Preokret ili ne u slučaju franak? - sud presudio u korist banke - Monitor.hr
20.09.2018. (11:30)

Očito deranje

Preokret ili ne u slučaju franak? – sud presudio u korist banke

Županijski sud u Zagrebu donio je odluku o tužbi o kreditu u švicarskom franku koja ide u korist banaka, nakon što su pet godina sudovi donosili presude u korist dužnika. Sudac Ivica Veselić donio je, naime, presudu da je odredba o valutnoj klauzuli u ugovoru “jasna, lako razumljiva i uočljiva”, objavio je Jutarnji. Zastupnik Goran Aleksić u Pressingu (video na linku dolje) je rekao da nije riječ o obratu te da mu je čudan termin objave odluke – nekoliko dana prije objave odluke trgovačkog suda. Uvjeren je da će odluka suca Veselića pasti na vrhovnom sudu.



Slične vijesti

20.09.2016. (10:49)

Švicarski jednorog

Hypo banka vratila klijentici preplaćene kamate za kredit u švicarcima

Hypo banka, odnosno Addiko bank kako glasi novi naziv, isplatila je klijentici preplaćene kamate po kreditu vezanom u švicarski franak, što je prvi takav slučaj od kada dužnici vode sporove protiv banaka, zbog neregularno ugovorenih kamatnih stopa. Klijentica je tužila banku i prošle godine dobila prvostupanjsku presudu u svoju korist. Zanimljivo je da se banka, za razliku od većine ostalih slučajeva, nije žalila, te je presuda postala pravomoćna. Index

30.08.2016. (11:19)

Malo ih je, al ih ima

Krediti u švicarcima iznose 4,7 milijardi kuna, više od polovice rizično

Krajem prvog tromjesečja ove godine najveći postotak loših kredita zabilježen je kod onih vezanih uz švicarsku valutu – od preostalih 4,7 milijardi kuna takvih kredita, njih 55,32% ili 2,6 milijardi bilo je djelomično nadoknadivo i potpuno nenadoknadivo. I dok iznos CHF kredita zbog konverzije pada, pa ih je tako krajem 2015. bilo plasirano u vrijednosti od gotovo 20 milijardi kuna, udjel loših kredita u njima raste, krajem 2015. bio je 21,78%. Jutarnji

05.04.2016. (17:31)

Zajednička računica

Marić: Konvertirano više od 93% kredita vezanih za švicarski franak

Konvertirano je više od 50 tisuća kredita vezanih za švicarski franak odnosno njih oko 93,6 posto, izjavio je ministar Zdravko Marić na konferenciji Krediti i gospodarski oporavak. “Povijesno su najniže kamatne stope, a kredite nema tko preuzeti. Treba govoriti o odgovornosti elita”, rekao je Emil Tedeschi na istom mjestu, a ministar o istoj temi da “ako bismo htjeli gospodarski rast dovesti na održive razine, moramo ojačati i kreditni rast”. Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug Hrvatske na kraju prosinca 2015. iznosio je 45,5 milijardi eura ili 103,7 posto BDP-a, 4,7 postotnih bodova manje nego godinu dana prije, navodi pak analiza RBA. T-Portal, HRT, 24sata

23.03.2016. (11:41)

8 milijardi razloga

Banke tuže državu zbog konverzije švicarca

Strane banke koje su vlasnice hrvatskih banaka (navodno je riječ o Intesi, Ersteu i RBA; PBZ kaže da nisu podnijeli tužbu, još) podnijele su pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu spor protiv Republike Hrvatske za naknadu štete zbog konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite. Ova je konverzija bankama donijela trošak od oko osam milijardi kuna. “Znam za tužbu banaka. Još je rano da se Vlada o tome očituje”, odgovorio je ministar financija Marić. Goran Aleksić iz Udruge franak rekao je da je Hrvatska mogla izbjeći tužbu da je bankama zaprijetila uvođenjem poreza na aktivu. Vošingtonski arbitar treba utvrdili je li Hrvatska smjela donijeti ovaj zakon.

09.12.2015. (14:20)

Vučja družina

Kako se mogao donijeti ovakav zakon o konverziji kredita u francima?

“Kako se moglo dogoditi da je, nakon što su država i regulator samo promatrali kako banke neregularno posluju, donešen ovakav zakon? Zakon koji će poništiti dosadašnje neregularnosti? Zakon koji će omogućiti da se opet fokus vraća na sve češće besmislene priče o financijskoj pismenosti potrošača, da su svi ostali akteri oprali ruke unatoč onim istim ogromnim propustima i nezakonitostima? Zakon koji će omogućiti bankama da započnu sa čišćim obrazom? Moguće je jedino kad vukovi pišu zakon. A nakon provedene konverzije, kada budu i naplaćavali štetu od države, to će i ptičicama biti jasno”, piše H-alter.

30.11.2015. (12:37)

Plemenito krzno

Isplati li se eurski kredit zamijeniti kunskim?

U slučaju da dužnici u švicarskim francima svoj kredit, nakon prebacivanja u eurski, dodatno prebace u kunski kredit prvo na što moraju misliti je mogućnost jačanja kune u odnosu na euro, ali takav scenarij je malo vjerojatan. Što se kamata tiče, u pravilu, zatvaranje eurskog i uzimanje kunskog stambenog kredita isplati se svima kojima su banke u konverziji odredile više kamatne stope od onih koje važe za nove kunske kredite. Usto, sve biše banaka kod kunskih kredita nudi i opciju fiksnih kamatnih stopa, a i kod promjenljivih je kamatnih stopa kredita promjenljivi dio kamatne stope uvijek vezan uz nacionalnu referentnu stopu. T-Portal

02.10.2015. (15:40)

S Lalovcem nema mile lale

Lalovac bankarima: Inat vam nije pametna strategija

Ministar financija Boris Lalovac ustvrdio je da je država likvidna, a bankama poručio da im inat nije pametna strategija jer, kako kaže, država ima mjere kojima će reagirati. Dio medija prenio je informaciju da hrvatske poslovne banke neće državi pozajmiti novac sve dok Ustavni sud ne poništi zakonske izmjene kojima je omogućen konverzija kredita u švicarcima u one u eurima. Index

15.09.2015. (10:56)

‘Banke troškove ne snose same, oni koji su uzimali kredite već snose gubitak promjene tečaja’

Iako banke tvrde da po Vladinom modelu konverzije kredita u CHF nema podjele troška, već da sve snose one same, to nije posve točno: trošak se već dijeli, jer oni koji su te kredite uzimali već snose gubitak od promjene tečaja, kaže Vladimir Gligorov, ekonomist bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije. Viceguverner HNB-a Vedran Šošić pak uvjerava da su pričuve dovoljne te da će sve proći bez velikih troškova za gospodarstvo.

12.09.2015. (06:12)

Nachbar in Nein

Austrijski ministar o švicarcu: Ne možete samo tako donijeti takav zakon

“Mislim da nije moguće naprosto donijeti zakon i reći: postoji problem s tečajem i gubitke moraju snositi samo banke. To nije pošteno”, kritizirao je austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling prijedlog hrvatskog zakona o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, kazavši da se “radi o nacionalističkom pristupu”, koji je problematičan iz europske perspektive. HNB je neslužbeno protiv, a osam međunarodnih banaka što rade u Hrvatskoj pozivaju Vladu na dijalog. Bruxelles je zasad neutralan. HRT