Preminula je Dubravka Ugrešić, književnica i esejistica - Monitor.hr
17.03. (17:00)

Počivala u miru

Preminula je Dubravka Ugrešić, književnica i esejistica

Rođena u Kutini 1949. godine, diplomirala je rusistiku i komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radila u Zavodu za znanost o književnosti (1974.-1993.). Početkom devedesetih iz dijela medija i javnosti krenuli su napadi na nju zbog njezinih antinacionalističkih stavova, nakon čega je odselila u Amsterdam. Od prvih objavljenih knjiga za djecu ranih sedamdesetih, preko postmodernističkih djela poput njezinih najpoznatijih knjiga “Štefica Cvek u raljama života” i “Forsiranje romana reke”, pa do eseja pisanih devedesetih godina u kojima se bavila pitanjima identiteta i nacionalnosti unutar socijalnih, povijesnopolitičkih i kulturnih okvira nastalih raspadom Jugoslavije i padom Berlinskog zida, Ugrešić se etablirala kao jedna od najistaknutijih hrvatskih književnica i esejistica. Imala je 74 godine. Index


Slične vijesti

Jučer (23:00)

Da je živa, sutra bi proslavila 74. rođendan

Ivica Ivanišević: Za Hrvatsku je Dubravka Ugrešić umrla još prije 30 godina

Preminula Dubravka Ugrešić | 24sata

Kad umre netko važan, svejedno čime se pokojnik za života bavio, očekuje se da ljudi s vrha upravljačke vertikale sroče prikladan telegram sućuti u kojemu će izraziti žaljenje zbog nenadoknadivog gubitka za cijelu zemlju. Prije nekoliko dana u svome je amsterdamskom domu preminula najveća suvremena (hrvatska) književnica Dubravka Ugrešić. Kad kažem najveća, onda mislim baš to – Dubravka je nadmašivala apsolutno sve ljude koji pišu na hrvatskom jeziku, sve. Nitko drugi u zadnjih trideset godina nije imao takvu recepciju u inozemstvu. U ma koju god knjižaru ušli, u ma kojem god gradu, u ma kojoj god državi na svijetu, pronašli biste neku njezinu knjigu. Pa ipak, njezinu smrt uredno su ignorirali svi naši tzv. visoki čimbenici, sva tri predsjednika – države, Vlade i Sabora – samo je ministrica kulture potpisala jednu savršeno neosobnu, suhu i hladnu bilješku. Slobodna

22.03. (13:00)

"Čini se da je moja 'kriva' optika pomogla da stvari, barem načas, stavim na pravo mjesto"

Dubravka Ugrešić: Pitanje optike

Globus - Dubravka Ugrešić nije otjerana

I naslov intervjua s profesorom kao da je ispao iz “pokvarenog telefona”. On glasi: Dubravka Ugrešić nije otjerana. Otkuda moje ime u naslovu? I zašto taj glagol otjerati? (Prva asocijacija: otjerati golubove…) Dok mi starčevo lice s ekrana pokazuje “majmunske uši” (iš, iš, iš!), dotle mi naslov poručuje suprotno, to da nisam otjerana. Koji je ovo košmar!? Osjećam se kao da me je netko grubo izbacio iz moje sigurne prostorne i vremenske distance (Amsterdam, siječanj 2010.) i protiv moje volje katapultirao unazad, u drugi prostor, u drugo vrijeme, u godinu 1991., godinu 1992., godinu 1993. … Pokušajmo zamisliti situaciju u kojoj netom silovana žena pokušava reći da su je silovali, ali joj umjesto uobičajenih kanala – policije, suda i zakona – nude da to ispriča kroz jedan jedini preostao kanal – “pokvareni telefon”. Očajna žena šapuće u uho prvome do sebe: “Silovali su me…” Šapat ide od uha do uha, i posljednji u lancu glasno kaže: “Milovali su me!” Ljudi u lancu se smiju. Žena pokušava ponovo, i svaki put put izlazi neka druga riječ. Gomila se zabavlja. “Vi ste zvijeri!” – viče potresena žena. “Svakom po mjeri!” – viče zadnji u lancu, i cio lanac potresa se od smijeha. Radiogornjigrad

20.03. (00:00)

