u čitavu priču je periferno uvukao i Bojana Ivoševića i onda su igre počele u kojima je raznorodna koalicija krenula u moralno zgražavanje. Stvarna pitanja – što je konkretno javni interes u objavljivanju prepiske s nepostojećim osobama i kako je novinar Večernjeg lista došao do čitave prepiske se nije uspijevalo probiti pokraj zgražanja i trijumfalizma
  • Veliko ništa u Bruxellesu – Charles Michel je slavodobitno zaključio kako su bosanskohercegovački politički lideri potpisali deklaraciju o ispunjavanju obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Iako se realno nisu obavezali na ništa, niti potpisali nešto što već nisu nebrojeno puta potpisali
  • Vandalizam na Partizanskom groblju – u Mostaru je preko noći razbijeno svih 700 ploča s imenima poginulih partizana, na Partizanskom groblju, remek-djelu Bogdana Bogdanovića. Ono što je nedvojbeno jeste društveni ambijent u kojem se to dogodilo. U tom dijelu grada, u kojem se nalazi Partizansko groblje, HDZ na vlasti već više od trideset godina, da još uvijek četiri ulice nose imena po ustaškim ministrima i zločincima
  • Ukrajina pred statusom kandidata – Simbolički je to čin, bez ikakvih konkretnih rokova, ali stoji primjedba da se ovime zakidaju zemlje regije, među njima i Bosna i Hercegovina, čega su unutar Europske unije itekako svjesni i očito pokušavaju diplomatskim aktivnostima to pitanje nekako sanirati
  • Dodik u Rusiji – da Putin nije napao Ukrajinu malo falilo da secesionizam Republike Srpske postane uz pomoć Rusije stvaran, što se na svu sreću nije dogodilo. Niti će.
  • Slučaj Dumbović, priča o prosječnom hrvatskom biraču – Priča je to o pogodovanjima, o korištenju javnih resursa i namještanju poslova, ali i puno više od toga, priča je to o prosječnom hrvatskom biraču koji nepogrešivo podržava ovakvu praksu, bez imalo svijesti da je riječ o njegovim novcima
  • Navijači pušteni iz pritvora – kad je postignut glavni cilj, da se ne problematizira sukob policije i navijača Hajduka na autocesti i korištenje bojnih metaka, iz istražnog su zatvora pušteni preostali uhićeni
  • Maja Sever i Julian Assange – u istom tjednu u kojem je Europska federacija novinara dobila novu čelnicu, našu Maju Sever, prepoznavši njen ogroman javni angažman na polju zaštite profesije i građanskog aktivizma u cjelini, Velika Britanija je odlučila da Julian Assange može biti izručen SAD-u

Najvažnije iz proteklog tjedna odabrao i opširnije komentirao i akcentirao Dragan Markovina na Telegramu

13.06. (09:00)

Da bog da živjeli u dosadnim tjednima poput prošlog

Pregled tjedna Dragana Markovine

  • Opći Sabor HDZ-a – u anesteziranoj atmosferi izabrani novi članovi predsjedništva stranke, mahom župani i lokalni čelnici bez nacionalne prepoznatljivosti najbolji komentar ponudio je Boris Dežulović na facebooku. On je, naime, stavio dvije fotografije, onu Plenkovićevu s Tuđmanovom bistom u pozadini i sliku Borisa Leinera sa Štulićevom bistom, uz komentar je li dosta više terora tribute bandova
  • Splitski izbori – U Splitu je pak predano devet kandidatura za gradonačelničko mjesto i jedanaest kandidacijskih lista, pri čemu se najizglednijom čini nova Puljkova pobjeda, ali bez stabilne većine u vijeću
  • Referendum u Puli – Kako stvari izgledaju kad se nema stabilne većine i kad se partneri raziđu na pitanjima bitnim za lokalnu zajednicu, svjedočimo upravo u Puli, gdje su građani okupljeni oko inicijative za raspisivanje referenduma oko Lungomarea uspjeli prikupiti dovoljnih gotovo dvanaest tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o ovoj temi
  • Trgovina organima? – Velika afera oko pitanja je li došlo do trgovine organa za transplantacije na Rebru, odnosno do prodaje organa od strane ljudi koji žive u siromaštvu
  • Afera Agram – najveća vijest je oslobađajuća presuda za Petra Pripuza, što nas dovodi do toga da ili Bandićeva vlast nije bila onakva kakvom je javnost prepoznala, ili je tužiteljstvo loše pripremilo optužnicu, ili je sudstvo i dalje pod raznim utjecajima
  • Bosna i Hercegovina – Vijesti iz Bosne i Hercegovine je ovaj tjedan toliko da je teško odlučiti se odakle početi… (ništa posebno)
  • Scholzova balkanska turneja – s jasnom porukom da Europska unija želi zemlje zapadnog Balkana u svom sastavu. Aleksandru Vučiću rekao to da EU želi Srbiju u članstvu, ali da ona mora uvesti sankcije Rusiji i da će priznanje Kosova biti neophodno. U međuvremenu, Kosovo je odlučilo do kraja godine također zatražiti članstvo u EU.
  • Rusija bez veza s Europskim sudom za ljudska prava – I to, paradoksalno, u tjednu u kojem se Putin pozvao na nasljeđe Petra Velikog, inače čovjeka koji je okrenuo Rusiju ka Europi
  • Parlamentarni izbori u Francuskoj – Ovu nedjelju čeka nas prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj, na kojima ljevica predvođena Mélenchonom ima dobre izglede za odličan rezultat.
  • Liga nacija – prva pobjeda, što ukazuje da Zlatko Dalić ipak ima još uvijek dovoljno znanja i autoriteta, kao i unutrašnjih rezervi.

Probrao Dragan Markovina za Telegram.