Autentičnost, dosljednost, nepotkupljivost, literarna genijalnost

Sjećanje na najveću: Iz Dubravkine krojačnice

Dubravku Ugrešić 2018. snimio je tportalov fotograf Matej Grgić

Vrhunska književna krojačica i majstorica pripovijedanja. Prijateljica gubitnika, otpadnika i sanjara, suvišnih ljudi, egzilanata i migranata. Baba Jaga i meni najdraža vještica. Lisica i triksterica. Osnivačica „Crvene škole“. Sjetna nostalgičarka. Spisateljica bez brnjice. Divna gošća koja kvari štimung na jeftinim kulturnjačkim karaokama. Prvakinja persiflaže i reciklaže. Obožavateljica starih filmova i najpronicljivija kritičarka suvremenih fenomena. Tko još? Ona koja je svoju metlu zaradila posve sama. Ona koja je ženama dala književni glas. Ona koja je ostala vjerna svojoj „nedeformiranoj optici“ i nije se, nakon svega, dala potkupiti nagradama i hvalospjevima. Ona koja je pamtila ono što su 1990-ih naredili da se zaboravi. Ona čijem brzom oku nije mogao promaći nikakav nacionalizam i koja je uistinu afirmirala književnost izvan okova nacije. Ona koja je imala snage nikome ne pripadati kako bi mogla biti bliska sa svima koji ne žele svijet mjeriti kratkim, konzervativnim aršinima. Sve to i mnogo više, sve to na bezbroj mogućih načina – bila je Dubravka Ugrešić, piše Katarina Luketić /Tportal I link na Dubravkine eseje, intervjue, članke dostupne online. Da ju bar tako, individualno, sačuvamo od kolektivnog zaborava i državnog ignoriranja.

LISICA – Dubravka Ugrešić – Bibliovca

 

 

31.05.2022. (17:00)

Ženska prava su ljudska prava

Lana Bastašić: “Feminizam je na Balkanu pogrdna riječ”

Povratkom nacionalističkih mitova pokopano je napredno nasljeđe iz bivše Jugoslavije u pogledu emancipacije žena. Seksualno uznemiravanje je na području bivše Jugoslavije nešto uobičajeno i nedostaje svijest da se radi o kršenju prava žena.  (…) Skoro da nema literarnog festivala na kojem je književnica Lana Bastašić bila pošteđena sekstističkih komentara. U Sarajevu je na festivalu knjige Bookstan nju i književnicu Rumenu Bužarovsku jedan muškarac iz publike podučavao „o svetoj ulozi majčinstva”, izražavajući razočaranje jer majčinstvo ovim književnicama nije zanimljivo. (…) „Feminizam je na Balkanu još uvijek pogrdna riječ“, zaključuje Bastašić u švicarskim novinama Neue Zürcher Zeitung i upozorava kako obrazovane žene i muškarci, poznati i renomirani ljudi, književnici i novinari s područja bivše Jugoslavije stalno ističu “svoj antifeminizam“. Navodi primjer Dubravke Ugrešić koju su ’90-ih prognali iz Hrvatske kao„izdajicu i vješticu” jer je prosvjedovala protiv nacionalizma, a u isto to vrijeme njezini su kolege, ugledni profesori književnosti, muškarci i žene – šutjeli. Deutsche Welle

31.12.2021. (21:00)

Gdje je taj Oz?

Dubravka Ugrešić: Mi žudimo za utopijom na javi i svaki put udarimo glavom o zid

Novosti prenose novi esej Dubravke Ugrešić: Gdje je, doista, taj Oz? I gdje je naš dom? Koja je naša prava adresa? Odakle krećemo i kamo idemo? Gdje su mape? Zašto uporno slijedimo cestu popločanu žutim ciglama? Zar ne postoji neka druga? Tko nam je rekao da krenemo tom cestom? Živimo na nekoj beznačajnoj maloj kuglici. Ona je naš dom. Plutamo među kuglicama koje su slične. Neke su manje, neke su veće. Neke su u centru, neke na periferiji. Mi smo na periferiji, živimo na zapuštenoj (crno-bijeloj) farmi, Bogu za leđima, u nekom svemirskom Kanzasu. Naše su mape mitske. Možda otuda naša tvrdoglava sklonost da tražimo sklonište pod krovovima velikih religijskih, političkih, društvenih i kulturnih sistema. Tražeći Oz koristimo stari utabani put popločan žutim ciglama. I pritom bježimo od vlastita odraza u ogledalu kao vrag od tamjana.

05.11.2021. (17:00)

O svemu pomalo

Dubravka Ugrešić: Kompetentan učitelj je skinut s vlasti, na njegovo mjesto došli su učenici

Dubravka Ugrešić za Nedeljnik: U tihom procesu okupacije medija gledatelj je ušao u ekran, on je postao taj kojeg gledaju. Isto se dogodilo s umjetnošću. Konzument je postao umjetnik. Svima je drago da je umjetnost skinuta s pijedestala, a tome je pripomogla interaktivna digitalna industrija. Danas bilo tko može postati umjetnik, kao što bilo tko može postati političar, kao što bilo tko može postati učitelj i savjetodavac, što je temeljna formula u kojoj su udružili snage bivši komunizam i današnja demokracija. Kompetentan učitelj je skinut s vlasti, na njegovo mjesto došli su učenici – Influenceri i influencerke. Ne znam jeste li primijetili, na primjer, da polako nestaju tradicionalne apoteke s visoko obrazovanim stručnjacima. Apoteke se polako ali sigurno pretvaraju u parfumerije. Mnoge sfere ljudskih aktivnosti su trivijalizirane, odnosno deprofesionalizirane. Najveću nevolju donijela je deprofesionalizacija novinarstva.

04.03.2021. (15:30)

Toplice EU krajina

Dubravka Ugrešić: Hrvatski policajci na bosanskoj granici čuvaju – jednu veliku nulu

Vrlo zanimljiv intervju u Novostima s hrvatskom književnicom, koja redovito provodi vrijeme u Topuskom, blizu granice RH-BiH: S hrvatske strane granice šetkaju policajci iskeženih očnjaka. Oni će za samo koji mjesec početi ponižavati migrante, sprejevima ispisivati grafite na migrantskim prisilno ošišanim glavama, pljačkat će njihove mobitele i istanjene novčane rezerve… A što to hrvatski policajci brane i čuvaju? Jedno veliko ništa, jednu impresivnu nulu.

17.06.2018. (13:59)

Dubravka Ugrešić: Nema slobode bez osobnoga rizika i odgovornosti

Dubravka Ugrešić živi u Amsterdamu. Hrvatsku je napustila 1993. nakon medijske hajke zbog teksta ‘Čisti hrvatski zrak. Lakše se diše’ objavljenoga u Die Zeitu. Dobitnica je ovogodišnje Tportalove nagrade za najbolju knjigu – Lisica. Tportal ima intervju: “Odlučujuća mjesta u hrvatskoj kulturi zauzimaju nepismeni, ne mislim pritom bukvalno, ljudi poput akademika, ministara, profesora, kulturne birokracije, koji to postaju zahvaljujući rodoljubnoj, a ne stručnoj orijentaciji… – Od odlaska s radnoga mjesta na zagrebačkome Filozofskom fakultetu živite i preživljavate kao slobodnjak. Osjećate li se slobodno? – Da, osjećam se slobodno i svjesna sam toga da sam se izborila za veliku privilegiju. Usput rečeno, nema slobode bez osobnoga rizika i odgovornosti.”

06.01.2018. (19:02)

Kolekcija za do ljetne kolekcije

Večernjakov izbor: 10 najboljih domaćih i stranih knjiga 2017. godine

Večernji je sastavio listu po 10 najboljih domaćih i stranih knjiga objavljenih prošle godine u hrvatskoj. Najbolja domaća je ‘Lisica’ Dubravke Ugrešić, “jedna od [njenih] najosobnijih i najemotivnijih knjiga… spoj lucidnih esejističkih i znanstvenih zapisa o tehnikama i uzrocima pripovijedanja, ali i razmišljanja o smislu pisanja u ovom naoko globaliziranom svijet”. Najbolja strana je ‘Pokopani div’ 
Kazuoa Ishigura – “literarno čudo iz pera pisca koji minuciozno ispisuje svoj reducirani prozni opus… jedno od najljepših knjiških izdanja koje sam vidio u životu”.

08.11.2017. (21:51)

Lukava, misteriozna, mudra

Kritika nove knjige Dubravke Ugrešić: Lisica dlaku mijenja

“Težnja za ‘sabotažom’ očekivanja, osobito u smislu žanrovsko-rodovskih konvencija i kodova, već je odavno ustaljena konstanta pisanja Dubravke Ugrešić. Stvari ne stoje drugačije ni s Lisicom: posrijedi je fragmentaran, dinamičan i heterogen tekst, u kojem se granice između zbilje i fabrikacije bezbolno prelaze, a elementi pripovjedne proze, eseja i autofictiona slobodno se raspoređuju i kombiniraju. Ni središnja tema knjige ne predstavlja iznenađenje. Riječ je, još jednom, o književnosti – o pisanju i piscima, ali i dinamici književnoga života i aporijama književnog polja”, pišu Novosti. Novosti